Špijunski skandal trese Europu: njemački agent upao u pomno smišljenu klopku pa Rusima odao britanske tajne o ratu u Ukrajini?

Objavljeni su novi detalji skandala koji je uzdrmao zapadne obavještajne agencije

President of the German Federal Intelligence Agency (BND) Bruno Kahl (L) leaves after a meeting with members of the Parliamentary Control Panel (PKGr) on March 1, 2018 at the parliament in Berlin after Russian hackers have infiltrated Germany's foreign and interior ministries' online networks. - A cyberattack targeting Germany's government IT network is "ongoing", the parliamentary committee on intelligence issues said Thursday, without confirming a media report that Russian hackers were behind the assault. (Photo by Kay Nietfeld / DPA / AFP) / Germany OUT
FOTO: AFP

Dvostruki agent koji je radio u Njemačkoj federalnoj obavještajnoj službi, BND-u, možda je Rusima dostavio vitalne britanske obavještajne podatke, tvrdi stručnjak za berlinski BND. Britanski špijuni su, naravno, bijesni zbog svega.

Podsjetimo, nedugo prije Božića je uhićen njemački agent pod sumnjom da radi i za Ruse. Jedan je to od većih skandala s dvostrukim agentima zadnjih desetljeća, a čovjek koji je špijunirao za dvije obavještajne agencije imenovan je tek kao Carsten L. Bio je šef odjela unutar BND-ovog signalnog obavještajnog krila.

Njemačka vjeruje da je upravo on odgovoran za slanje visoko povjerljivih podataka vezanih za ratište Rusima. Slučaj će vjerojatno imati “duboke implikacije” za buduću suradnju između BND-a i ostalih zapadnih špijunskih agencija, tvrdi Erich Schmidt-Eenboom, vodeći stručnjak za njemački BND.

Curenje podataka otkrile strane agencije

Visoki status u BND-u znači da je dvostruki agent Carsten L. imao pristup i povjerljivim informacijama partnerskih obavještajnih agencija. Schmidt-Eenboom tvrdi da su među njima i informacije američke agencije NSA.

Rasplet situacije je zasad najviše razbjesnio Britance. Oni trenutno razmatraju hoće li uopće nastaviti slati ikakve obavještajne informacije BND-u. The Telegraph javlja da je Carsten L. otkriven tek nakon što je BND-u jedna strana obavještajna agencija dojavila da je pronašla BND-ov dokument pretražujući ruske podatke.

Postoje dvije teorije o Carstenovim motivima

Njemačke vlasti su pokrenule istragu i nametnule embargo na bilo kakve informacije koje bi Rusima mogle objelodaniti njemačke špijunske aktivnosti. O slučaju se ipak još uvijek ne zna nekoliko ključnih podataka, poput toga koliko je dugo Carsten L. odavao tajne informacije. Nisu poznati ni njegovi motivi. No, glasine u Berlinu sugeriraju da je možda bio žrtva ruskih špijuna koji su mu postavili klasičnu zamku: iskopali privatne informacije o njegovom životu i zaprijetili mu objavom.

Druga teorija, pak, tvrdi da je u njegovom ormariću u jednom sportskom objektu, gdje je rekreativno igrao nogomet, pronađen politički pamflet AfD-a. AfD još uvijek zahtijeva da Njemačka ostane neutralna u ratu između Rusije i Ukrajine. Pozvali su i na zaustavljanje slanja oružja Kijevu i otvaranje Sjevernog toka 2. Izvor blizak istrazi Telegraphu je kazao da BND istražuje je li Carsten L. bio povezan s desničarskim ekstremistima u Njemačkoj.

Informacije iz BND-a su curile još 1950. godine

U međuvremenu, stručnjak Schmidt-Eenboom kaže da su sve zapadne agencije u nekom trenutku bile ugrožene zbog curenja podataka, ali naglašava da BND prednjači u tome.

Podaci su curili još 1950. godine kada je šef protuobavještajne službe, Franz Felfe, zapravo radio za KGB. Interna sigurnost BND-a je, prema stručnjacima, uvijek bila problem. Tvrde da se njemačke agente vrlo malo nadzire jednom kad počnu raditi za BND.

Parlamentarni izvor iz Berlina Telegraphu je kazao kako BND-u nedostaje protuobavještajni tim koji bi bio odgovoran za traženje ruskih agenata.

Njemačka ukinula protuobavještajnu 90-ih pa opet otvorila

Jedan od primjera ruskog djelovanja u Njemačkoj je likvidacija čečenskog disidenta usred dana u berlinskom parku 2019. godine. Vjeruje se da su ga ubili agenti ruskog GRU-a. Upravo taj slučaj pokazuje koliko ruski agenti samouvjereno djeluju na njemačkom tlu, bez straha od ikakvih posljedica.

Jedan izvor je Telegraphu istaknuo činjenicu da su skandinavske zemlje nakon Hladnog rata provodile vrhunske protuobavještajne aktivnosti i da su nastavile s njima, dok je u isto vrijeme Njemačka posustala.

BND je u potpunosti ugasio protuobavještajne jedinice još devedesetih pa ih otvorio opet 2017. godine. No ta jedinica i dalje ima samo nekoliko desetaka agenata unatoč višestrukim prijetnjama, uključujući Rusiju, Kinu i Vijetnam.