Sabor je upravo usvojio stroži zakon za obiteljsko nasilje. Stručnjaci upozoravaju da bi kazne i dalje mogle biti male
Povećan je zakonski minimum ali, upozoravaju stručnjaci, to nije dovoljno
Hrvatski sabor danas je usvojio izmjene Kaznenog zakona koje se, među ostalim, tiču kazni za nasilje u obitelji i seksualno nasilje. One bi od sada trebale biti oštrije. Točnije, povećan je zakonski minimum, pa će sada najniža moguća kazna za dokazane obiteljske nasilnike biti godina dana zatvora. Do sada je zakon predviđao kaznu do tri godine, bez propisanog minimuma.
Kako je to izgledalo u praksi? Prema podacima Državnog zavoda za statistiku lani je za nasilje u obitelji osuđena 71 osoba. Svega petero njih dobilo je bezuvjetne zatvorske kazne, dok su ostali osuđeni uvjetno. Nešto više kazne, između dvije i tri godine, dobila su dvojica osuđenika, a kazne od jedne do dvije godine još troje ljudi. Ostale sankcije bile su niže, te uvjetne, što znači da će nasilnici morati u zatvor tek ako ponove kazneno djelo tijekom roka kušnje.
Što se sve mijenja u zakonu?
Ove zakonske izmjene, kako nam je potvrđeno u Ministarstvu pravosuđa, stupit će na snagu osam dana od dana kada budu objavljene u Narodnim novinama. Dakle, već do kraja ove godine, sasvim izvjesno, novi će zakon početi vrijediti. Što se sve u Kaznenom zakonu mijenja vezano za obiteljsko nasilje Telegram je već ranije detaljno analizirao.
Uz viši zakonski minimum za obiteljsko nasilje propisane su i teže kazne kod prijetnje i nametljivog ponašanja prema bliskoj osobi. Osim toga, za ta je nedjela sada omogućen kazneni progon po službenoj dužnosti. Uz to, dopunom postojećeg članka zakona uvodi se nova posljedica kaznenog djela rodoskvrnuća. Zakon sada prepoznaje da rodoskvrnuće može uzrokovati stanje dugotrajne patnje. U tom slučaju sankcija se pooštrava, pa minimum više neće biti tri mjeseca, nego jedna godina zatvora.
Vlada je obećala strože kazne
Više su od sada minimalne kazne za silovanje s prisilom ili bez prisile, te iznose tri godine. Postrožuju se kazne i za spolno uznemiravanje pa će se tako onaj tko uznemirava svog podređenog ili osobu koja je posebno ranjiva zbog dobi, bolesti, invaliditeta, ovisnosti, trudnoće, teške tjelesne ili duševne smetnje po novom zakonu kažnjavati s minimalno tri mjeseca, te s najviše dvije godine zatvora. Najviša kazna dosad je bila do jedne godine.
U izmjene se krenulo nakon što je Vlada RH to obećala inicijativi #Spasime, a saborski zastupnici unisono su ih podržali.
Stručnjaci upozoravaju na problem
Međutim, na nedavno održanom savjetovanju Hrvatskog udruženja za kaznene znanosti i praksu, dr. sc. Aleksandar Maršavelski, docent na Katedri za kazneno pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu, i dr. sc. Damir Juras iz Ministarstva unutarnjih poslova RH u svom su znanstvenom radu upozorili na jedan važan detalj.
Tvrde kako samo povisivanje zakonom određenih kazni neće u potpunosti postići svrhu budući da sudovi, kao što je i vidljivo iz podataka Državnog zavoda za statistiku, uglavnom izriču blage kazne, bliže zakonskom minimumu. Zato sugeriraju i državnom odvjetništvu da, ukoliko sudovi nastave s izricanjem blagih kazni, žalbama traže više sankcije.
Naime, blaga kaznena politika sudova, ističu stručnjaci, jednostavno demotivira žrtve da prijavljuju takva kaznena djela. “Treba upozoriti da sudovi najčešće izriču kazne koje su blizu zakonskog minimuma, pa povisivanje zakonskog minimuma, ako se ne postroži sudska politika kažnjavanja gubi svaki smisao, te svrhu generalne prevencije”, zaključuju stručnjaci.