SOA, u svom novom izvješću, posebno upozorava na hibridne trolove koji vrebaju građane. Kažu, ima ih posvuda
U izvješću se spominje i 7 hrvatskih državljana koji su završili su na području pod nadzorom ISIL-a
Sigurnosno-obavještajna agencija (SOA) objavila je svoje novo javno izvješće. Nakon što je lani ono izostalo, ove godine ipak su objavljene najznačajnije sigurnosne procjene za Hrvatsku i njezino okruženje.
Pročitali smo izvješće u kojem se kao jedina novost ističe SOA-ino upozorenje na internetsko trolanje, kao jedan od novih oblika hibridnih ugroza. Uz standardno nisku opasnost od ekstremizma, nemirno jugoistočno susjedstvo preko kojeg vrebaju povratnici iz Islamske države, ‘vukove samotnjake’ kao još uvijek prisutnu, ali relativno malo terorističku prijetnju, te gospodarski i cyber kriminal, analitičari SOA-e ove su godine odlučili građane upozoriti baš na trolove.
Sedam Hrvata u Islamskoj državi
Doduše, u izvješću se prvi puta spominje da je na području pod kontrolom ISIL-a boravilo ukupno sedam osoba koje imaju (i) hrvatsko državljanstvo. Riječ je o dvojici muškaraca i pet žena. Ni jedna od njih nije radikalizirana u Republici Hrvatskoj, niti se pridružila ISIL-u iz Republike Hrvatske. Po dostupnim nepotvrđenim podacima, dvojica muškaraca su poginula u borbama na strani ISIL-a, dok se pojedine žene nalaze u civilnim kampovima pod kontrolom kurdsko-arapskih snaga SDF u Siriji.
Žene su se ISIL-u pridruživale u pravilu kao pratnja svojim supruzima džihadistima, a neke su tijekom boravka u Siriji i Iraku rodile djecu. Njihova točna lokacija i sudbina se još trebaju potvrditi zbog kaotične situacije nakon sloma ISIL-a.
Hibridni trolovi posebno su istaknuti
Najduži je ipak dio izvješća koji se odnosi na hibridne trolove. Njih se stavlja u kontekst širenja dezinformacija, među kojima ističe i primjer uvlačenja SOA-e u aferu u BiH, odnosno navodno vrbovanje lokalnih selefija za šverc oružja.
Dalje SOA-ini analitičari primjećuju kako borba za naklonost javnog mnijenja u svijetu ili nekoj ciljanoj državi može imati gotovo jednaku važnost kao i djelovanje vojnih postrojbi na terenu.
“Države i drugi ne-državni akteri iskorištavaju internet i društvene mreže za osiguravanje potpore svojem djelovanju, širenje kruga podupiratelja svojih politika, zavaravanje i zastrašivanje protivnika. Tijekom više svjetskih političkih ili vojno-političkih kriza pokazalo se kako se masovnim lažnim internetskim identitetima i korisničkim računima može uspješno širiti poželjni narativ putem društvenih mreža, blogova i komentara na ključnim internetskim portalima. Cilj toga je manipuliranje i zavaravanje protivnika ili opće javnosti”, stoji SOA-inom novom javnom izvješću.
Smišljeno širenje dezinformacija
Iz SOA-e upozoravaju na hibridne trolove koji rade na smišljenom širenju dezinformacija, glasina i krivotvorenih podataka. Rade to tako što se uključuju u rasprave na internetu i preplavljuju internetski prostor porukama koje bi trebale doprinijeti postizanju političkih ciljeva njihovih nalogodavaca.
Svojim planskim, ciljanim i smišljenim djelovanjem hibridni trolovi se razlikuju od običnih internetskih trolova koji djeluju individualno i čiji je jedini cilj provokacija ostalih sudionika rasprava na društvenim mrežama, pišu dalje SOA-ini analitičari. Pojašnjavaju kako hibridni trolovi zagovaraju točno određena politička stajališta kojima se uključuju u internetske rasprave. Uz to, karakterizira ih uporno i intenzivno postavljanje istih narativa, postavljanje istih poruka s različitih IP adresa i pod drugim imenom (nickom), postavljanje stalno istih linkova i slično.
“Na ovaj način se želi postići dojam o masovnosti političkog stava kojeg zastupaju te nametanje tog stava kao dominantnog i istinitog. Hibridno trolanje ne teži postizanju potpune pobjede nad protivnikom, niti to može postići. Njime se primarno želi narušiti kredibilitet i stabilnost ciljanog protivnika ili vlasti te negativno utjecati na stupanj javne podrške koju uživaju. Nalogodavatelju kampanje trolanja se, jednom kad politički protivnik bude u dovoljnoj mjeri diskreditiran u javnosti, otvaraju mogućnosti za opravdanu primjenu drugih, konvencionalnijih mjera za ostvarenje svojih ciljeva”, upozorava SOA i dodaje kako hibidno trolanje ne može polučiti rezultate samostalno, već samo u sklopu šire medijsko-informacijske kampanje.
Za razliku od informacijskih i psiholoških operacija iz prošlosti, hibridno trolanje je, kažu, vrlo brzo i jeftino, a teško je prikupiti dokaze o njegovom djelovanju.
Trolovi zatrpaju internet porukama
Postoje i slučajevi kada hibridnom trolanju nije cilj samo slanje poruka, već i zagušivanje informacijskog prostora lažnim vijestima i beskorisnim podacima, kako bi se skrenula pozornost javnosti ili onemogućila rasprava o nekoj temi.
Na ovaj se način, posebice lažnim vijestima i teorijama zavjere, po mišljenju SOA-inih analitičara, namjerno zbunjuje javnost oko istine nekog događaja ili procesa, te se ujedno umanjuje povjerenje javnosti u tradicionalne medije, objektivno izvješćivanje i istraživačko novinarstvo. Istodobno, na ovaj se način nastoji umanjiti povjerenje građana u nacionalne državne institucije.
“Hibridno trolanje iskorištava i zloporabljuje slobodu izražavanja mišljenja kao jednu od osnovnih vrijednosti demokratskih društava te je stoga i njegovo potpuno suzbijanje u demokratskim društvima praktično nemoguće. Jedan on načina njegova suzbijanja jest upravo širenje svijesti u javnosti o načinu njegovog djelovanja i porukama koje širi”, zaključuje se u izvješću.