Šefica udruge za zaštitu potrošača kao najveći problem prelaska na euro vidi - digitrone. 'Stvarno ih je premalo podijeljeno'
Gospođa Knežević kaže da će zbog toga biti puno problema
Hrvatska je od nedjelje u eurozoni, no sljedeća su dva tjedna prijelazno razdoblje u kojima će kupci i dalje moći plaćati u kunama. Ostatak će im se u prodavaonicama, osim u iznimnim okolnostima, vraćati u eurima. Predsjednica Udruge za zaštitu potrošača Ana Knežević u razgovoru za HRT kaže da očekuje dosta problema, pogotovo za stariju populaciju.
“Ova prva dva tjedna kad se može plaćati i u kunama, a trgovci imaju obvezu vraćati u eurima, očekujemo dosta problema, pogotovo za stariju populaciju. Iz tog razloga smo i inzistirali da se podijele kalkulatori za preračunavanje valuta, to je i Slovenija imala, ali nažalost malo ih je podijeljeno, svega 60 tisuća”, požalila se Knežević.
Slovenci neke stvari pojeftinili
Građani im se, kaže, često javljaju, a boje se krivog preračunavanja, posebno na mjestima kao što su benzinske crpke ili tržnice na kojima prodavači nisu obvezni istaknuti i cijene u kunama. “Tu će biti problema da se snađemo. To snalaženje u svim zemljama traje otprilike godinu dana, ta iluzija novca i prelaženje s jedne valute na drugu”, komentirala je.
Slovenci su ovu tranziciju prošli relativno glatko, a neki su proizvodi zaokruživani i na niže pa su pojeftinili. U prve dvije godine imali su i najveću inflaciju u eurozoni, no s rastom cijena rasle su i plaće. Takav, slovenski scenarij, želi i Knežević.
“Nije realno da će bilo što pojeftiniti u Hrvatskoj iako Zakon o uvođenju eura dozvoljava zaokruživanje na manje i vidjeli smo da se neki lanci već i reklamiraju da to rade, ali to je beznačajno u odnosu na to koliko su cijene otišle”, ističe Knežević. Njezina udruga prije uvođenja eura, govori dalje, analizirala je kako su se snašle i druge države u našem okruženju koje su prihvatile euro.
Kupovna moć veoma nam je niska
“Mi smo u pripremama analizirali Sloveniju, Italiju i Austriju. Bilo je poskupljenja kod njih, a to su puno bolje tržišne ekonomije i puno uređeniji pravni sustavi. Mi smo i računali da ako onu kavu od 10 kuna preračunate u eure da one sitne cente nećemo ni mi imati za platiti niti će imati u kafiću uvijek za vratiti tako da će se to neminovno zaokruživati.
Već ljetos kad je objavljen fiksni tečaj ljudi su nam počeli javljati da se u Istri u nekim kafićima zaokružuje na 1.5-2 eura”, rekla je. Komentirala je i kupovnu moć Hrvata. Iznosi na računima, naime, više neće biti ispisani u tisućama kuna, već u stotinama eura.
“Naša kupovna moć je veoma niska. Imamo 270 tisuća umirovljenika s 1800 kuna mirovine što je otprilike 260 eura. Medijan plaća je, oko 790 tisuća zaposlenih, ima 6 500 kuna. Sasvim sigurno će biti osjećaj PTSP-a i depresije jer sad imamo manje i manje ćemo i trošiti”, rekla je.