Što je i kako radi Ured za sprječavanje pranja novca koji je raskrinkao pljačku stoljeća
Ured se bavi slučajevima koji uključuju milijunske iznose, off shore tvrtke, fiktivne račune i tako dalje
Bila je to dosad najveća akcija u njihovoj povijesti: Ured za sprječavanje pranja novca uglavnom nije pretjerano eksponiran u široj javnosti, ali to se ove subote promijenilo nakon što je pokrenuta najveća blokada sredstava otkako ovaj Ured postoji.
Blokirano je 813 milijuna kuna na 16 računa u osam poslovnih banaka i šest otvorenih investicijskih fondova te nekretnine vrijedne tri milijuna eura. Šef Ureda Ante Biluš na današnjoj je konferenciji za novinare potvrdio da s ovako golemim iznosima dosad još nisu imali posla.
Nevjerojatan slučaj INA-e
Ovo je najveća blokada u povijesti rada Ureda, kazao je Biluš govoreći o nekim detaljima velikog slučaja kojim se od subote bavi cijela država: kako je Ina, prema sumnjama istražitelja, oštećena za nevjerojatnih milijardu kuna.
U raspetljavanju tog slučaja bitnu ulogu imao je upravo Ured za sprječavanje pranja novca, samostalna i neovisna ustrojstvena jedinica unutar Ministarstva financija – kako se, birokratskim rječnikom, opisuje njihov položaj u državnoj upravi – koja je reagirala na informacije o sumnjivim transakcijama.
Stotine obavijesti godišnje
Inicijalne informacije stigle su iz banaka, potvrdio je danas Biluš, a to je i uobičajen kanal kojim ovaj Ured dobiva dojave o mogućim malverzacijama.
Kako pokazuju njihova godišnja izvješća, Ured svake godine dobije više stotina obavijesti o potencijalno sumnjivim transakcijama koje im dostave banke, osiguravajuća društva, pošta, javni bilježnici, računovođe i drugi koje na to obvezuje zakon.
Ta prijava ne znači automatski da se doista dogodila neka nezakonitost. Posrijedi je tek sumnja da se nešto događa jer je prebacivanje novca s računa na račun – a uglavnom se radi o desecima ili stotinama tisuća kuna, eura ili dolara – upućivalo na neobičnu, nelogičnu i ekonomski neopravdanu aktivnost.
Složeni mutni poslovi
U 2020. godini, zadnjoj za koju je na stranicama Ministarstva financija dostupno izvješće o radu, Ured je, primjerice, imao 400-tinjak otvorenih predmeta, a oko 250 slučajeva, u koje je bilo uključeno ukupno više od tisuću osoba i tvrtki, proslijedili su na daljnje postupanje hrvatskim i inozemnim tijelima (suradnja s kolegama iz inozemstva česta je i bitna).
U tim godišnjim izvješćima, Ured opisuje i na koji način funkcioniraju, odnosno kako pokreću i raspetljavaju slučajeve koji uključuju iznose s većim brojem nula, off shore tvrtke, prebacivanje novca u inozemstvo, fiktivne firme, izdavanje računa za fiktivne poslove i tako dalje.
Kako se ponekad radi o složenim mutnim poslovima, u Uredu su tome doskočili na nesvakidašnji način: kraj svakog slučaja koji opisuju kao primjer, objavljuju crtež, ilustrativni prikaz tko je, kome i koliko (potencijalno sumnjivo) isplatio.
Lažni računi i off shore
Tako su, primjerice, 2019. – nakon što ih je banka izvijestila o sumnjivom podizanju 65 tisuća eura s jednog računa – posumnjali da novac, koji je iz Italije transferiran na više računa u više banaka u Hrvatskoj, a ukupno se radilo o 8,6 milijuna eura, ustvari potječe od gospodarskog kriminala, konkretno da je “zarađen” poreznim prijevarama i lažnim računima.
Dvije godine ranije u svom su izvješću opisali kako su analizirali sumnjivu transakciju u iznosu od 750 tisuća eura gdje je novac doznačen iz inozemstva, po nalogu strane tvrtke iz off shore zone, na račun domaće fizičke osobe. Slučaj je proslijeđen DORH-u.
Navodna kupnja dijamanata
U sljedećoj godini imali su, među ostalima, i sumnjivu situaciju u kojoj su se spominjali dijamanti. Prebacivanje 630 tisuća američkih dolara jedan je njemački državljanin, koji je u Hrvatskoj imao otvoren bankovni račun, pravdao navodnom kupoprodajnom dijamanata.
No, analiza Ureda naknadno je pokazala je složenu mrežu odnosa i tvrtki te sumnjivu prošlost uključenih aktera – jedan se, na primjer, dovodio u vezu s piramidalnim prijevarama.
Rekordna blokada sredstava
U 2020. godini Ured je izdao 46 naloga bankama i drugim institucijama da privremeno obustave obavljanje sumnjivih transakcija. Na taj je način bilo blokirano 33,8 milijuna kuna. Godišnji izvještaji pokazuju da se vrijednost sumnjivih transakcija, privremeno odgođenih po nalogu Ureda, zadnjih godina kretala oko tog iznosa, ali je znala biti i viša.
Recimo, 2015. je blokirano više od 76 milijuna kuna, a tri godine kasnije gotovo 80 milijuna. No, sve to djeluje relativno skromno u usporedbi s aktualnim slučajem, u kojem je, ponovimo, blokiran dosad rekordni iznos sredstava na računima i u nekretninama u povijesti rada Ureda.