Šefovi EU država sastaju se u Bruxellesu: ovo su tri ključne teme summita za Hrvatsku
Hrvatska bi trebala dobiti zadaću da dogovori zajednički stav članica o Konferenciji o budućnosti EU
Kako financirati borbu protiv klimatskih promjena, ključno je pitanje o kojem će ovisiti (ne)uspjeh današnjeg sastanka na vrhu Europske unije. Šefovi država i vlada zemalja članica EU-a, među kojima i premijer Andrej Plenković, okupili su se na zadnjem ovogodišnjem summitu na kojem će raspravljati o dugoročnoj europskoj klimatskoj strategiji, kako postići klimatsku neutralnost, koliko će novca biti na raspolaganju zemljama članicama u sljedećem proračunu…
Ovo su tri, za Hrvatsku ključne točke summita koji se danas i sutra održava u Bruxellesu.
1. Klimatske promjene
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen jučer je prezentirala Europski zeleni plan koji bi u naredna tri desetljeća trebao transformirati Europsku uniju i pretvoriti je u prvi klimatsko neutralni kontinent do 2050. godine. Europsko vijeće bi na ovom sastanku, prema nacrtu zaključaka u koje je Telegram imao uvid (a koji se još mogu promijeniti), trebalo podržati taj politički cilj.
No, najmanje tri zemlje članice dosta se oštro protive ideji da EU preuzme obvezu da do sredine ovog stoljeća dosegne nultu neto stopu emisija stakleničkih plinova u odnosu na 1990. godinu. Češka, Poljska i Mađarska još su u lipnju blokirale pokušaj da se taj cilj unese u zaključke. I uoči ovog summita te su tri zemlje i dalje sumnjičave prema velikoj transformaciji EU-a koja podrazumijeva velika ulaganja.
Stoga je glavno pitanje tko će to platiti. Ursula von der Leyen predložila je, među ostalim, i tzv. mehanizam za pravednu tranziciju koji bi trebao i financijski pomoći regijama ovisnima o fosilnim gorivima koje će biti najteže pogođene promjenama. Hrvatska se, u principu, ne protivi tome da EU teži klimatskoj neutralnosti do 2050. godine, potvrđeno nam je još u lipnju iz Ministarstva zaštite okoliša i energetike, ali smatra i da treba uzeti u obzir „nacionalne osobitosti država članica” – dakle, s koje pozicije svaka država kreće u tranziciju.
Europski zeleni plan, koji je predstavila Komisija, za Hrvatsku bi – ako se donese u postojećem obliku – ipak mogao biti vrlo izazovan. Evo crtice koja slikovito govori o tome: jedna od mjera koju predviđa Komisija je značajno povećanje kapaciteta željeznica; krajem studenog Večernji list je pisao o puštanju u promet prve nove pruge sagrađene u Hrvatskoj u zadnje 52 godine, Sveti Ivan Žabno – Gradec.
I za Hrvatsku je, dakle, bitno kako će se tranzicija financirati. To nas vodi na drugu ključnu točku summita u Bruxellesu: dogovor o proračunu EU-a za razdoblje od 2021. do 2027. godine.
2. Sedmogodišnji proračun Europske unije
Pregovori o novom proračunu uvijek su poprište žestokih rasprava, a ovoga puta situacija je još i kompliciranija zbog izlaska Velike Britanije koja je neto uplatiteljica u zajednički proračun (u njega je davala više, nego što je iz njega povlačila) i želje da se iz zajedničke kase financiraju nove europske politike. Ne postoji gotovo nikakva šansa da će danas na summitu biti postignut dogovor oko proračuna.
Linije razdvajanja među zemljama članicama na ovoj temi odavno su povučene: ne slažu se oko ukupne svote u budućem proračunu; ne slažu se u koje politike treba usmjeriti veće iznose; ne slažu se koje politike treba financirati manjim iznosima i za koliko; ne slažu se ni oko toga treba li i kako isplatu novca vezivati uz poštivanje vladavine prava.
Za Hrvatsku su i dalje ključna proračunska pitanja ona koja se tiču budućnosti EU fondova. Hoće li iznos u tim fondovima biti jednako izdašan kao i dosad ili će biti rezova? Hoće li država morati sufinancirati europske projekte u većem postotku, a manji dio dobivati iz europske kase? Hoće li biti manje novca za poljoprivredu? I, već spomenuto, kome će se uzeti da bi se financirala zelena tranzicija?
3. Konferencija o budućnosti EU
Europski čelnici zadužit će na summitu Hrvatsku da, za vrijeme svog predsjedanja EU-om u prvoj polovici 2020. godine, dogovori zajednički stav zemalja članica o Konferenciji o budućnosti EU-a. Svojevrsne konzultacije građana, civilnog društva i europskih institucija o tome kako bi Europska unija trebala izgledati jedan su od prioriteta nove Europske komisije. Uime Komisije, Konferenciju će pripremati potpredsjednica Dubravka Šuica.
Tri EU institucije, Europski parlament, Komisija i Europsko vijeće trebaju dogovoriti detalje Konferencije za koju se planira da krene 2020. godine i traje do 2022. godine. U nacrtu zaključaka današnjeg summita navodi se da će od „nadolazećeg predsjedništva” – a to je hrvatsko – tražiti da definira poziciju Vijeća (dakle, država članica) o sadržaju, djelokrugu, sastavu i funkcioniranju Konferencije.