Što će biti sa sucima koji su djeci iz Konga omogućavali državljanstva bez provjera? Očito ništa
Vrhovni sud je izdao preporuke za buduća posvajanja iz zemalja koje nisu potpisnice Haške konvencije, no sankcije za dosadašnje propuste nitko ne spominje
Kao što je najavljeno, Vrhovni sud RH danas je izdao službenu preporuku prema kojoj bi Općinski sudovi od sada trebali rješavati postupke priznanja stranih sudskih odluka u postupcima međunarodnih posvojenja.
Pritom je tako još jednom službeno potvrđena činjenica o kojoj se danima izvještava: mnogi hrvatski suci dosad su automatizmom potvrđivali presude uglavnom kongoanskih sudova. Brojna djeca tako su odlukama sudaca dobivala hrvatska državljanstva, bez da se prije toga izvršila provjera je li dokumentacija iz Afrike krivotvorena. I ne samo to. Evidentno je da nisu provjeravali jesu li osobe koje podnose molbu upisane u hrvatski Registar potencijalnih posvojitelja, što je uvjet da uopće apliciraju za posvojenje u DR Kongu.
Brojni međunarodni skandali s djecom i Konga
Vrhovni sud na navedene je činjenice reagirao preporukom za buduće slučajeve. Pritom u danas poslanom dopisu stoji kako ta preporuka nije obvezujuća, a nitko ni ne spominje eventualne sankcije za suce koji su potvrđivali potencijalno lažirane dokumente.
Zbog brojnih međunarodnih skandala, mnoge su države odavno uvele striktne provjere u postupcima posvojenja iz DR Konga. SAD su, primjerice, još prije 10 godina tražile da zaposlenici njihovih diplomatskih predstavništava fizički provjere svaku odluku kongoanskih institucija, prije nego se djeci izdaju američki dokumenti. Na službenim vladinim stranicama potencijalne se posvojitelje upozorava kako takve provjere mogu otegnuti cjelokupni proces i za šest mjeseci. U međuvremenu su, usput, službeno zabranili sva posvajanja iz DR Konga.
‘Zbog ovoga bi u Hrvatskoj morale letjeti glave’
Još prije nekoliko tjedana, Telegram je razgovarao s visokopozicioniranim pravosudnim dužnosnikom, koji je prvi upozorio na potencijalnu odgovornost hrvatskih sudaca. “Oni se moraju voditi načelom najboljeg interesa djeteta. Kako je moguće da je u Zambiji utvrđeno da nešto nije u redu, a u Hrvatskoj nikome ništa nije bilo sumnjivo? Ako se potvrdi sumnja zambijske policije da su dokumenti iz Konga krivotvoreni, zbog ovog bi slučaja u Hrvatskoj morale letjeti glave”, komentirao je.
No, ako je do propusta zbilja i došlo, izgledno je kako nitko zbog toga neće odgovarati. Kako stoji u danas objavljenom dopisu, Općinskim sudovima sada se preporučuje da provjeravaju autentičnost stranih sudskih odluka, i to putem međunarodne pravne pomoći te uz pomoć Ministarstva pravosuđa i uprave.
Nadalje, Općinskim se sudovima preporučuje da, nakon što prime prijedlog za priznanje strane sudske odluke o posvojenju, primjerak pošalju i Ministarstvu socijalne skrbi koje u roku od 30 dana treba provjeriti jesu li predlagatelji upisani u registar potencijalnih posvojitelja u RH.
Priopćenje Vrhovnog suda prenosimo u cijelosti:
U vezi s postupcima priznanja koji se odnose na situaciju u kojoj hrvatski bračni parovi kao posvojitelji žele posvojiti dijete iz države koja nije članica Haške konvencije o zaštiti djece i suradnji u vezi s međudržavnim posvojenjem (primjerice Demokratska Republika Kongo) uočeno je da postoji izvjesna pravna praznina koja u praksi dovodi do neusklađenog djelovanja sudova i nadležnog Ministarstva.
Naime, kada je riječ o primjeni spomenute Haške konvencije o međudržavnom posvojenju u tom slučaju sudovi bilo koje zemlje (države posvojitelja i države djeteta) uopće ne sudjeluju u tom postupku jer u tom slučaju postupak međudržavnog posvojenja se odvija putem suradnje središnjih tijela (Central Authorities).
Međutim, kada je riječ o međudržavnom posvojenju u kojemu se ne primjenjuje spomenuta Haška konvencija, u većini slučajeva u državi djeteta odluku o posvojenju prema pravu djeteta donosi sud te zemlje, a nakon toga nastaje potreba da hrvatski sud provede postupak priznanja te inozemne sudske odluke.
S obzirom da u postojećoj praksi u većini slučajeva prijedlog podnosi bračni par koji želi posvojiti dijete u drugoj državi, u tom slučaju potrebno je radi pravne sigurnosti provjeriti putem međunarodne pravne pomoći autentičnost podnijetih isprava, tim više što se u većini slučajeva radi o zemljama izvan Europe s kojima nemamo intenzivnu pravnu komunikaciju. lsto tako, potrebno je da Ministarstvo nadležno za poslove socijalne skrbi bude obaviješteno o podnijetom prijedlogu kako bi ono moglo izvršiti provjeru upisa predlagatelja prijedloga priznanja u registru potencijalnih posvojitelja. Naime, “Centar za socijalnu skrb na temelju pozitivnog mišljenja o podobnosti i prikladnosti za posvojenje potencijalne posvojitelje upisuje u registar potencijalnih posvojitelja” – članak 207. Obiteljskog zakona INN 103/15, 98/19, 47/20/.
Na ovaj način će se onemogućiti i smanjiti mogućnost da se u odluci o priznanju inozemne sudske odluke o posvojenju djeteta druge države pojave osobe koje nisu upisane u registar potencijalnih posvojitelja. Po pravomoćnosti odluke suda o priznanju strane sudske odluke potrebno je istu odluku dostaviti na znanje ministarstvu nadležnom za poslove socijalne skrbi i nadležnom područnom uredu Hrvatskog zavoda za socijalni rad, radi vođenja evidencije o priznatim stranim sudskim odlukama o posvojenju (Ministarstvo) i radi osiguranja potrebne savjetodavne pomoći i potpore obitelji (Hrvatski zavod za socijalni rad).
Ova preporuka nije obvezujuća i donosi se isključivo s ciljem poboljšanja prakse u opisanom području međudržavnog posvojenja.