Sankcije koje je Zapad nametnuo Rusiji kako bi zaustavio agresiju na Ukrajinu, očito ne daju rezultate. Najveći prihod ruskog federalnog proračuna dolazi od izvoza nafte, pa su se zapadne zemlje nadale da će zabrana njenog izvoza Putinu zadati ozbiljan udarac. Dogodilo se upravo suprotno.
Rusija danas ima prihode od nafte veće nego prije agresije. Rat nije zaustavljen, a zapadne zemlje suočavaju se s visokom inflacijom, jer su cijene energenata, koje su snažno porasle, ugrađene u praktički sve proizvode i usluge.
Ruski prihodi od izvoza nafte veći nego prije rata
Rusija se okrenula drugim tržištima, pa je tako izvoz u Kinu, koja naftu dobiva s popustom, dosegnuo rekordnu razinu od dva milijuna barela dnevno. Snažno je porastao i izvoz u Indiju, koji je dosegnuo 900 tisuća barela dnevno.
Uglavnom, Rusija sada ima prihode od izvoza nafte veće nego prošle godine. Prema podacima Međunarodne agencije za energiju, Rusija je prošle godine u prosjeku izvozila nafte u vrijednosti od 15 milijardi dolara mjesečno, da bi ovog svibnja izvoz dosegnuo 20 milijardi dolara.
Zapad dogovara ograničenje cijena ruske nafte
Kako dosadašnje mjere nisu dale željene rezultate, na ovotjednom sastanku skupine G7 razmatralo se uvođenje ograničenja cijena ruske nafte. Tako bi se Rusiji s jedne strane pokušali smanjiti prihodi, a s druge strane time bi se pokušalo smanjiti i cijene goriva koje su gotovo u svim zemljama Zapada na vrlo visokim razinama, što, naravno, negativno utječe na potrošače. Za sada nije poznato kako se to točno misli izvesti. Mehanizam za ograničenje cijena se tek razrađuje.
Iako će sankcije dugoročno gledano nedvojbeno ostaviti duboki trag na ruskoj ekonomiji, Putin se za sve ovo, čini se, bolje pripremio nego što su to zapadne zemlje mislile. Ta pripremljenost zapravo i ne treba čuditi s obzirom na to da je Rusija pod određenom razinom sankcija još od 2014. godine, nakon aneksije Krima, pa su otprilike mogli znati što ih čeka ako krenu i na ostatak Ukrajine.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Putin se godinama pripremao za sankcije
Putin je stoga krenuo razvijati plan “Tvrđava Rusija” u sklopu kojeg je bilo planirano gomilanje zlatnih i deviznih rezervi. Pojačana je proizvodnja nekih osnovnih proizvoda, a kreirali su i sustav za međunarodna plaćanja, u slučaju da budu izbačeni iz SWIFTA – međunarodnog sustava za međubankovna plaćanja.
Kada se pogleda tečaj rublje u odnosu na dolar, ona je sada na razini na kojoj je bila prije sedam, osam godina.
Nakon agresije na Ukrajinu i uvođenja sankcija došlo je do snažnog pada vrijednosti ruske valute. Početkom ožujka jedan američki dolar vrijedio je 150 rubalja, da bi se nakon toga krenuo oporavljati te je trenutni tečaj negdje oko 53 rublja za dolar.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Je li Zapad iscrpio sve mogućnosti
Doduše, stabilizacija tečaja, odnosno jačanje ruske valute nije rezultat potražnje na tržištu, već je Putin izvoznicima uveo obvezu da 80 posto deviznih prihoda konvertiraju u rublje i tako stvorio umjetnu potražnju.
Uglavnom zabrinjava to što se čini da su SAD i Europska unija iscrpile gotovo sve opcije za pritisak na Putina, posljedice sankcija indirektno osjećaju i građani zapadnih zemalja, a ratu se još uvijek ne nazire kraj.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Sankcije ne djeluju, ruski prihodi od nafte veći su nego prije agresije na Ukrajinu. Što dalje?
Amerika i EU iscrpile su gotovo sve opcije za pritisak na Putina, posljedice sankcija osjećaju i građani Zapada, ratu se ne nazire kraj
Iako će sankcije dugoročno gledano nedvojbeno ostaviti duboki trag na ruskoj ekonomiji, Putin se za sve ovo, čini se, bolje pripremio nego što su to zapadne zemlje mislile
Sankcije koje je Zapad nametnuo Rusiji kako bi zaustavio agresiju na Ukrajinu, očito ne daju rezultate. Najveći prihod ruskog federalnog proračuna dolazi od izvoza nafte, pa su se zapadne zemlje nadale da će zabrana njenog izvoza Putinu zadati ozbiljan udarac. Dogodilo se upravo suprotno.
Rusija danas ima prihode od nafte veće nego prije agresije. Rat nije zaustavljen, a zapadne zemlje suočavaju se s visokom inflacijom, jer su cijene energenata, koje su snažno porasle, ugrađene u praktički sve proizvode i usluge.
Ruski prihodi od izvoza nafte veći nego prije rata
Rusija se okrenula drugim tržištima, pa je tako izvoz u Kinu, koja naftu dobiva s popustom, dosegnuo rekordnu razinu od dva milijuna barela dnevno. Snažno je porastao i izvoz u Indiju, koji je dosegnuo 900 tisuća barela dnevno.
Uglavnom, Rusija sada ima prihode od izvoza nafte veće nego prošle godine. Prema podacima Međunarodne agencije za energiju, Rusija je prošle godine u prosjeku izvozila nafte u vrijednosti od 15 milijardi dolara mjesečno, da bi ovog svibnja izvoz dosegnuo 20 milijardi dolara.
Zapad dogovara ograničenje cijena ruske nafte
Kako dosadašnje mjere nisu dale željene rezultate, na ovotjednom sastanku skupine G7 razmatralo se uvođenje ograničenja cijena ruske nafte. Tako bi se Rusiji s jedne strane pokušali smanjiti prihodi, a s druge strane time bi se pokušalo smanjiti i cijene goriva koje su gotovo u svim zemljama Zapada na vrlo visokim razinama, što, naravno, negativno utječe na potrošače. Za sada nije poznato kako se to točno misli izvesti. Mehanizam za ograničenje cijena se tek razrađuje.
Iako će sankcije dugoročno gledano nedvojbeno ostaviti duboki trag na ruskoj ekonomiji, Putin se za sve ovo, čini se, bolje pripremio nego što su to zapadne zemlje mislile. Ta pripremljenost zapravo i ne treba čuditi s obzirom na to da je Rusija pod određenom razinom sankcija još od 2014. godine, nakon aneksije Krima, pa su otprilike mogli znati što ih čeka ako krenu i na ostatak Ukrajine.
Putin se godinama pripremao za sankcije
Putin je stoga krenuo razvijati plan “Tvrđava Rusija” u sklopu kojeg je bilo planirano gomilanje zlatnih i deviznih rezervi. Pojačana je proizvodnja nekih osnovnih proizvoda, a kreirali su i sustav za međunarodna plaćanja, u slučaju da budu izbačeni iz SWIFTA – međunarodnog sustava za međubankovna plaćanja.
Kada se pogleda tečaj rublje u odnosu na dolar, ona je sada na razini na kojoj je bila prije sedam, osam godina.
Nakon agresije na Ukrajinu i uvođenja sankcija došlo je do snažnog pada vrijednosti ruske valute. Početkom ožujka jedan američki dolar vrijedio je 150 rubalja, da bi se nakon toga krenuo oporavljati te je trenutni tečaj negdje oko 53 rublja za dolar.
Je li Zapad iscrpio sve mogućnosti
Doduše, stabilizacija tečaja, odnosno jačanje ruske valute nije rezultat potražnje na tržištu, već je Putin izvoznicima uveo obvezu da 80 posto deviznih prihoda konvertiraju u rublje i tako stvorio umjetnu potražnju.
Uglavnom zabrinjava to što se čini da su SAD i Europska unija iscrpile gotovo sve opcije za pritisak na Putina, posljedice sankcija indirektno osjećaju i građani zapadnih zemalja, a ratu se još uvijek ne nazire kraj.