Šef Ustavnog suda: 'Namjerno nismo htjeli donositi odluke pred parlamentarne izbore'

Sabor je postupao u skladu s ovlastima

“Odluka o tome hoće li se pojedina prava ograničiti pozivanjem na članak 17. Ustava isključivo je u nadležnosti Sabora. Ustavni sud nije nadležan ocjenjivati treba li ili ne treba Sabor u posebnim okolnostima, neovisno o tome jesu ili ili ne navedena u članku 17. primijeniti ili ne taj članak Ustava. Navedeni izbor Ustavni sud je prepustio Saboru kao zakonodavnom tijelu. Činjenica da zakoni i mjere nisu donijeti na osnovu članka 17. ne čini te zakone i mjere neustavnima”, rekao je sudac Šeparović.

Ustavni sud zaključio je da je Stožer stručno tijelo koje djeluje pod neposrednim nadzorom Vlade, te da neosporno spada u tijela izvršne vlasti. “Pojedinačne odluke Stožera podložne su sudskoj i izvansudskoj kontroli. Mjere Stožera imaju isti cilj, sprečavanje širenja pandemije i zaštite zdravlja i stoga je neupitna njihova validnost. Ustavni sud odlučio je da je donošenjem zakona sa svrhom sprečavanja i širenja zaraznih bolesti propisuju mjere kojim se ograničavaju neka prava i slobode, Hrvatski sabor je postupao u skladu s svojim ovlastima”, rekao je Šeparović.

Mjera samoizolacije je ustavna

Mjere koje je Stožer donio jesu sigurnosne mjere, ali tim mjerama nije uspostavljena zakonska ovlast, kazao je Šeparović. “Ta ovlast nastala je ranije, u skladu sa Zakonom o civilnoj zaštiti”, rekao je sudac. Šeparović se potom bacio u razjašnjavanje ustavnosti upućivanja građana u samoizolaciju.

“Za razliku od izolacije, to je posebna mjera koja se provodi temeljem odluke Stožera i primjenjuje se na zdrave osobe koje su bile u kontaktu sa zaraženom osobom. Ustavni sud je utvrdio nespornim da mjera samoizolacije predstavlja ograničenje slobode kretanja, stoga je potrebno utvrditi ima li njezino izricanje zdravim osobama objektivno i racionalno opravdanje, odnosno je li razmjerna”, kazao je Šeparović.

Mjera samoizolacije propisana je zakonom, a Ustavni sud je odlučio da je ona nije sporna načelnoj razini, kao što nije sporan ni cilj koji se želio postići uvođenjem te mjere. “To je mjera preventivne naravi kojom se žele spriječiti kontakti s ostalim zdravim osobama, želi se spriječiti mogućnost zaraze. Ustavni sud je odlučio da su mjere koje donose nadležna tijeka podložne sanitarno-inspekcijskom nadzoru, te se naređuju rješenjem koje ne odgađa njihovo izvršenje, a u iznimim okolnostima mogu se narediti i usmeno”, rekao je Šeparović.

Maske nisu sporne

“Pravo na zaštitu zdravlja nadopunjuje temeljna prava i ta su prava, koja se odnose na zdravlje, neraskidivo su povezana”, kazao je sudac, dodavši da je Sud ocijenio da nalaganje nošenja predstavlja nužnu mjeru u svrhu zaštite zdravlja građana. “U posebnim okolnostima kako bi se zaštitilo zdravlje građana postoji obveza države da poduzme nužne mjere za zaštitu zdravlja građana”, pojasnio je Šeparović.

U takvim okolnostima zaštita zdravlja stavlja se ispred ostalih prava građana ciljem zaštite zdravlja populacije, rekao je. “Odluka pojedinaca da ne nose maske ne može se okarakterizirati kao njihovo pravo na individualni izbor. Ostavljanje građanima prava na izbor može imati teške posljedice na zdravlje drugih građana. Postoji prijeka društvena potreba zbog kojih je uvedena obaveza nošenja maski”, rekao je Šeparović.

Zašto je problematična zabrana rada nedjeljom?

Potom je Šeparović objasnio zašto je Ustavni sud ocijenio da zabrana rada nedjeljom nije bila zakonita. Sud nije prihvatio Vladin argument da se najveća dobit u trgovini ostvaruje petkom, a ne nedjeljom. “Ustavni sud ocijenio je da obrazloženje Vlade da prodajni objekti u tom periodu neće raditi nedjeljom nije uvjerljivo jer su trgovine u vrijeme najgore epidemije radile svaki dan”, kazao je.

“Odluka u jeku popuštanja mjera da trgovine neće raditi nedjeljom se ne čini opravdanom. Bilo je opravdanije da taj dan bude petak, a ne nedjelja. U donošenju te mjere Stožer nije postupao u skladu s načelom razmjernosti”, rekao je Šeparović. Novinare je zanimalo otvara li odluka Suda da je zabrana rada nedjeljom bila neustavna prostora za tužbe oštećenih trgovaca. „Ova odluka ne daje nikome osnove za tužbu. Hoće li netko tužiti ili ne pred građanskim sudovima, to ne mogu predviđati”, odgovorio je Šeparović.

Odluka nakon pet mjeseci je uspjeh

Odgovarajući na pitanje novinara je li Ustavni sud i ranije mogao raspravljati o ustavnosti odluka Stožera, Šeparović je priznao da je Ustavni sud u obzir uzeo datum održavanja parlamentarnih izbora. „Ustaljena je praksa da Ustavni sud odluke koje imaju političke implikacije ne donosi u predizborno vrijeme. Zamislite da smo ove odluke donijeli u tjedan prije izbora, što bi se onda događalo i bi li se onda govorilo da smo sluge vlasti”, kazao je.

Sudac je dodao kako Sud nije odlučivao o pravno složenim pitanjima, ali smatra da je uspjeh to što je odluka donesena nakon pet mjeseci, pogotovo u usporedbi sa trajanjem donošenja odluka u nekim drugim slučajevima, poput Agrokora, koji su rješavali mjesec dana.

Ustavni sud ne može kažnjavati Stožer

Šeparović se osvrnuo i na odluku da se medijima ne dopusti prisustvovanje raspravi Ustavnog suda. Rekao je da mediji na raspravu mogu i ne moraju biti pozvani. Prema Šeparoviću, javnost rada Ustavnog suda može se osigurati i objavljivanjem zapisnika i drugih dokumenata, te izjava predsjednika koji je jedini član Suda koji ima pravo davati izjave. „Nismo vas mogli pozvati ni iz epidemioloških razloga, ali i da smo mogli, ne bi vas zvali”, rekao je Šeparović, koji je zaključio da će medije pozivati kada to počnu raditi i drugi sudovi.

Hoće li Stožer biti sankcioniran zbog donošenja neustavne odluke, pitali su novinari. „Stožer je donio oko 125 odluka. Osporeno je bilo devet odluka i četiri zakona. Utvrdili smo da jedna odluka nije bila sukladna ustavnom zakonu. Stožer je vladino tijelo, ona ga imenuje i razrješava. Vlada može razriješiti bilo kojeg člana Stožera. Jedino što Vlada ne može je donositi odluke umjesto Stožera. Na premijeru je i vladi hoće li nekoga zamijeniti. Sabor može pozvati Vladu, tražiti izvješće i raspraviti to na plenarnoj sjednici ili sjednici odbora. Stožer je odgovoran Vladi, i Vlada može razriješiti svakog člana”, zaključio je Šeparović.