Sve što dosad znamo i ne znamo o slučaju Zambija: ključni problem mogao bi biti u hrvatskim sudovima

1. Kako su djeca dobila hrvatska državljanstva i putovnice?

I službeno je potvrđeno da sva kongoanska djeca čiji su posvojitelji uhićeni u Zambiji imaju hrvatska državljanstva i putovnice. Dobili su ih temeljem presuda hrvatskih sudova. Stoga je ključno pitanje: jesu li naši suci postupali s dovoljnom pažnjom? Istražili smo kakva je točno procedura usvajanja djece iz Konga. Jedan rubni portal ovih je dana u naslovu istaknuo kako je “Ministarstvo potvrdilo da privedeni u Zambiji u Hrvatskoj nisu podnijeli zahtjeve za posvajanjem te djece”. No to nisu ni bili dužni učiniti.

Ako dijete dolazi iz zemlje koja je potpisnica Haške konvencije koja regulira posvojenje, onda cijeli postupak ide preko Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike. No, DR Kongo nije potpisnik navedene Konvencije, a u tom je slučaju propisano da se potencijalni posvojitelji moraju obratiti izravno kongoanskim vlastima, a ne hrvatskom Ministarstvu.

Učinila je to i gospođa koja je prije nekoliko godina posvojila dijete iz Konga, s kojom smo razgovarali. “Suprug i ja smo našli odvjetnika u Kongu kojem smo poslali sve dokumente prevedene na francuski jezik. Svi naši dokumenti bili su i ovjereni. Odvjetnik ih je predao nadležnom sudu pred kojim je dijete zastupao posebni skrbnik. Nakon što je sud u Kongu donio presudu o posvajanju, ovjerilo ju je i tamošnje Ministarstvo pravosuđa”, opisala je.

Odluku suda iz Konga zatim mora potvrditi jedan od općinskih sudova u Hrvatskoj. To konkretno znači da hrvatski sud donosi svoju presudu, kojom priznaje kongoansku, i time su stečeni svi uvjeti da se dijete upiše u Maticu rođenih. Posvojitelji zatim dobivaju od Porezne uprave OIB, te na kraju sa svim tim dokumentima traže putovnicu. Roditelji sve to, potvrđeno je iz MUP-a, mogu obaviti sami. “MUP ne obavlja dodatne provjere kod izdavanja putovnica jer se očekuje da su sve institucije do tog trenutka provjerile vjerodostojnost dokumenata”, pojašnjeno je za Telegram. Sam ministar Davor Božinović potvrdio je da su djeca usvojena iz Konga imala hrvatske putovnice.

2. Vrše li hrvatski sudovi dovoljno detaljne provjere?

Sugovornici s kojima je Telegram ovih dana razgovarao, potvrdili su nam kako su hrvatski sudovi donijeli više desetaka presuda kojima su legalizirana posvojenja kongoanske djece. I čini se da je puno njih u Kongu zastupao isti odvjetnik.

Istražujući ovu temu, došli smo i do posvojitelja koji su u Hrvatskoj imali problem. Sudac jednog općinskog suda odbio je potvrditi kongoansku presudu. No onda su otišli na drugi općinski sud i tamo bez problema dobili pozitivnu presudu koja im je omogućila posvajanje djeteta iz Konga.

Na kojim su točno hrvatskim sudovima ovjerene odluke o priznanju usvajanja djece parova pritvorenih u Zambiji, te pod kojim okolnostima, trenutačno istražuje policija. Telegramovi sugovornici iz pravosudnih krugova u cijeloj proceduri ističu upravo ulogu sudova. “Oni se moraju voditi načelom najboljeg interesa djeteta. Kako je moguće da je u Zambiji utvrđeno da nešto nije u redu, a u Hrvatskoj nikome ništa nije bilo sumnjivo? Ako se potvrdi sumnja zambijske policije da su dokumenti iz Konga krivotvoreni, zbog ovog bi slučaja u Hrvatskoj morale letjeti glave”, komentirao je jedan iskusni pravosudni dužnosnik.

3. Što je s dva para koja nisu upisana u Registar?

Svi sugovornici s kojima je Telegram razgovarao tvrde da je upis u Registar potencijalnih posvojitelja nezaobilazni početak postupka posvajanja djece iz bilo koje strane zemlje. Gospođa koja je prije nekoliko godina usvojila dijete iz Konga, također nam je potvrdila kako se prvo morala upisati u Registar. Istovremeno, Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike ovih je dana objavilo kako su samo dva od četiri para koja su uhićena u Zambiji zabilježena u navedenom registru. Kako je onda moguće da su kao posvojitelji dobili dokumente za djecu? Odgovora na to u ovom trenutku još nema.

Inače, u Registar se upisuju svi oni koji dobiju pozitivno stručno mišljenje o podobnosti i prikladnosti za posvojenje od nadležnog Centra za socijalnu skrb.

Do tog pozitivnog mišljenja, objašnjava jedna posvojiteljica s kojom je Telegram ovih dana razgovarao, dolazi se nakon dubinskih provjera samih posvojitelja, njihovih uvjeta stanovanja, raznih psiholoških testiranja, te prolaska tzv. škole roditeljstva.

4. Kako RH štiti svoje građane u postupcima međunarodnog posvojenja?

Kome su se sa zahtjevom za posvajanje obratili parovi uhićeni u Zambiji još se ne zna. Vlasta Grgec Petroci iz Udruge ‘Na drugi način’, smatra kako bi država trebala osnažiti tijela koja surađuju s posvojiteljima. I Dubravka Marušić, izvršna direktorica Adopte, drži kako je to jedno od ključnih pitanja na koje se mora odgovoriti. “Građani koji žele posvojiti djecu iz inozemstva moraju znati kakve im opasnosti prijete, te da u želji da čim prije postanu roditelji mogu pogriješiti u proceduri”, kazala je Marušić za Telegram.

5. Što ako ih sve oslobode?

Dok se čeka rasplet istrage u Zambiji, gdje uhićeni parovi imaju pomoć odvjetnika po službenoj dužnosti, a navodno ih obilaze i neki misionari, upravo započinje i rasplitanje slučaja u Hrvatskoj. Političari i aktivisti s desnice posebno su glasni u komentiranju, iako previše detalja još uvijek nije poznato.

Dubravka Marušić smatra da je na sva otvorena pitanja nužno dobiti odgovore, jer će se inače nad sve postupke posvajanja navući siva sjena.

“Posvojitelji moraju paziti kome poklanjaju vjeru – kojem odvjetniku ili kojoj agenciji. Pitanje je i što je s Registrom posvojitelja, te kakve je to dokumente u ovom slučaju Hrvatska dobila iz Konga. Ono što ipak smatram posebno tužnim jest činjenica da su objavljeni identiteti tih parova i te djece. Što ako ih jednog dana sve oslobode? Zar nitko nije mislio da će ih obilježiti za cijeli život, te im, kada jednog dana dođu u Hrvatsku, ugroziti sigurnost”, zaključuje izvršna direktorica Adopte.