Scholz na krucijalnoj turneji koja će odrediti budućnost Njemačke. Zašto je Kina toliko važna Berlinu?

Unatoč pritiscima SAD-a, Scholz objeručke prihvaća Kinu

FOTO: AFP

Njemački kancelar Olaf Scholz ovaj je tjedan, uoči svog posjeta Kini, napravio profil na TikToku, krenuvši tako koracima mnogih svjetskih vođa. Politico piše kako kancelar očajnički želi uvjeriti Peking da im u posjet dolazi prijatelj.

A za to ima dobar razlog. Scholzu je potrebna Kina.

Njemačku za samo godinu dana čekaju izbori, a Scholz ima sve manje vremena da se dogodi čudo kako bi preokrenuo užasnu percepciju svoje vlade među njemačkim građanima.

Najvažnije inozemno putovanje

Scholzov trodnevni posjet Kini, koji počinje u subotu, bit će njegovo najduže i najvažnije inozemno putovanje otkako je preuzeo dužnost krajem 2021. godine. Za kancelara s jako lošom reputacijom i rascjepkanom koalicijom, ovo putovanje je prilika ne samo da pokaže da ima globalni status, već i da pokaže biračima da će učiniti sve što je potrebno da sačuva Njemačku.

Činjenica da su Sjedinjene Američke Države, veliki saveznik Njemačke, vršile pritisak na Berlin zbog odnosa s Pekingom samo je jedan od razloga zbog kojeg se na van Kina doima kao mjesto koje bi Scholz radije izbjegao.

Osim toga, povlači se i pitanje problematike ljudskih prava u Kini. Pod režimom predsjednika Xi Jinpinga, Kina je postala još autoritarnija.

Nisu spremni žrtvovati blagostanje

Vlasti su ugušile demokratski pokret u Hong Kongu i prisilile više od milijun Ujgura, pretežno muslimanske manjine, u “logore za preodgoj”.

Očekuje se kako je Njemačka, s obzirom na svoju povijest, nešto osjetljivija na sudbinu etničke manjine prisiljene živjeti iza bodljikave žice pod prijetećim pogledom naoružanih čuvara.

Čak i ako njemački lideri nikada ne prestaju podsjećati svijet na svoju predanost najvišim moralnim standardima, Berlin je dokazao iznova i iznova da nije spreman žrtvovati svoje blagostanje zbog ljudskih prava, sigurnosnih zabrinutosti Washingtona ili čak Europske unije.

Odvikavanje od pošiljki ruske energije

Jedan od takvih primjera očituje se i u odnosu spram Rusije. Naime, tek nakon što su ruski tenkovi krenuli prema Kijevu početkom 2022. godine, Njemačka je promijenila smjer i počela se odvikavati od ruske energije, a prije toga je godinama ignorirala upozorenja saveznika o svojoj ovisnosti o Moskvi.

Kina je njemačkim izvoznicima desetljećima jako važna. Kinesko tržište im uvelike povećava profit i tako održava Njemačku na poziciji jedne od najjačih ekonomija svijeta.

Međutim, zbog sve agresivnijeg kineskog protekcionizma i nepravednih industrijskih politika, Kina više nije tako dobra opcija za njemačke izvoznike. Dvije trećine njemačkih tvrtki koje posluju u Kini žalilo se na “nepravednu konkurenciju” u zemlji.

Europska unija frustrirana zbog subvencija

Istovremeno, Europska unija sve je frustriranija velikodušnim subvencijama koje Kina pruža svojim ključnim industrijama. Poplava jeftinih kineskih uvoznih električnih vozila u Europi vrši sve veći pritisak na lokalne proizvođače do te mjere da Bruxelles razmatra uvođenje carina već ovog ljeta.

Iako je njemačka automobilska industrija također pod pritiskom jeftinih uvoznih proizvoda, ne žele podržati kažnjavanje Kine ako će, kao što je vjerojatno, Peking uzvratiti.

Kada se njemačka industrija prvi put pojavila u Kini još osamdesetih godina prošloga stoljeća, političari i izvršni direktori vjerovali su da ulažu u budućnost. Vjerovali su kako će se Kina, uz ekonomski napredak, liberalizirati i postati više usmjerena Zapadu.

Stvari u Kini nisu se odvile prema planu

Međutim, stvari se nisu tako odvile. Umjesto toga, Kina je desetljećima učila od Zapada i koristila zapadne tehnologije do te mjere da više ne mora oslanjati na Njemačku.

Njemačkoj je, s druge strane, još uvijek potrebna Kina. Za njemačke tvrtke poput Siemensa i Volkswagena (VW), koje su počele ulagati u Kinu prije 40 godina, zemlja je sada stup njihovog globalnog poslovanja.

Kina čini oko 50 posto globalne prodaje automobila VW-a samostalno. Unatoč mračnoj povijesti VW-a, tvrtke koja se oslanjala na robovski rad tijekom Drugog svjetskog rata i koja je osnovana za vrijeme nacističke vladavine, ona i dalje ima tvornicu u Xinjiangu, gdje žive Ujguri.

Trgovina s Kinom ‘praktički nezamjenjiva’

Iako se VW suočio s kritikama zbog toga što se nije povukao, povlačenje iz Xinjianga jako bi naljutilo kineske vlasti. Najveće njemačke tvrtke su ujedno i najpodložnije Kini, kao i mnogi njihovi dobavljači.

“Trgovina s Kinom donosi nam prosperitet i praktički je nezamjenjiva”, rekao je Moritz Schularick, predsjednik think tanka IfW Kiel.

Nakon loše 2023. godine, ekonomisti i Međunarodni monetarni fond očekuju da će njemačko gospodarstvo nastaviti stagnirati. Izvoz je ove godine već smanjen za više od 2 posto, a na vidiku nema naznaka kako će se stvari poboljšati.

Njemačko gospodarstvo ‘kao paralizirano’

Iako se Njemačka suočava s nizom izazova, od kroničnog nedostatka stručne radne snage do prekomjernih propisa, ono što neki ekonomisti vide kao najveći problem je negativno raspoloženje među tvrtkama i potrošačima.

“Doima se kao da je njemačko gospodarstvo paralizirano”, rekao je Timo Wollmerhäuser, ekonomist iz Instituta Ifo, jednog od vodećih njemačkih ekonomskih think tankova.

Čak i ako bi Kina otvorila vrata za više strane konkurencije i zaustavila svoje prakse “dumpinga” cijena u Europi, kinesko gospodarstvo više nije pokretač njemačkog rasta kao nekad. Kriza s nekretninama i problemi s manjkom kapaciteta u ključnim sektorima ostavili su kinesko gospodarstvo u nezahvalnoj situaciji.

Govorka se o povlačenju poslovanja iz Kine

Ono što je posebno zabrinjavajuće za Njemačku je to što Kina više ne treba strojeve i druge proizvode koji su bili glavni pokretač njemačkog izvoza u zemlju proteklih desetljeća. To nije samo zbog slabije potražnje jer su kineske tvrtke uglavnom sustigle svoje njemačke konkurente, čineći zemlju manje ovisnom o uvozu.

Ti trendovi natjerali su neke političare, posebno među Zelenima koji su kritični spram Kine, da krenu govoriti o povlačenju iz Kine. Prema nedavnoj studiji IfW Kiela, veliki raskid s Kinom smanjio bi njemačko gospodarstvo za oko 5 posto.

Dakle, to bi Njemačku dovelo na razinu recesije koju je doživjela nakon financijske krize 2008. i nakon pandemije. Drugim riječima, to bi za Njemačku bilo brutalno, ali ju ne bi u potpunosti uništilo.

Njemačko gospodarstvo već dovoljno pati

“Naša zemlja ima dovoljno otpornosti da se snađe čak i u takvom ekstremnom scenariju”, rekao je Schularick iz IfW Kiela. Međutim, jedno su riječi, a drugo su djela.

Štoviše, Scholz si ne može priuštiti daljnje urušavanje poslovnih veza Njemačke s Kinom u vrijeme kada njegovo gospodarstvo već toliko pati. Scholzov problem je u tome što nema kamo drugdje otići.

Njemačka industrija već je uložilo puno novca u SAD, koji je daleko najveće tržište za njemački izvoz (njemački izvoz u SAD iznosio je 158 milijardi eura tijekom 2023., u usporedbi s 97 milijardi eura u Kinu). Na papiru, Kina, koja je najveći trgovinski partner Njemačke kada se kombiniraju izvoz i uvoz, izgledala bi kao tržište s većim potencijalom rasta.

SAD i Kina čine gotovo 20 posto trgovine

S obzirom na teški ekonomski položaj Njemačke, Scholzu treba na van pokazati da čini nešto kako bi potaknuo izvoz. I s obzirom na uspjeh koji su njemačke tvrtke imale u Kini tijekom godina, nema boljeg mjesta gdje bi mogao pokazati biračima da ozbiljno shvaća posao.

Ipak, neke stvari su važnije od onoga što se prikazuje na van. Čak i ako trenutne ekonomske poteškoće Kine budu privremene, napetosti između Washingtona i Pekinga oko Tajvana i globalne sigurnosti općenito stavljaju Njemačku u težak položaj.

Zajedno, SAD i Kina čine gotovo 20 posto njemačke trgovine, što znači da zemlja ne može priuštiti gubitak ijednog od tržišta.

Konstantni pritisci SAD-a na Njemačku

Ovisnost Njemačke o SAD-u znači da možda nema izbora nego popustiti američkom pritisku da u jednom trenutku okrene leđa Kini. Međutim, Scholz je do sada, poput Angele Merkel, uspio sjediti na obje stolice.

Ta je uspješnost djelomično posljedica lažnih obećanja Berlina. Kada su Sjedinjene Američke Države pritisnule Njemačku da zabrani kineskom Huaweiju opskrbu njemačkih mobilnih mreža, Berlin se protivio, ali se složio da će Huawei držati pod kontrolom. Pet godina kasnije Huawei je jednako aktivan kao i prije.

Unatoč sve manjoj ekonomskoj moći, Njemačka ostaje ključna za Kinu, kako zbog svoje važnosti u EU, tako i zbog bliskih veza s SAD-om. Povratak Donalda Trumpa u Bijelu kuću iduće godine predstavio bi Xiju veliku priliku da zavede njemačke vlasti i obećati im bliskije ekonomske veze, piše Politico.