Što izvodi Orban i jesu li ga danas doista slomili. 'Lukaviji je od svih nas, igra na duge staze, briga njega i za Putina i za Rusiju'

Njegovo ponašanje je već prilično iscrpilo kolege u Bruxellesu, a posebno Europsku komisiju i njezinu predsjednicu Ursulu von der Leyen, koja se stavila na čelo napora da se nastavi s podrškom Kijevu. Ipak, malo ljudi gaji iluzije da će nakon današnjeg povlačenja Orban odjednom prestati igrati ulogu vodećeg antagonista u Bruxellesu. On je ovakve manevre, uostalom, već znao izvesti, a valja napomenuti da i dalje nije odustao od blokade sredstava za plaćanje oružja koje se transferira Ukrajini kao ni od ratifikacije švedskog učlanjenja u NATO, da se ne govori koliko će mu se još prigoda ukazati tijekom pregovora o učlanjenju Ukrajine u EU.

Je li došlo do ikakvog pomaka?

“Odnosi Orbana i Komisije su se potpuno urušili, povjerenje između njega i von der Leyen su došli na nulu”, kaže za FT osoba upućena u pregovore. “To se malo promijenilo tijekom današnjeg dana, ali u suštini sve je ostalo po starom”, dodaje osoba.

Orban, koji je u EU izoliraniji nego ikad, uvjeren je da se politika pomiče udesno s obje strane Atlantika, što ide u prilog njegovoj političkoj agendi, piše Financial Times.

Veto kao prokušana taktika

Orban smatra da bi EU trebala, a i da će prije ili kasnije to učiniti, pritisnuti Ukrajinu da pregovara s Rusijom, baš kao što je, prema njegovom mišljenju, zauzela čvršći stav o imigraciji. Diplomati tvrde da on obožava biti u središtu pažnje. Lukav pregovarač ima dugu povijest blokiranja raznih EU odluka s ciljem izvlačenja kojekakvih ustupaka za sebe. Poznato je da koristi veto kao taktiku da iskamči određene ustupke, poput deblokade europskog novca namijenjenog Mađarskoj. Gledajući iz povijesne perspektive, to i nije čudno. Korištenje ucjena stoljećima je dio mađarske političke igre, piše Foreign Policy. Mađari su i u habsburško doba bili tvrdoglav narod. Od svih nacija, jezika i religijskih skupina unutar multinacionalnog carstva, oni su bez sumnje bili najzahtjevniji.

Ali, što je Orban tvrdoglaviji, to su europski diplomati i dužnosnici nesigurniji o njegovim stvarnim namjerama, ali i o cijeni koju moraju platiti da bi mu udovoljili.

Dokle Orban planira ići?

Jedna škola mišljenja je da je danas iznova nastojao prisiliti Bruxelles da oslobodi sredstva namijenjena Mađarskoj koja su zamrznuta zbog problema s pravnom državom i korupcijom. “Ma to vam je bila čista ucjena oko blokiranog novca”, govori za FT visokopozicionirani EU diplomat. Drugi pak smatraju da Orban zapravo kani dodatno potkopati europske institucije koje ga trenutno sputavaju, posebice Komisiju i njezinu predsjednicu. Pritom, domeću novinari FT-a, ne čini se da je pretjerano zabrinut briselskim dociranjima o pravnoj državi i korupciji u Mađarskoj.

Baš na dan EU summita, u Budimpešti s radom počinje novo tijelo “za zaštitu suvereniteta”, s ciljem iskorjenjivanja stranog utjecaja u politici, akademskoj zajednici i medijima.

To je najnoviji korak u Orbanovom projektu ograničavanja političkih sloboda i zakonskih prava. Tijelo će imati široke istražne ovlasti, bez sudskog nadzora. “Ako se smatra da netko ugrožava suverenitet, kao što sam ja koji upravo sada razgovaram s vama i kažem da EU ne bi trebala slati novac Mađarskoj, mogli bi postati predmetom najdubljih istraga bez ikakvog pravnog nadzora ili mogućnosti žalbe“, kaže Ákos Hadházy, nezavisni zastupnik i bivši član Orbánove stranke Fidesz koji je postao njegov kritičar.

Bruxelles izradio plan

Orbán inzistira na tome da je mađarski politički sustav otvoreniji od drugih zemalja – kao dokaz ističe pravne postupke s kojima se Donald Trump suočava u SAD-u i navodni obavještajni nadzor krajnje desne stranke Alternativa za Njemačku. “Nitko ne može ozbiljno misliti da je način na koji vodimo ovu zemlju gori od Zapada”, rekao je za mađarsku televiziju.

Jedan EU diplomat kaže da je prosinačko stavljanje veta na pomoć Ukrajini bila “kap koja je prelila čašu”. Kakve god bile njegove namjere, Orbánovi politički izbori su “korisni Putinu i štetni za napore da se savez i naši partneri održe zajedno”, komentirao je za FT David Pressman, američki veleposlanik u Mađarskoj.

“Ova vlada nas ne sluša i ne sudjeluje u produktivnom dijalogu o pitanjima koja su ključna za interese američke nacionalne sigurnosti”, dodao je.

U Bruxellesu su zbog Orbanove tvrdoglavosti upali u toliki očaj da su tražili bilo kakav način da mu uzvrate. Tako su prošlog tjedna izradili plan za kažnjavanje Orbanova “nekonstruktivnog ponašanja”, prema kojem bi države članice isključile bilo kakvo daljnje EU financiranje Mađarske.

Budimpešta: ‘To je ucjena’

Prema dokumentu koji je Financial Times dobio na uvid, da je Budimpešta odbila danas povući veto na pomoć Kijevu, Bruxelles bi krenuo u de facto sabotažu mađarskog gospodarstva. Budimpešta je to nazvala ucjenom. Istodobno, švedski premijer Ulf Kristersson nagovijestio je da bi mađarski najam 14 borbenih zrakoplova Gripen mogao biti doveden u pitanje ako Budimpešta nastavi blokirati put Švedske u NATO.

Također, prema nekim EU diplomatima, raspravljalo se i o aktiviranju članka 7. iz temeljnog ugovora EU koji omogućava sankcioniranje države članice za koju se utvrdi da teško i trajno krši temeljne vrijednosti Unije. Sankcija u konačnici može biti ukidanje prava glasa u Vijeću – dakle, izbacivanje iz odlučivanja.

Međutim, ta odluka zahtijeva jednoglasnu potporu svih članica, a mnoge zemlje oklijevaju s primjenom takvog alata.

Kako je Orban ostao bez saveznika

Poraz euroskeptične vlade u Poljskoj nakon lanjskih izbora ostavio je Orbana izoliranijim nego ikad. Njegov potencijalni saveznik je Robert Fico, populistički premijer Slovačke koji se vratio na vlast prošle godine i koji je izrazio proruske sklonosti.

No, on se zasad čini fleksibilnijim od svog mađarskog kolege te je promijenio stav o Ukrajini nakon posjeta ratom razorenoj zemlji početkom ovog mjeseca. Prije prosinačkog summita EU na kojem je Orbán stavio veto na paket pomoći za Ukrajinu, Mađari su predložili Ficu da on i Orban daju zajedničku izjavu za tisak. No, Fico je to odbio.

“Orbán je došao na taj summit očekujući da će pronaći tihe saveznike za stolom”, kaže jedan visoki europski diplomat za FT. “Ali nijedan se nije pojavio.”

‘Godina političke prilike’

“Ovo nije položaj u kojem uživamo”, kaže János Bóka, Orbánov ministar za EU i bivši savjetnik za Europu.

Međutim, kaže on, “biti sam u Europskoj uniji nije nešto što sprečava mađarsku vladu da zauzme određeni stav. U Mađarskoj, naša politička zajednica očekuje da vlada bude čvrsta i beskompromisna po pitanju nacionalnih interesa.”

Mađarska vlada vidi da se ravnoteža snaga ove godine naginje u njezinu korist, između ostalog, s velikom mogućnošću povratka Donalda Trumpa u Bijelu kuću. Ovo će biti “godina političke prilike” za Mađarsku, uvjerava Bóka, a Orbán će učiniti sve da je iskoristi.

‘Trumpe, vrati se’

Ironično za nekoga tko osuđuje strano uplitanje u unutarnje poslove, mađarski se čelnik ne libi izravno intervenirati u politiku drugih zemalja.

Primjerice, francuska krajnje desna stranka Nacionalni skup dobila je zajam od mađarske banke koju vode Orbánovi suradnici. Mađarska vlada je financirala i antiimigracijsku reklamu u Poljskoj prije prošlogodišnjih izbora. Nadalje, prosvjed poljoprivrednika protiv EU u Bruxellesu prošlog tjedna organizirao je mađarski think-tank pod vodstvom bliskog suradnika premijera.

Dok se SAD priprema za izbore, Orbán se otvoreno zalaže za Trumpov povratak u Bijelu kuću, dok omalovažava Bidenovu administraciju, kaže Pressman, američki veleposlanik u Mađarskoj. “Da je Trump bio predsjednik, siguran sam da danas Ukrajina i Europa ne bi bile pogođene nijednim ratom”, rekao je Orbán u svibnju prošle godine. “Vratite se, gospodine predsjedniče, učinite Ameriku ponovo velikom i donesite nam mir!”, poručio je.

Novi politički poredak u Europi?

Orban vjeruje da će predstojeći izbori za Europski parlament signalizirati novi politički poredak u Europi – nakon pobjede krajnje desnice na prošlogodišnjim izborima u Nizozemskoj i vjerojatno kasnije ove godine u Austriji.

U međuvremenu, Mađarska će se zalagati za manje integriranu EU. “Potreban nam je Bruxelles koji se zalaže za samopoštovanje nacija, dopušta zemljama da biraju svoj način života, regulira tržište, ali ne govori Poljaku, Mađaru ili Portugalcu kako trebaju živjeti”, rekao je Orban za mađarsku TV.

“Ovdje se radi o kontinuiranoj kampanji za prijenos moći s Bruxellesa na države članice”, kaže jedan visoki diplomat EU uključen u pregovore s Mađarskom. “To je njegov plan”, dodaje. Važan dio Orbanove kampanje protiv Bruxellesa je i potkopavanje Ursule von der Leyen. “On igra igru na vrlo duge staze ​​i ima više vremena od većine”, kaže drugi EU diplomat. “Iskreno govoreći, on je bolji u igranju ove igre od većine”, dodaje.

Nije ni za Rusiju ni za Putina

Orbánovi protivnici odbacuju ideju da postoji neka viša ideološka ili čak vanjskopolitička svrha njegovog opstruktivnog ponašanja u Bruxellesu. Sve se, kažu, svodi na zadržavanje kontrole vlasti u Mađarskoj putem politiziranih javnih institucija i ortačkog kapitalizma, sustava koji zahtijeva kontinuirani protok sredstava EU.

Konfrontacija s Bruxellesom služi za polarizaciju biračkog tijela, pretvaranje oporbe u neprijatelje i skreće pozornost sa stvarnih problema, poput slabog mađarskog gospodarstva, kaže nezavisni zastupnik Ákos Hadházy. “Ne radi se o uvjerenjima ili ideologiji. Radi se o golom očuvanju vlasti”, dodaje.

“Ako su svi protiv njega, onda je kod kuće on borac za slobodu, barem za svoje birače”, kaže Ágnes Vadai, oporbena zastupnica i dodaje: “Nije vam on ni proruski ni proputinovski orijentiran, ali jest za sustav kakav Putin ima u Rusiji”.