Što je točno Plenković pokušao dogovoriti oko cjepiva na sastanku s EU čelnicima
Glavno pitanje, iz naše perspektive, bilo je kako kompenzirati nedostatak cjepiva
Virtualni sastanak EU čelnika završio je dogovorom – da će se dogovoriti. Premijer Andrej Plenković i 26 šefova država ili vlada drugih članica Europske unije raspravljali su video-vezom – jer ih je pandemija spriječila da se fizički sastanu u Bruxellesu – o ključnom problemu s kojim se zadnjih tjedana suočavaju Europska unija i Hrvatska: nedovoljno cjepiva protiv Covida-19.
Hrvatska je među državama koje su se u početku snažno oslonile na AstraZenecu, pa kad su isporuke te kompanije počele značajno kasniti u odnosu na broj doza koje su bile dogovorene, našli smo se, s još nekoliko zemalja, u ozbiljnim problemima. Kako kompenzirati taj nedostatak, bilo je – barem iz naše perspektive – jedno od ključnih pitanja ovotjednog virtualnog summita. Kao što smo spomenuli, dogovor je da će se dogovoriti.
Što to točno znači?
Čelnici 27 država nisu se uspjeli dogovoriti kako bi se trebalo raspodjeliti 10 milijuna dodatnih doza cjepiva koje će Pfizer dostaviti EU u drugom kvartalu, od travnja do lipnja, umjesto krajem godine. Međutim, nisu niti odbacili ideju da se te doze ne raspodjeluju samo proporcionalno, temeljem broja stanovnika svake članice, nego su prihvatili da se uzme u obzir i situacija s cjepivom u svakoj državi.
U zajedničkoj izjavi nakon sastanka navodi se da će se pitanjem raspodjele tih 10 milijuna doza pozabaviti Odbor stalnih predstavnika, odnosno veleposlanici država članica pri EU “u duhu solidarnosti”. Taj dio je bitan: to znači da će oni koji imaju manje, dobiti više, pojednostavio je danas Plenković. Dakle, uzet će se u obzir koliko je cjepiva dosad pristiglo u neku državu, u odnosu na ono što je trebalo stići.
Zašto se onda nisu dogovorili?
Tumačenja su različita. Plenković tvrdi da je glavni razlog to što je sastanak održan video-vezom, a to nije dobar format za dogovore oko ovako krupnih pitanja. “Nije se to moglo jučer napraviti. Da smo bili fizički u Bruxellesu, možda”, kazao je.
Nije htio ulaziti u procjene je li dogovor otežao stav austrijskog kancelara Sebastiana Kurza koji je tražio više cjepiva i za svoju zemlju. Drugi premijeri, pišu utjecajni mediji, bili su rezervirani prema njegovom zahtjevu, jer Austrija, u odnosu na EU prosjek, s cijepljenjem stoji prilično dobro.
Da se radi o političkom, a ne tehničkom pitanju, jasno je, pak, iz odluke da će se njime baviti veleposlanici. Redovna raspodjela cjepiva dogovara se na posebnom tijelu, u kojem sjede predstavnici zdravstvenog resora, na primjer, ministarstva. No, na toj tehničkoj razini dogovor oko ovih dodatnih deset milijuna doza nije bio moguć jer se, dakle, radi prvenstveno o političkom pitanju.
Tko će na kraju dobiti više?
Plenković kaže da drugi čelnici podržavaju prijedlog da Hrvatska bude među zemljama koje trebaju dobiti više doza u spomenutoj Pfizerovoj dostavi. Uz Hrvatsku i Austriju, pismo EU institucijama zbog raspodjele cjepiva, sredinom ožujka potpisali su i premijeri Bugarske, Latvije, Slovenije i Češke.
Premijeri drugih zemalja, očekivano, propituju je li baš svim tim državama potrebno dodatno cjepivo. No, Hrvatska je, izgleda, toliko uvjerljivo pri dnu ljestvice, da se uopće ne dovodi u pitanje potreba da nam se pomogne. Financial Times citira da je nizozemski premijer Mark Rutte izrijekom spomenuo Hrvatsku, Bugarsku i Latviju kao zemlje kojima bi trebalo dati prioritet.
Koliko ćemo doza dobiti?
Ta informacija nije poznata, jer se upravo o tome moraju dogovoriti stalni predstavnici. Ugrubo, kada bi se primijenio postojeći alokacijski princip, onda bi Hrvatskoj od ovih 10 milijuna doza Pfizera, o kojima se sada raspravlja, pripalo tek 90-ak tisuća, što je premala količina da bi uhvatila korak s europskim prosjekom. Zato Plenković pokušava dogovoriti da se Hrvatskoj i drugima koji zbog situacije s AstraZenecom stoje loše, osigura veći udio u ovoj Pfizerovoj isporuci.
O konkretnim brojkama Plenković nije htio govoriti. Mogućnost da dobijemo čak 1,4 milijuna doza, od ukupno deset milijuna o kojima se raspravlja, premijer je ustvari odbacio, napomenuvši da bi se to desilo kada bi se cijela isporuka distribuirala samo među državama koje nemaju dovoljno cjepiva. To, međutim, ne treba očekivati – izgledno je da će se tim državama malo povećati udio u odnosu na ono što bi im redovito pripadalo, ali ne toliko da bi među sobom podijelile svih deset milijuna dodatnih doza.