Stručnjaci strahuju da je Putin obnovio legendarni špijunski program: 'Na Zapadu danas operira do 30 ruskih spavača'

Nedugo potom, skupina osoba s bugarskim dokumentima uhićena je u Ujedinjenom Kraljevstvu. Britanski tužitelji uvjereni su da su to zapravo bili ruski obavještajci, koji su živjeli u Britaniji pod lažnim identitetima, kako bi prikupili informacije o ključnim dijelovima britanske infrastrukture.

Rusija jača legendarni špijunski program

Stručnjaci s kojima su razgovarali novinari Business Insidera istaknuli su nabrojane slučajeve kao dokaz da Rusija ubrzano proširuje svoj program infiltracije “ilegalaca”, odnosno špijuna koji se pod lažnim identitetima pokušavaju ubaciti u druge zemlje.

To je metoda na koju se Kremlj oslanjala od najranijih dana Sovjetskog Saveza, kako nas uostalom uče brojni filmovi i romani o “dubokim” tajnim operativcima s istoka. No, s dolaskom novih vremena, Rusija razvija i nove tehnike za stvaranje lažnih identiteta kojima će se koristiti njezini obavještajci.

Priča iz ranih dana SSSR-a

Ruske špijune raspoređene u inozemstvu dijeli se u dvije široke kategorije obavještajnih operativaca. Većina njih su “legalci”, poslani u strana veleposlanstva pod izlikom da će se ondje baviti diplomatskim poslovima, dok zapravo tajno prikupljaju obavještajne podatke. Postoje i takozvani “deep cover” agenti, spavači ili “ilegalci”, koji u stranim zemljama žive pod lažnim identitetima, ponekad i desetljećima.

Legendarna sposobnost Rusije da obuči i ubaci “duboko tajne” agente seže u najranije godine Sovjetskog Saveza, kada su zapadne zemlje odbile priznati legitimitet komunističke vlade i zabranile rad njezinim diplomatskim predstavnicima. Kako bi prikupio obavještajne podatke o brojnim stranim neprijateljima nove države, NKVD, preteča KGB-a, počeo je slati agente u inozemstvo pod lažnim identitetima. Oni su često godinama živjeli naizgled običnim životima, dok su potajno pronalazili izvore informacija i prikupljali obavještajne podatke.

Dobar dio ‘legalaca’ je protjeran

Nakon kraha odnosa Zapada i Rusije zbog agresije na Ukrajinu koja je započela u veljači 2022. godine, zapadne vlade protjerale su oko 700 ruskih diplomata, “legalaca” u obavještajnom žargonu, osumnjičenih da su zapravo suradnici ruskih obavještajnih agencija. No, bivši stručnjak FBI-ja za protuobavještajne poslove, Kevin Riehle, upozorava za Business Insider kako su daleko veću opasnost predstavljaju ”ilegalci”.

“Budući da ne izgledaju kao Rusi, i da djeluju izvan veleposlanstva, mogu se kretati uokolo bez nadzora pod kojim se nalaze diplomati”, rekao je Riehle. A nakon masovnog protjerivanja ruskih diplomata, “ilegalci su ono što je preostalo (od ruske obavještajne mreže, op.a.), tako da oni postaju vrlo važni”, dodao je.

Putin je oduševljen ‘ilegalcima’

Ruski predsjednik Vladimir Putin, i sam bivši KGB-ov obavještajac, dugo je slavio pothvate ruskih špijuna. U govoru u sjedištu ruske vanjske obavještajne agencije, SVR-a, 2020., pohvalio je ruske “hrabre” špijune. Putin je prikazao postajanje “ilegalcem” kao “čin samopožrtvovnosti i herojstva ljudi koji su odlučili izdvojiti se iz društva u ime Majke Rusije”, ističe je Trevor Barnes, čija se knjiga “Mrtvi dvojnici” bavi jednom od najpoznatijih ruskih tajnih špijunskih organizacija.

Barnes navodi kako je tijekom 2014. godine čak deset ruskih “dubokih tajnih” agenata razotkriveno u SAD-u. Jedna od špijunki, Anna Chapman, postala je česta gošća naslovnica tabloida, a po povratku u Rusiju dobila je unosan položaj u upravi banke.

Jeziv zadatak

Pod Putinovim režimom, Rusija je razvila nove metode kreiranja sofisticiranih krinki za svoje špijune. Takve lažne biografije u obavještajnom žargonu naziva se “legendama”. Tijekom Hladnog rata, Kanada je bila središte za stvaranje lažnih identiteta ruskih špijuna. Ta je zemlja imala manje stroga pravila za izradu putovnica i osobnih isprava nego druge zapadne države, objašnjava Barnes.

Početak tog procesa bilo je pretraživanje kanadskih novina u potrazi za obavijestima o umrloj djeci, čime su se bavili službenici ruskog veleposlanstva. Identitete te djece koristilo se kako bi se ishodilo putovnice za tajne agente. Nakon 11. rujna, uvedena je nova tehnologija, poput biometrijskih putovnica, koja je otežala kreiranje i korištenje lažnih osobnih dokumenata. Ipak, ruskim stručnjacima nije trebalo dugo da pronađu načine kako novu tehnologiju upotrijebiti za izradu još uvjerljivijih lažnih identiteta.

Ruski špijuni u Sloveniji

U novije vrijeme, Rusija je pronašla još jedan dio svijeta koji je poslužio kao sjajan novi izvor za lažne identitete tajnih agenata: Južnu Ameriku. Raširena korupcija i podrška starih saveznika znatno su olakšali manevre kremaljskim krivotvoriteljima u latinskoameričkim zemljama. “Tamo je lakše pronaći službenike odjela za registraciju ili za vozačke dozvole koji su raspoloženi za suradnju. Ako ih dovoljno platite, spremni su previdjeti manju anomaliju u aplikaciji”, objašnjava Riehle.

U posljednje vrijeme tako je otkriveno nekoliko navodnih ruskih agenata koji žive pod južnoameričkim identitetima. Nama najpoznatiji takav slučaj onaj je iz susjedne Slovenije. Obitelj Marije Mayer i Ludwiga Gischa preselila je iz Latinske Amerike u Ljubljanu 2017. godine, tvrdeći kako su se pribojavali sve snažnijeg porasta kriminala u Argentini.

Mayer je otvorila online galeriju, a Gisch je vodio IT startup. Ona je u par navrata putovala i u Zagreb, surađivala je s hrvatskim umjetnicima. Stoga, bio je golemi šok kada su početkom prosinca 2022. policajci su upali u kuću, uhitili par i odveli njihovo dvoje djece u ured za socijalnu skrb. Uskoro je objavljeno da su uhićeni Maria i Ludwig zapravo ruski državljani, a ne Argentinci.

Kako je tada pisao The Guardian, Slovenija je bila idealna zemlja za ruske agente zbog toga što, premda je članica Schengenske zone, nema snažniju kontraobavještajnu službu kakvu imaju mnoge druge članice zone. Stoga je ruski par mogao iz Slovenije praktički nesmetano putovati u druge zemlje bez kontrole na granicama. “Većina njihovih aktivnosti nije bila u Sloveniji”, rekao je jedan izvor.

Beograd kao Casablanca

The Wall Street Journal donio je priču o još jednom sličnom slučaju, onom ruskog agenta koji je živio na dalekom sjevernu Norveške izdajući se za Brazilca. I taj je čovjek radio na sveučilištu, a identitet kojim se služio ukraden je u središnjoj brazilskoj pokrajini Padre Bernardo. WSJ spominje još sličnih slučajeva, što dovodi do zaključka da je Brazil pravi inkubator za ruske agente spavače.

I na teritoriju drugih hrvatskih susjeda vlada vrlo živa špijunska aktivnost. O tome je govorio predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, koji je opisao Beograd kao Casablancu, odnosno kao sjecište rada tajnih agenata. „Nema špijuna koji nisu okupirali naše hotele, privatne smještaje, kuće, zgrade, vile“, govorio je Vučić, objašnjavajući to položajem Srbije zbog rata u Ukrajini.

Više puta nakon toga Vučić se žalio da strane službe planski rade na urušavanju stabilnosti Srbije. Ta je tema vrlo aktualna i danas, kada u Srbiji traju prosvjedi oporbe i studenata uvjerenih da je Vučićev režim ukrao izbore u Beogradu. Premijerka susjedne države Ana Brnabić u ponedjeljak je zahvalila ruskim tajnim službama koje su njezinoj vladi dojavile kako će u Beogradu doći do nereda.

Telegram je nedavno pisao o problemima s kojima se u glavnom gradu Srbije susreću izbjeglice iz Rusije. Ondje ih progone srpski radikali povezani s ruskim tajnim službama, ali i obavještajne agencije pod kontrolom vlade, koja želi ostati u dobrim odnosima s tradicionalnim saveznicima u Moskvi.

Metode iz Španjolskog rata

Kako navodi Business Insider, Rusija se također vraća metodama koje je SSSR koristio prije 85 godina, tijekom Španjolskog građanskog rata. Tada su agenti Kremlja krali putovnice strancima koji su se prijavili za borbu na strani socijalističkih republikanaca, a protiv fašista Francisca Franca. Koristili su ih za stvaranje identiteta za špijune tako dubokih i tajnih da su neki bili razotkriveni tek desetljećima nakon završetka rata.

Moguće je, rekao je Riehle, da Rusija sada koristi istu taktiku, s tisućama stranih boraca iz središnje Azije, Bliskog istoka i drugdje, za koje se vjeruje da su se prijavili za borbu na strani ruskih plaćeničkih skupina u Ukrajini. “Mislim da je moguće da ruske službe koriste sličnu metodu danas. Osobito jer postoje strani borci iz više zemalja koji putuju u Ukrajinu kako bi se borili na strani Rusije, a ne samo na strani Ukrajine”, rekao je Riehle.

Špijunski život rijetko je glamurozan

Što se tiče svakodnevnog života ruskih tajnih agenata, on nije uvijek glamurozan kakvim se prikazuje u filmovima i romanima. Često, ističe Trevor Barnes, tajni agenti žive povučeno, tiho se nastojeći infiltrirati u svoje mete. Sovjetski špijuni, Lona i Morris Cohen, živjeli su 1950-ih u londonskom predgrađu Ruislipu pod identitetom prodavača u antikvarijatu, nazivajući se Helen i Peter Kroger, dok su intenzivno slali obavještajne podatke u Moskvu.

Ranije spomenuti agenti s bugarskim dokumentima, nedavno uhićeni u Velikoj Britaniji, živjeli su uobičajenim životima, radeći kao mrežni inženjeri, bolnički vozači i laboratorijski pomoćnici. Taj je svijet daleko od kasina i međunarodnih intriga iz filmova o Jamesu Bondu.

Izbjeglice otežavaju život špijunima

Nakon ruske invazije na Ukrajinu, svijet špijunaže postao je još opasniji, smatra Trevor Barnes. Invazija je potaknula val prebjega na Zapad, a Putinovi neprijatelji koji su pobjegli iz Rusije ugrožavaju duboko infiltrirane obavještajce Kremlja. Razotkrivanje niza takvih špijuna posljednjih mjeseci rezultat je obavještajnih podataka koje je zapadnim službama dao jedan od prebjega.

John Sipher, bivši zamjenik direktora CIA-inih operacija u Rusiji, rekao je za The Guardian kako vjeruje da je izvor unutar Rusije američkim ili drugim zapadnim obavještajnim službama proslijedio informacije koje su omogućile otkrivanje ilegalaca. “Skoro je nemoguće da protuobavještajne službe same otkriju ilegalce… Gotovo uvijek ih oda ljudski izvor”, rekao je Sipher.

Problem s naglascima

Naravno, nemoguće je znati koliko je tajnih agenata Rusija poslala na Zapad. Tradicionalno, agenti koje pripremaju za preuzimanje tajnih uloga treniraju oko šest godina, što je skup i temeljit proces osmišljen kako bi se izgladile sve pogreške ili nedosljednosti koje bi ih mogle razotkriti. Riehle smatra da bi na Zapadu danas moglo biti aktivno do 30 takvih agenata.

Jedan detalj, rekao je stručnjak koji je radio za FBI, gotovo je nemoguće eliminirati unatoč godinama obuke: naglasak. To je bio jedan od razloga koji je naveo studente da posumnjaju kako nešto nije kako treba ruskim špijunom Čerkasovim, “Brazilcem” s početka priče. “Gledajući unatrag, bila je to crvena zastava”, kazao je bivši kolega uhićenog špijuna za CNN, govoreći o Čerkasovljevom naglasku. “Sjećam se da sam tada mislio da njegova priča zapravo nema smisla.”