Politika & Kriminal

Širom EU uvode obavezno cijepljenje u zdravstvu i drugim ključnim profesijama. Šanse da mi to izbjegnemo prilično su male

Premijer Plenković je još jučer bio kategoričan, ali što kada bude rastao broja slučajeva, dominirala delta varijanta, a otpor prema cijepljenju ne posustane?

„Ne, cjepivo protiv koronavirusa neće biti obavezno“. Ovako je govorio francuski ministar zdravstva Olivier Veran kada se u Francuskoj digla bura oko prijedloga da se necijepljenima ograniči pristup nekim uslugama, poput javnog prijevoza. Vlada u Parizu već je bila pripremila zakonsko rješenje, ali ga je, suočena s lavinom kritika, odgodila.

Tada, u prosincu 2020., ministar Veran uvjeravao je skeptične Francuze da cjepivo protiv Covida-19 neće biti obavezno, ni za ulazak u javni prijevoz ili restorane, a niti za, recimo, odlazak na posao. To je, uostalom, bio stav i predsjednika države Emmanuela Macrona.

Nema posla, nema plaće

Ove epizode valja se prisjetiti ovoga tjedna kada se Francuska priključila europskim državama koje su, iščekujući četvrti val pandemije, uvele djelomično obavezno cijepljenje. Cjepivo protiv korone postaje obavezno za osoblje u domovima za starije, kao i za zaposlenike u zdravstvu koji se moraju cijepiti do 15. rujna.

Oni koji to ne učine, neće moći na posao i neće dobiti plaću. „Svi zdravstveni radnici moraju dobiti drugu dozu do 15. rujna“, citira Reuters francuskog ministra zdravstva. Cjepivo protiv Covida-19 bit će, dakle, ipak uvjet za odlazak na posao – doduše, zasad samo za određene profesije koje su u bliskom kontaktu s ljudima u rizičnim skupinama.

Kategorični Plenković

Ove epizode valja se prisjetiti upravo ovoga tjedna kada je premijer Andrej Plenković kategorički odbacio mogućnost da cijepljenje protiv Covida-19 u Hrvatskoj bude obavezno. „Nema ni teoretske šanse da cijepljenje bude obavezno“, izjavio je Plenković u ponedjeljak, dok su istovremeno iz drugih zemalja stizale upravo suprotne vijesti.

Obavezno cijepljenje još uvijek nije uobičajena praksa u Europi, pa niti kad su u pitanju zdravstvo i socijalna skrb, mada se o tome, kako smo već ranije pisali, počelo diskutirati još ovog proljeća. Francuska nije jedina: u ponedjeljak je obavezno cijepljenje za zdravstvene radnike i osoblje domova za starije najavila i grčka vlada. Sličan potez već su povukle Italija i Engleska. U Beču je, pak, cjepivo uvjet za nova zapošljavanja u ovim sustavima. Praksa, dakle, zasad nije široko rasprostranjena, ali je trend jasan.

Problemi sa cijepljenjem

Vlade očito smatraju da su primorane mijenjati taktiku jer su suočene sa širenjem delta varijante koronavirusa za koju se procjenjuje da će do kraja kolovoza biti odgovorna za 90 posto novih infekcija u EU, a istovremeno i s usporavanjem tempa cijepljenja. EU je namjeravala cijepiti 70 posto odraslog stanovništva do kraja ljeta, ali dosta članica još je prilično daleko od tog cilja (i Hrvatska, naravno).

A pritom interes za cijepljenje pada – u Francuskoj je, na primjer, krajem lipnja broj ljudi koji su primali prvu dozu bio 200-tinjak tisuća, upola manji nego početkom istog mjeseca. Dodatno, vlasti u državama poput Francuske nezadovoljne su stopom procijepljenosti i među zaposlenicima koji rade s ljudima čije je zdravlje ugroženije koronavirusom.

Skeptični prema cjepivu

U Francuskoj je, prema Europskom centru za sprečavanje i kontrolu bolesti (ECDC), barem jednom dozom cijepljeno 65 posto odraslih, a s obje doze 44 posto. U ukupnom stanovništvu postotci su, dakako, još i niži, mada je i Francuska, koja slovi za jednu od skeptičnijih država kad je u pitanju cjepivo, bolje procijepila opću populaciju od Hrvatske.

U Francuskoj je, nadalje, cijepljeno 64 posto bolničkog osoba i 57 posto njegovatelja u domovima za starije, objavili su nedavno tamošnji mediji. Po tim pokazateljima Hrvatska, međutim, stoji bolje: prema ECDC-u, 82 posto zdravstvenog osoblja primilo je barem jednu dozu, a 73,9 posto obje doze. No, kakvo je stanje u našim domovima za starije?

Zvuči nevjerojatno da taj bitan podatak – budući da se radi o zaposlenicima koji rade i brinu o ljudima osjetljivog zdravlja i starije životne dobi, što su rizični faktori za koronavirus – nijedna nadležna institucija u Hrvatskoj nema niti ga komunicira prema javnosti. Logično je stoga postaviti pitanje što bi se desilo da hrvatske vlasti, poput Engleske ili Francuske, odluče uvesti obavezno cijepljenje za određene kategorije zaposlenika. Bi li uopće baratali podacima kojima bi svoj plan bili u stanju potkrijepiti?

Je li zaokret nezamisliv?

No, kako smo spomenuli, premijer Plenković je još jučer kategorički uvjeravao da za obavezno cijepljenje „nema ni teoretske šanse“. Što, međutim, bude li Vlada suočena s rastom broja slučajeva zaraze, širenjem delta varijante virusa, pritiskom na zdravstveni sustav, uz otpor prema cijepljenju? Je li promjena pristupa, barem kad su u pitanju neke profesije, nezamisliva? Naravno da ne.

Uvijek se može tvrditi da je premijer – kada je govorio ovog ponedjeljka, baš dok su neke druge države obavještavale svoje građane da mijenjaju taktiku – mislio na opću populaciju, a ne na određena zanimanja ili radna mjesta. Uostalom, Plenković je već danas ozbiljno uzmaknuo. Ako je pandemija išta pokazala, onda je to koliko se kategorične izjave brzo nasuču na pandemijskom valu.

Za još članaka poput ovog, prijavite se na Telegramove newslettere

Bespoštedno novinarstvo koje gura društvo naprijed.

Za neograničeno čitanje Telegrama i podršku istraživačkim serijalima, odaberite jedan od paketa.

Pretplatite se
Već imam pretplatu