Sindikati su štrajk proglasili uspješnim, ali ne djeluje kao da će Vlada popustiti. Evo malog pregleda situacije

Nakon što je Vlada odbila zahtjeve dvaju školskih sindikata za povećanjem plaća, danas je počeo štrajk u osnovnim i srednjim školama. U srijedu je, dakle, propao postupak mirenja sindikata i Vlade, koja je odbila zahtjev za šestpostotnim povećanjem koeficijenata složenosti poslova u sustavu odgoja i obrazovanja. Vlada je sindikatima ponudila povećanje dodataka na plaću za dva posto od 1. listopada ove i 2 posto od prvog lipnja iduće godine, ustvrdivši da koeficijent složenosti poslova nije predmet pregovora između Vlade i sindikata. No, takvu ponudu sindikati su odbili. Danas smo doznali koliko se prosvjetara priključilo štrajku, kako će štrajk izgledati idućih dana, koliko će dugo trajati te kako su na današnje događaje reagirali nadležno Ministarstvo, Vlada i partneri.

1. Jučer je propalo mirenje

Da se definitivno ide u štrajk postalo je jasno jučer oko podneva, kada je objavljeno da je propao proces mirenja između Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Hrvatske (NSZSSH) i Sindikata hrvatskih učitelja (SHU) s jedne strane i Vlade s druge. Ni nakon drugog kruga mirenja Vlada nije udovoljila sindikalnim zahtjevima za povećanjem koeficijenata složenosti poslova u sustavu obrazovanja od 6,11 posto.

„Vlada je u cijelosti odbila naše zahtjeve za izmjenama koeficijenata složenosti poslova u sustavu odgoja i obrazovanja. Vlada je nudila kroz dodatke povećanje osnovice od dva posto 1. listopada, i dva posto 1. lipnja 2020. godine. To je za sindikate neprihvatljivo, i zato je mirenje neuspješno završilo”, kazao je Branimir Mihalinec, predsjednik NSZSSH-a.

S druge strane, ministar rada i mirovinskog sustava Josip Aladrović krivnju za propast mirenja prebacio je na sindikate, rekavši da su oni odbili Vladin prijedlog o povećanju osnovice plaća za po dva posto ove i još dva posto iduće godine. Dodao je i da bi takav prijedlog donio kumulativni trošak na godišnjoj razini od 320 milijuna kuna. “Vlada više ne može ponuditi ako se želi držati financijske održivosti i odgovornost prema državnom proračunu”, kazao je Aladrović.

2. Odaziv bolji nego u ranijim štrajkovima

Nakon propalog sastanka sindikati su odlučili – školski zaposlenici idu z štrajk. Danas se štrajku odazvalo 85 posto zaposlenih u srednjim školama i 89,44 posto u osnovnim školama, objavljeno je na konferenciji za novinare koje su u podne održali Nezavisni sindikat zaposlenih u srednjim školama Hrvatske i Sindikat hrvatskih učitelja na temu štrajka u osnovnim i srednjim školama. Prije konferencije su iz Sindikata Preporod objavili da se štrajku odazvalo 81,36 posto njihovih članstva u ustanovama i 75,69 posto članstva u srednjim školama.

Prema podacima Preporoda, današnji je štrajk djelomično ili potpuno proveden u 366 škola u kojima djeluju podružnice tog sindikata, dok u 14 škola štrajk nije održan i nastava se odvijala neometano. “Uspoređujući današnje podatke o odazivu na štrajk sa štrajkom Preporoda iz 2018., i štrajka svih školskih sindikata iz 2015., očit je porast zanimanja za sudjelovanje u štrajku među zaposlenicima u školama”, objavili su iz Sindikata Preporod. Dodali su kako smatraju da je dobrom odazivu doprinijelo to što ovoga puta štrajkaju svi školski sindikati i što se zahtjev za povećanjem plaća odnosi na sve zaposlenike u školama.

3. Sutra štrajk u četiri županije

Na sindikalnoj presici potvrđeno je da će štrajk biti cirkularan, što znači da će danas štrajkati svi zaposlenici osnovnih i srednjih škola u Hrvatskoj, a u danima koji slijede štrajk će se provoditi u unaprijed određenim županijama. Kako je rekao Branimir Mihalinec, u desetodnevnom ciklusu cirkularnog štrajka učenici dva dana neće imati nastavu.

Mihalinec je dodao da će svaki dan objavljivati koje će škole štrajkati idućeg dana te je najavio da će sutra u štrajku biti škole u četiri županije: Splitsko-dalmatinskoj i Dubrovačko-neretvanskoj te Varaždinskoj i Međimurskoj županiji. Sutra će biti objavljeno koje će škole štrajkati u ponedjeljak. Prema uputama koje je SHU ranije odaslao svojem članstvu, štrajk će se provoditi neprekidno u više ciklusa do ispunjenja zahtjeva.

4. Sindikati spremni razgovarati, ali neće popustiti

Mihalinec je na današnjoj konferenciji istaknuo da je predsjednik Vlade bio upoznat s njihovim zahtjevom rasta koeficijenta složenosti poslova za 6,11 posto za visoku stručnu spremu. “Odgovor na to je bio sporazum o dodacima. Oni smatraju da je to isto i onda se tome čude”, rekao je Mihalinec istaknuvši da Vlada u reformskom procesu nijednu lipu nije uložila u ljude. “Uloženo je u zgrade, žice, pametne ploče, ali ne i u ljude. Sada je vrijeme za ljude. Ljudi žele potvrdu svoje vrijednost”, ustvrdio je.

Kazao je da od jučer nisu razgovarali s premijerom te je poručio da su sindikati otvoreni za razgovore, a da, ukoliko premijer ne želi sastanak sa sindikatima, može poslati promijenjenu Uredbu o koeficijentima složenosti poslova pa će sindikati istog dana prestati sa štrajkaškim aktivnostima. “Koliko se god trudili, ne možemo pronaći ni jedan argument zbog kojeg bismo pristali na manji koeficijent jer je to pravedan koeficijent. Naše aktivnosti će biti toliko duge dok ne dostignemo taj koeficijent”, kazao je.

5. HNS i Divjak stali na stranu štrajkaša

Na stranu štrajkaša još jučer je stao HNS, HDZ-ov koalicijski partner u Vladi. Predsjednik HNS-a Ivan Vrdoljak u srijedu navečer izjavio je da zastupnici HNS-a neće glasati za proračun za 2020. u kojemu neće biti predviđeno povećanje koeficijenata za 4,3 posto za prosvjetne djelatnike te da samim time HNS nema što raditi u Vladi. HNS neće sebi dozvoliti da sjedi u Vladi i glasa protiv prijedloga premijera ili protiv proračuna već će se “lijepo razići” jer više ne vode istu politiku, rekao je Vrdoljak.

I ministrica Blaženka Divjak, koja se s premijerom Andrejem Plenkovićem tijekom ranijih faza krize sukobljavala oko zahtjeva iz svog resora, i to do te mjere da ju je premijer optužio da se ponaša kao članica sindikata, ponovo se založila za podizanje plaća u školama. Divjak je danas uoči sjednice Vlade kazala da nije karijerno vezana za politiku, da je povećanje plaća učiteljima dio reformskih procesa te da je u Vladu došla jer je plan reforme u obrazovanju i znanosti od početka bio vrlo jasan.

6. Plenković je nepopustljiv

Prvi dan štrajka ni pobuna HNS-a nisu omekšali stav premijera. Tako je Plenković danas rekao da je štrajk “apsurdan i nepotreban” te je apelirao na sindikate da budu razumni i vrate se dijalogu. “Razgovarali smo sa sindikatima, provedeno je mirenje. Ponudili smo im 2 posto povećanje plaća u ovoj i isto toliko u idućoj godini. Iz nekog nedokučivog razloga sindikati to nisu prihvatili”, rekao je Plenković na početku sjednice Vlade.

Nije postojao opravdan razlog za ovaj štrajk, rekao je Plenković i podsjetio kako je njegova Vlada provela obrazovnu reformu i u škole uvela novu metodologiju koja bi učenike bolje trebala pripremiti za tržište rada. Zahtjeve sindikata ocijenio je “isfabriciranim, apsurdnim i nepotrebnim”. Istaknuo je da ovo nije bio trenutak isteka ni temeljnog niti granskog kolektivnog ugovora.

7. Ministri nisu pretjerano zabrinuti

Ni ostatak Vlade nije djelovao pretjerano zabrinuto zbog štrajka ili zbog prijetnji iz HNS-a. Glavni tajnik HDZ-a Gordan Jandroković jučer je kazao da će se još razgovarati o zahtjevu HNS-a, poručio da HDZ ne pristaje na ultimatume i da su spremni na sve opcije. Slično su danas govorili ministri Vesna Bedeković i Marko Pavić, koji su pred Banskim dvorima poručili kako s koalicijskim partnerima treba sjesti za stol i razgovarati, ali da HDZ ne pristaje na ultimatume.

Na kraju je ministar gospodarstva Darko Horvat nakon današnje sjednice Vlade izjavio da ne osjeća bilo kakve pritiske od HNS-a, te kako mu se ne čini da oni imaju namjeru napustiti vladajuću koaliciju. Prosvjetarima je poručio kako im je na stolu vrlo zanimljiva ponuda te da bi je on, da je na njihovom mjestu, prihvatio.

8. I Bandić je imao potrebu dometnuti nešto

Konferenciju za medije na temu štrajka u osnovnim i srednjim školama rano jutros održao je i zagrebački gradonačelnik Milan Bandić. Kazao je kako je tužan zbog djece i roditelja, te da za štrajk odgovornom smatra Vladu na čelu s premijerom i ministricom Blaženkom Divjak. “Podupiremo opravdani štrajk učitelja, žalim roditelje i pozivam premijera, kao druga stranka vladajuće koalicije koja ne traži fotelju, da hitno reagira i riješi problem. Ministrica to neće, ili ne zna ili ne želi. Ili je kombinacija toga. To nije uvjet Vladi, to je uvjet svih uvjeta da bismo opstali. Danas sam možda najtužniji u životu”, kazao je Bandić i dodao kako očekuje promptnu reakciju premijera.

Ipak, istaknuo je da njegova stranka neće prestati podržavati Vladu. Osvrnuo se i na HNS-ov ultimatum da neće podržati proračun ako Vlada ne pristane na zahtjev sindikata. “Fućka se njima za građane. HNS će zadnji izaći iz koalicije jer su slatke foteljice, zapamtite to. Ministrica Divjak je sve kredite potrošila, novca za informatiku ima, a nema za plaće”, kazao je Bandić.

9. Oporba bi štrajkašima dala sve

Sa svojim idejama javila se i oporba koja, naravno, podržava štrajkaše i dala bi im sve što traže pa i više od toga. Tako su zastupnici HSS-a izjavili da podupiru štrajk u osnovnim i srednjim školama te da bi, po njihovoj procjeni, prosvjetari trebali imati neto plaće od 10.000 kuna. “Podržavam da im neto plaća bude 10.000 kuna i vjerujem da to nije prevelika plaća jer pripremaju naše nove generacije za život i brinu kakvi će ljudi postati. Ako se može uložiti 250 milijuna kuna u gubitaša Croatia Airlines, firmu bez perspektive, onda se može naći i 400 milijuna kuna za one koji odgajaju našu djecu“, poručio je Željko Lenart, koji bi prihvatio smanjenje plaća saborskim zastupnicima kako bi se povećale plaće učiteljima.

Malo umjereniji bili su iz SDP-a čiji je Klub zastupnika podržao štrajk, istaknuvši da bi uz traženih 6,11 posto povećanja koeficijenta i povećanjem neoporezivog odbitka na 5000 kuna plaće kumulativno rasle oko 13 posto, i to ne samo prosvjetarima nego većini zaposlenih. Predsjednik Središnjeg savjeta SDP-a Branko Grčić poručio je da je ključno je pitanje što su stvarni prioriteti. “Ako to nije obrazovanje, ako to nisu medicinske sestre, liječnici kojih je sve manje, onda tko je? To su sve stupovi društva. Ako je to tako, onda nije problem naći oko 800 milijuna kuna za učitelje i zdravstveno osoblje”, izračunao je Grčić.