Šef Židovske općine u Osijeku: 'Razumijem zašto je HOS u ratu posegnuo za ustaškim simbolima, ali moram reagirati'

Židovska općina Osijek dugo nije zabilježila bilo kakav ispad antisemitizma koji bi završavao nasiljem ili prijetnjom, ocijenjeno je na okruglom stolu održanom danas u Osijeku u povodu hrvatskog predsjedanja Međunarodnim savezom za sjećanje na holokaust (IHRA).

Predsjednik Židovske općine Osijek, Damir Lajoš, na skupu pod nazivom “Unaprjeđivanje obrazovanja, istraživanja i informiranja o holokaustu te sustavno poticanje sjećanja na holokaust” rekao je da su u manjim prekršajima imali dobru suradnju s PU osječko-baranjskom i MUP-om, “tako da s naše strane zaista možemo biti zadovoljni”, ocijenio je.

“Postoje i oni momenti gdje se koristi simbologija nacizma”, rekao je, ocjenjujući to “folklornim nacizmom”. Lajoš je dragovoljac Domovinskog rata, i njemu je, kako je rekao, “jasno zašto smo mi kao Hrvatska u jednom trenutku trebali mobilizaciju i jasno mi kako je u jednom trenutku otišlo u krivo da smo se uhvatili simbola koji se povezuju s ustaštvom, nacizmom itd.”

‘Uvijek ćemo na to reagirati’

“Mi ćemo kao Židovi uvijek na to reagirati”, istaknuo je. “Bez obzira što pravog antisemitizma s nasiljem nema, to nije nešto što mi možemo pustiti samo tako. Znači ja razumijem da je to simbol za neke udruge HOS-a itd. Oni su imali poginule, ali i mi smo imali poginule i mi ćemo reagirati na isti način”, naglasio je Lajoš.

Prema njegovim riječima, u osječkoj Židovskoj općini vraćena je praktički sva imovina koja je oduzeta u doba Drugoga svjetskog rata te nakon njega, za komunističke vlasti.

“Postoje još neka otvorena pitanja vezana za pojedince jer puno njih je raseljeno, no to su neke pravne stvari koje će, vjerujem, prije ili kasnije biti riješene”, zaključio je Lajoš.

‘Govor mržnje je neprihvatljiv’

Izvanredna prof. dr. sc. Barbara Herceg Pakšić s osječkoga Pravnog fakulteta govorila je o negiranju holokausta, koje je zabranjeno u hrvatskome pravnom sustavu, ističući da je riječ o obliku govora mržnje i “kaznenoj inkriminaciji koja je zapriječena kaznenim zakonom”. “Govorimo iz pravne i povijesne perspektive u želji da unaprijedimo obrazovanje, istraživanje i sustavno sjećanje na holokaust”, poručila je Herceg Pakšić.

Voditeljica Službe prevencije Ravnateljstva policije Sandra Veber predstavila je multimodularni projekt “Zajedno protiv govora mržnje”, koji provode u suradnji s partnerima, a svrha mu je senzibilizirati javnost o svim oblicima diskriminatornog ponašanja, suzbijati antisemitizam, radikalizaciju i ekstremizam radi izgradnje kulture tolerancije, mirnog okruženja, međusobnog uvažavanja i suosjećanja.

“Govor mržnje je neprihvatljiv te ćemo na akademskoj razini pokušati pronaći preventivne mehanizme kako bismo spriječili antisemitizam i druge diskriminatorne oblike ponašanja”, istaknula je Veber.

U holokaustu ubijen 1491 osječki Židov

Dugogodišnji tajnik Židovske općine Osijek Dragutin Kohn govorio je o tragičnom iskustvu svoje obitelji i etničkom progonu u vrijeme NDH.

Prema podacima iz knjige osječke povjesničarke Zlate Živaković Kerže, u holokaustu je ubijen 1491 osječki Židov, a na tom je popisu čak 48 osoba s prezimenom Kohn.