Putin planira veliki povratak nekad zastrašujuće Staljinove tajne službe: 'Uče na greškama, žele se osvetiti i sve su kreativniji'

Proteklih nekoliko godina bile su vrlo turbulentne za ruske špijune. Operativci FSB-a, ruske obavještajne službe, 2020. godine su zakazali u pokušaju trovanja nedavno preminulog oporbenjaka Alekseja Navaljnog. Tada im se Navaljni rugao govoreći da su mu novičok namazali po donjem rublju. Potom je FSB Kremlju dao preoptimističnu pretpostavku o tome kako će se odvijati rat u Ukrajini. Preuveličali su unutarnje slabosti zemlje koju su se spremali napasti, a onda nisu uspjeli spriječiti zapadne obavještajce u krađi i objavljivanju planova Rusije za napad na Ukrajinu.

Nisu zaustavili ni pobunu u svojim redovima

Ruski obavještajci FSB-a nisu htjeli ili nisu bili sposobni zaustaviti pokretanje pobune Jevgenija Prigožina, vođe plaćeničke skupine Wagner prošle godine. Ruska vanjska obavještajna agencija (SVR) doživjela je protjerivanje iz Europe. Oko 600 službenika protjerano je iz veleposlanstava diljem kontinenta. Uz to, razotkriveno je najmanje osam “ilegalaca” – špijuna koji su djelovali bez diplomatskog pokrića, a često su se predstavljali kao ljudi koji nisu državljani Rusije.

Studija think-tanka RUSI autora analitičara Jacka Watlinga i Nicka Reynoldsa te bivšeg savjetnika ukrajinskog ministra obrane i šefa vanjske obavještajne službe Oleksandra Danilijuka temelji se na dokumentima “dobivenim od ruskih specijalaca” i intervjue s “relevantnim službenim izvorima”, vjerojatno obavještajnim agencijama u Ukrajini i Europi.

Krajem 2022., kako se navodi u studiji, Rusija je zaključila da joj je potrebno objektivnije izvještavanje njezinih agencija. Zamjenika šefa kabineta Kremlja Sergeja Kirijenka stavili su na čelno mjesto “odbora od posebnog utjecaja”. Koordiniraju operacijama protiv Zapada i vrednuju rezultate rada agencija.

Dezinformiranje postalo usmjerenije i dosljednije

Čini se kako je ta promjena dovela do boljih rezultata propagande koju provode. Primjerice, u Moldaviji je nekoć slabo dezinformiranje građana protiv kandidature za članstvo zemlje u Europskoj uniji postalo dosljednije i usmjerenije tijekom prošle godine. Kandidaturu za pristupne pregovore vezali su uz predsjednicu zemlje koju cijelo vrijeme okrivljuju za ekonomske probleme u zemlji.

Intenzivirale su se i kampanje usmjerene na potkopavanje europske potpore Ukrajini. Prošli mjesec njemački stručnjaci su objavili podatak o botovima koji svakodnevno šire stotine tisuća postova na njemačkom jeziku s mreže od 50.000 korisničkih računa na društvenoj mreži X. Francuska je 12. veljače razotkrila veliku mrežu ruskih internetskih stranica koje šire dezinformacije u Francuskoj, Njemačkoj i Poljskoj.

Istovremeno i ruska vojna obavještajna agencija (GRU) također preispituje svoje vještine. Pokušali su ubiti svojeg bivšeg časnika Sergeja Skripala u Salisburyju u Britaniji 2018. Brojno osoblje, aktivnosti i detalje vezane uz agenciju otkrila je istraživačka skupina Bellingcat koja se u razotkrivanju oslanja na javno dostupne informacije i podatke koji procure iz ruskih baza podataka.

Agenti ostavljaju previše digitalnih tragova u radu

GRU je zaključila da njezini zaposlenici ostavljaju u svojem radu previše digitalnih tragova. Posebno se to odnosi na mobitele koje nose i pristup osjetljivim stranicama povezanim s ruskom tajnom službom. Protjerivanje ruskih obavještajaca iz Europe otežalo je pokretanje operacija i kontrolu agenata koji su u inozemstvu, a to je bio jedan od razloga što je invazija na Ukrajinu pošla po zlu.

Posljedica svega nabrojanog je opsežna reforma službi koja je započela 2020., a ubrzana je nakon početka rata. General Andrej Averjanov promaknut je u zamjenika načelnika agencije i osnovao je Službu za posebne djelatnosti. Agenti u prostor agencije ne nose privatne ni službene mobitele već se tamo služe fiksnim telefonima. Obuka agenata provodi se na više lokacija u sigurnim kućama, a većina novih regruta nema vojnog iskustva što otežava zapadnim sigurnosnim službama da ih identificiraju prema starim fotografijama ili podacima koji procure.

Odvojeni ogranak službe je osmišljen za izgradnju mreže ilegalaca koji djeluju po pravilima ruske “potpune legalizacije”, odnosno mogu proći svaku provjeru i nadzor bilo koje špijunske agencije. Zapošljavaju ljude preko lažnih tvrtki čuvajući njihova imena i podatke izvan evidencija vlade, a njihove zapovjednike postavljaju u ministarstva koja nemaju veze s obranom ili u privatne tvrtke. GRU cilja i na strane studente koji studiraju na ruskim sveučilištima i plaća stipendije studentima s Balkana, iz Afrike i drugih zemalja u razvoju.

Špijuni iz katastrofe napravili priliku

Kao još jedan primjer kako su ruski špijuni pretvorili katastrofu u priliku, treba spomenuti slučaj grupe Wagner i njezina vođe Prigožina. Wagner je u svojem početku imao ogromnu moć pružajući potporu autokratima u Siriji, Libiji i drugim afričkim zemljama. U lipnju prošle godine, Prigožin je nezadovoljan lošim vođenjem rata od strane ruskih zapovjednika, krenuo prema Moskvi. Njegova pobuna je zaustavljena, a dva mjeseca kasnije Prigožin je poginuo u eksploziji aviona kojim je letio.

Ruske tajne službe vrlo brzo su međusobno podijelile ono što je Prigožin ostavio iza sebe. FSB je preuzeo domaće tvrtke, a SVR snage koje se bave medijima. Među potonjima su i brojne grupe koje su se miješale u američke predsjedničke izbore 2016. GRU je dobio dijelove Wagner grupe koji se tiču vojske. Ipak, nije sve prošlo bez problema. Prigožinov sin, koji je tajanstveno preživio i ostao na slobodi, ponudio je vagnerovce ruskoj nacionalnoj gardi Rosgvardiji. To je potaknulo žestoki sukob između garde u GRU-a, navode autori u svojoj studiji.

Rezultat svega je nova prijetnja Rusije afričkim zemljama. Ubrzo nakon Prigožinove smrti, rusi su afričkim prijestolnicama ponudili takozvani paket za preživljavanje režima. GRU lokalnim elitama nudi vojnu snagu i propagandu protiv njihovih suparnika. Zauzvrat, Rusija dobiva ekonomske dobiti poput rudnika litija i prerade zlata kako bi nadvladala neprijatelje, između ostalih i Francusku koja uran iz Nigera koristi za svoje nuklearne elektrane. Prigožin je mrtav, no njegov utjecaj i dalje postoji.

Ruske službe stale na noge, vraćaju se opasnije nego ikad

Ruske obavještajne službe su nakon svih poniženja i neuspjeha stale na noge. Istraživački portal Insider je proteklih tjedana objavio niz priča temeljenih na ruskoj špijunaži i utjecaju širom Europe. Uključuje to i činjenicu da je časnik GRU-a u Bruxellesu nastavio ruske proizvođače oružja opskrbljivati europskom opremom te otkriće kako su glavni pomoćnik u Bundestagu i latvijski član Europskog parlamenta bili ruski agenti, potonji vjerojatno i dvadesetak godina.

“Nije njima toliko loše koliko mi mislimo da je”, navodi istraživački novinar Andrej Soldatov. Smatra kako se ruske tajne službe vraćaju s namjerom da se osvete i sve su kreativnije u načinima kako će to provesti u djelo. Ruski predsjednik Vladimir Putin nekoć je i sam bio časnik KGB-a. “Sada pokušava vratiti slavu Staljinove zastrašujuće tajne službe”, rekao je Soldatov.

Navodi primjer iz travnja prošle godine – ruski poduzetnik Artem Uss uhićen u Milanu pod sumnjom da je krijumčario američku vojnu tehnologiju u Rusiju, vraćen je u Rusiju uz pomoć srpske kriminalne skupine, uobičajenog posrednika ruskih službi. Soldatov navodi da su FSB, SVR i GRU ranije imali jasniju podjelu rada, no toga više nema. Sve tri agencije su aktivne, posebno u regrutiranju među bujicom progranika koji su tijekom rata napustili Rusiju.

Agente skrivaju, a prognanima prijete

Agente je lako sakriti u velikoj masi prognanih ljudi, a još je lakše prijetiti onima čija je obitelj još uvijek u Rusiji. Njemačka je posebno zabrinuta činjenicom da bi mnogi Rusi koji su tamo preselili mogli činiti bazu za regrutiranje ruskih špijuna. Baltičke zemlje iz tog su razloga postale negostoprimljive prema Rusima.

Ojačava i ruska cyber-aktivnost. U prosincu su SAD i Britanija izdale javlja upozorenja zbog hakerske skupine FSB-a pod nazivom Star Blizzard čija su meta godinama zemlje NATO-a. Kasnije je Microsoft priopćio da je grupa povezana uz SVR grupu Cosy Bear prodrla u korisničke račune i e-mailove nekima od najviših rukovoditelja tvrtke. Prodor je uslijedio nakon kibernetičkog napada grupe GRU na ukrajinsku elektroenergetsku mrežu koji je čitav grad ostavio bez struje tijekom ruskih napada.

Rast ruskih tajnih službi događa se u ključnim trenucima. Godišnje izvješće norveške obavještajne službe od 12. veljače upozorava da Rusija u Ukrajini “preuzima inicijativu i vojno ju nadmašuje”. Istovjetno izvješće iz Estonije objavljeno je dan kasnije, a u njemu se navodi da Kremlj “predviđa mogući sukob s NATO-om u sljedećem desetljeću”.

Prioritet špijuna – priprema za sukob s NATO-om

Prioritet ruskih špijuna je pripremiti se za taj sukob, ne samo krađom tajnih podataka, nego i širenjem razdora u NATO-u, potkopavanjem američke i europske potpore Ukrajini te smanjenjem utjecaja Zapada na globalnom Jugu. Bilo je vrlo malo ruskih sabotaža protiv opskrbe Ukrajine s pomoći iz Europe. Jedan od razloga je strah Kremlja od eskalacije, a drugi da Rusi jednostavno ne stignu raditi sve i biti svugdje u isto vrijeme.

Špijuni nastavljaju borbu protiv kolega. Estonske obavještajne službe objavile su identitete Rusa koji rade za ruske obavještajne službe. “Oni koji ne žele svoja imena i fotografije pronaći uz fotografije i podatke drugih agenata FSB-a i ostalih obavještajnih agencija u našim izdanjima, a što bi moglo utjecati na njihove veze sa Zapadom, neka se odmah jave. Uvjereni smo da se možemo dogovoriti na obostranu korist”, poručuju.