Sabor upravo izglasao Zakon o nakaradnim izbornim jedinicama

Hrvatski sabor u četvrtak je donio novi Zakon o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor koji ne mijenja postojeći izborni sustav, ali u određenoj mjeri mijenja karte izbornih jedinica, slijedom čega će oko petina birača (22 posto), promijeniti jedinicu u kojoj je sada. Zakon je dobio potporu 77 zastupnika, 56 ih je bilo protiv.

Buduće saborske zastupnike, njih 151, hrvatski birači će birati po postojećem modelu, u 10 izbornih jedinica po 14 zastupnika, osam zastupnika birat će pripadnici nacionalnih manjina, a tri hrvatska dijaspora tj. hrvatski državljani bez prebivališta u Hrvatskoj u posebnim izbornim jedinicama.

Novi Zakon, kako je opetovala Vlada koja ga je predložila, uvažava jednaku težina biračkog glasa u svakoj jedinici i udovoljava uvjetima iz odluke Ustavnog suda, koji je u veljači ove godine ukinuo postojeći Zakon o izbornim jedinicama koji prestaje važiti 1. listopada ove godine.

Zagreb u tri izborne jedinice

Deset novih deset izbornih jedinica određene su na način da je broj birača u zakonskom okviru od +/- 5 posto, odnosno niti u jednoj od jedinica odstupanja nisu veća +/- 2,20 posto. Kao polazište broja birača u svakoj izbornoj jedinici uzeti su podaci iz registra birača. Preslagivanje izbornih jedinica najveću promjenu donosi Zagrebu koji se, umjesto na četiri, dijeli na tri izborne jedinice. Zagreb po novome potpada pod prvu, drugu i šestu izbornu jedinicu.

Prva izborna jedinica obuhvaća središnje četvrti Zagreba, Veliku Goricu i još nekoliko općina. Druga obuhvaća Bjelovarsko-bilogorsku županiju, južni dio Koprivničko-križevačke te Zagrebačku županiju i istočni dio grada Zagreba.

Treća je, kao i ranije, sastavljena od Varaždinske, Međimurske i Krapinsko-zagorske županije te nekoliko općina u Zagrebačkoj županiji. U četvrtu izbornu jedinicu spadaju Osječko-baranjska, Virovitičko-podravska i sjeverni dijelovi Koprivničko-križevačke županije. Peta, kao i do sada, obuhvaća tri slavonske županije – Vukovarsko-srijemsku, Brodsko-posavsku i Požeško-slavonsku te istočne dijelove Sisačko-moslavačke županije.

Deset izbornih jedinica

Šestu izbornu jedinicu čini zapadni dio Zagreba te dijelove Zagrebačke županije. Sedma izborna jedinica, ujedno i najveća, predstavlja središnju Hrvatsku, odnosno dijelove države s najvećom depopulacijom – cijelu Ličko-senjsko županiju, sjeverni dio Zadarske, dijelove Primorsko-goranske, cijelu Karlovačku te zapadne i sjeverne dijelove Sisačko-moslavačke županije.

Osma uključuje Istarsku županiju, grad Rijeku i određene gradove i općine u Primorsko-goranskoj županiji. U devetoj jedinici je sjeverozapadni dio Splitsko-dalmatinske, cijela Šibensko-kninska te dijelovi Zadarske županije, koji uključuju i grad Zadar. U desetoj izbornoj jedinici su Dubrovačko-neretvanska i dijelovi Splitsko-dalmatinske županije.

‘Tražit ćemo ocjenu ustavnosti ‘

Nakon Vlade, i Sabor je odbio oporbene amandmane da se drugačije ‘poslože’ neke izborne jedinice, smanji broj zastupnika koje biraju nacionalne manjine, a dijaspori omogući dopisno i elektroničko glasovanje. Oporba je i danas ponovila svoje nezadovoljstvo konačnim izgledom zakona, procesom i transparentnošću njegova donošenja.

Sandra Benčić (Možemo) rekla je da se nikada do sada izmjene izbornog zakona nisu donosile na ovakav „bizaran“ način, gdje opozicija nije bila uključena, nije bilo stručne radne skupine, a do danas se ne zna tko su članovi skupine koja ga je izradila. Posljedica je klasični izborni inženjering u HDZ-ovu stilu, kazala je i najavila da će opozicija podnijeti zahtjev za ocjenu ustavnosti zakona.

‘Izborni inženjering HDZ-a’

Dalija Orešković (Centa) upire prstom u podatak da je u popisu birača 500 tisuća ljudi više nego imamo odraslih građana, pa traži treće čitanje zakona i sređivanje registra birača.Da je zakon krojen kako odgovara HDZ-u i vladajućoj većini, tvrdi Marijan Pavliček (HS) pitajući se kakve veze imaju Hrvatska Dubica i Karlobag koji su u istoj jedinici, te zašto nije dozvoljeno dopisno glasovanje?

“Vratimo dite materi”, poručio je Emil Daus (IDS), navodeći kako je 8. jedinica najbolji primjer izbornog inženjeringa. Nema opravdanja da su Matulji u 7., a Bakar i Novi Vinodolski u 8. izbornoj jedinici, kazao je i ustrajao da dva grada ostanu u 7., a Matulji u 8. izbornoj jedinici.

HDZ-ova grupa – MARŠ

Podsjećamo, Gong je prošli tjedan, uoči drugog čitanja Zakona o izbornim jedinicama u Hrvatskom saboru od Ministarstva pravosuđa i uprave tražio odgovor tko su odgovorne osobe za krojenje novih izbornih jedinica. Odgovor su dobili, ali iz Gonga kažu da su uvjereni da navedeni ljudi uopće nisu stvarni autori, već da su nove jedinice najvjerojatnije crtali pripadnici HDZ-ove grupe MARŠ – Ivan Malenica, Ivan Anušić, Karlo Ressler i Vladimir Šeks.

“Za najvažniji zakon u mandatu Plenkovićeve Vlade, onaj o izbornim jedinicama, nije bila formirana radna skupina. Ministar pravosuđa Ivan Malenica, koji mjesecima ignorira Gongove upite, sada, kako bi izbjegao plaćanje visoke kazne Povjerenika za informiranje, tvrdi kako je državni tajnik, HDZ-ovac Sanjin Rukavina, zajedno s dvoje načelnika iz Ministarstva, rukovodio izradom novog zakona o izbornim jedinicama”, navode u Gongu.

“Upravom za politički sustav i opću upravu Ministarstva pravosuđa i uprave upravlja ravnateljica Anita Markić, načelnik Sektora za politički sustav i državnu upravu je Krešimir Orešković, dok radom Uprave za politički sustav i opću upravu Ministarstva pravosuđa i uprave, kao i Sektora za politički sustav i državnu upravu, koordinira državni tajnik Sanjin Rukavina’, piše u odgovoru Ministarstva”, dodaju u priopćenju. “Andrej Plenković i njegova svita odlučili su nas uvjeriti da je dovoljno da ovakav zakon izrađuje dvoje državnih službenika pod nadzorom bivšeg turističkog inspektora, danas državnog tajnika Rukavine”, ističu iz Gonga.