Što je finski model državne uprave i zašto nam EU savjetuje da ga posudimo
Telegram istražio kako je Finska reformirala svoju državnu upravu i javni sektor
Europska komisija Hrvatskoj savjetuje uvođenje mehanizma novčanih poticaja lokalnim vlastima da se odluče na spajanje općina i gradova, piše Novi list. Iz Bruxellesa nam savjetuju provođenje modela s kojim je Finska krenula 2005. godine kako bi povećala učinkovitost i smanjila troškove svoje javne uprave.
Prije deset godina Finska je krenula s rezanjem kojim je smanjila broj općina za 28 posto, s 444 na 320. Hrvatska, s milijun i sto pedeset tisuća stanovnika manje od Finske, trenutno ima 428 općina.
Zanimljivo je da niti sama Europska komisija u svom izvještaju za 2014. godinu nije potvrdila da je finski model reforme javne uprave dao rezultata. Eventualne koristi te reforme utvrdit će sami Finci u analizi koja bi trebala biti završena ove godine.
Mnoge općine u Hrvatskoj financijski su neodržive i troše više od 50 posto svog proračuna na plaće zaposlenika. Osim mehanizma kojima bi Vlada potaknula lokalne vlasti na spajanje općina i gradova, Europska komisija od Hrvatske traži i da se ubrza reforma mirovinskog sustava, kao i smanjenje broja agencija.
Telegram je za vas istražio što je Finska konkretno poduzela u posljednjih desetak godina i kako je reformirala državnu upravu i javni sektor.
1. Rezanje uprave s 215 tisuća zaposlenih na 85 tisuća
Velika većina zaposlenih u javnom sektoru u Finskoj radi u općinama. 2010. finski javni sektor brojao je oko 434 tisuće zaposlenika. U državnoj upravi iste je godine radilo 86 tisuća ljudi, što je značajno smanjenje s 215 tisuća, koliko ih je bilo 1988.
Finski “Akcijski program produktivnosti javnog sektora” krenuo je 2003. godine. Cilj programa bio je prilagoditi veličinu i aktivnost državnih servisa u situaciji u kojoj je država bila suočena sa starenjem radne snage. Nastojalo se smanjiti broj zaposlenika u javnoj upravi i državnim tijelima i prilagoditi veličinu i djelovanje državnih servisa trenutnoj situaciji na tržištu rada. Uvedene su stroge kvote za zapošljavanje novih djelatnika u državnim institucijama: na tri djelatnika koja odu u mirovinu, državna agencija je mogla zaposliti samo jednog novog.
2. Smanjenje broja ljudi samo po sebi ne funkcionira
Jedan od problema smanjenja broja ljudi, bio je i to što su agencije dio svojih poslova autsorsale, te time nisu povećale učinkovitost, niti smanjile ukupne troškove. Program je ostvario postavljene zadatke u brojkama, ali nije podigao kvalitetu javne uprave. Ustanovio je to i finski Državni ured za reviziju prema čijem je izvještaju, u mnogim slučajevima manji broj zaposlenih utjecao i na kvalitetu rada vladinih agencija.
Program je 2011. reformiran i preimenovan u “Akcijski program učinkovitosti i djelotvornosti javnog sektora.” Sama promjena imena reformskog programa najbolje ocrtava što je promijenjeno. Glavni ciljevi – veća produktivnost i što učinkovitija javna uprava su ostali isti. Redefinirana je provedba tih ciljeva. Ustanovljeno je kako samo smanjenje broja ljudi nije dobro, te posebnu pažnju treba usmjeriti na efikasnost.
3. Plaće javnih djelatnika ovise o kompetenciji i učinku
Prema finskom modelu, općine same mogu postaviti zajedničku nadležnost za bilo koju uslugu od čijeg će spajanja, prema procjeni, imati koristi. Česte su takve zajedničke nadležnosti nad zdravstvom i školstvom, odnosno bolnicama i školama.
Financiranje državnih agencija u Finskoj temelji se na paušalnom proračunskom iznosu. Menadžeri imaju veliku slobodu u korištenju tih resursa, a od njih se traži samo da ostvare zadane rezultate. Plaće javnih djelatnika nisu fiksne i ovise o više faktora poput složenosti samog posla, individualnih kompetencija i učinka zaposlenika.
4. Poslove državne uprave prebacili iz glavnog grada
Još jedan element finskog modela koji bi Hrvatskoj mogao biti od koristi je decentralizacija javnih poslova. Cilj finskog relokacijskog modela bio je premjestiti četiri do osam tisuća vladinih poslova izvan Helsinkija. Finska je premjestila neke vladine agencije u udaljene regije u cilju uravnoteženijeg razvoja zemlje.
Mnoge hrvatske općine bankrotirale bi bez pomoći iz državnog proračuna. Na Vladi ostaje za procijeniti je li finski model, kojeg nam savjetuje Europska komisija, pogodan za potrebnu reformu javne uprave.