Što Kina zapravo želi velikim vojnim vježbama oko Tajvana? Kontrolu nad jednom od ključnih trgovačkih ruta

Bombarderi H-6K, lovci-bombarderi JH-7A i drugi zrakoplovi izvodili su vježbe ispaljujući više vrsta raketa i bombi. Potporu borbenim zrakoplovima davali su zrakoplovi za rano upozoravanje i elektroničko ratovanje, ratni brodovi te postrojbe raketno-topničkih i balističkih raketa dugog dometa.

O ‘nacionalnom ujedinjenju’

Ispaljeni su deseci balističkih projektila i raketa dugog dometa, dok je više od 100 zrakoplova i preko deset razarača i fregata sudjelovalo u golemim operacijama. U akcijama su korišteni vrhunski kineski vojni hardveri, poput nevidljivog borbenog aviona J-20 i hipersonične balističke rakete DF-17.

Samo u utorak, prema tajvanskom ministarstvu obrane, 61 kineski vojni zrakoplov i deset ratnih brodova djelovalo je u području Tajvanskog tjesnaca.

General-bojnik Meng Xiangqing, visokorangirani istraživač na Sveučilištu nacionalne obrane u Pekingu, izjavio je kako su manevri „stvorili uvjete za ranu realizaciju nacionalnog ujedinjenja.“ Istodobno najavljeno je da će kineska vojska izvesti vježbe bojevog gađanja u Žutom moru u trajanju od nekoliko dana tražeći od brodova da izbjegavaju ulazak u zonu.

Primarni cilj vojnih vježbi

Analitičari ocjenjuju da manevri, koje je Peking okarakterizirao kao kaznu zbog posjeta predsjednice Zastupničkog doma američkog Kongresa Nancy Pelosi Taipeiju, nisu imali za cilj pripremiti invaziju na otok, jer će Kina za to biti sposobna tek za desetak godina, kad izgradi još moćniju vojnu silu.

Osnovna zadaća vojnih vježbi bila je uspostaviti kontrolu nad Tajvanskim tjesnacem kako bi Kina mogla kontrolirati međunarodni pomorski i zračni promet te uskratiti američkoj vojsci pristup tom području.

Sigurnost trgovačke rute

Ministar vanjskih poslova Tajvana Joseph Wu kazao je kako je „Kina je otvoreno objavila svoje vlasništvo nad Tajvanskim tjesnacem negirajući da je to međunarodni plovni put“. Istakao je da je to dodatno ugrozilo sigurnost jedne od najvažnijih trgovačkih ruta u svijetu te sigurnost globalne logistike i opskrbnih lanaca u Aziji

„Iako se čini da Kina sada cilja na Tajvan, njezine aktivnosti diljem svijeta pokazale su da je njezina motivacija daleko izvan Tajvana”, zaključio je Wu te dodao da je Kina odlučna povezati Istočno i Južno kinesko more kroz Tajvanski tjesnac te tako cijelo ovo područje pretvoriti u svoje unutarnje vode.

U Južnom kineskom moru Kina je sagradila umjetne otoke koje je pretvorila u vojne baze, dok u Istočnom kineskom moru osporava kontrolu Japana nad spornim otocima Senkaku koji su, kao i Tajvan, kroz povijest ipak bili dio kineskog teritorija.

Izbrisali tampon zonu

Wuovo upozorenje uslijedilo je nakon izjava kineskih vojnih komentatora da su vježbe uspjele izbrisati središnju crtu u Tajvanskom tjesnacu, neslužbenu tampon zonu koju su Kinezi ranije poštovali, ali sada to više nemaju namjeru.

Štoviše, kineski vojni dužnosnici počeli su govoriti kako Tajvanski tjesnac nije dio međunarodnih voda. Kinesko ministarstvo vanjskih poslova u ponedjeljak je područje vježbe nazvalo „vodama oko teritorija Kine.“

Nicholas Burns, američki veleposlanik u Kini, upozorio je da kineske akcije ugrožavaju desetljećima dug status quo u Tajvanskom tjesnacu te da nema opravdanja za tako ekstremni i nerazmjeran potez Pekinga.

Ugroženi odnosi s Kinom

Nema sumnje da je posjet Pelosi imao za cilj isprovocirati kinesku reakciju, no nitko u Washingtonu nije očekivao da će ona biti tako žestoka. Američki komentatori pišu kako su Pelosi i Demokratska stranka tim izazivačkim posjetom pokušali pridobiti naklonost birača prije izbora za Kongres i Senat u studenome ove godine. Nisu računali da će to biti povod Pekingu da ostvari neke druge, važne ciljeve.

Taj potez Washingtona u Južnoj Koreji, pa i Tajvanu, nije najbolje prihvaćen, jer je po mišljenju političkih krugova u Seulu i Taipeiu doveo do bespotrebne konfrontacije s Kinom te je ugrozio ne samo političke nego i ekonomske odnose s najmnogoljudnijom zemljom na svijetu.

Što se tvrdi u Pekingu

Istodobno, upozorava se, pokazali su da je kineski predsjednik Xi Jinping bio u pravu kad je upozoravao da SAD i njegovi saveznici u Aziji žele destabilizirati Kinu te izazvati njen raspad. Na taj način, tvrde u Pekingu, Washington bi se riješio najveće opasnosti po svoje ekonomske, političke i vojne interese.

Posjet predsjednice parlamenta samo je potvrdio Xijevu tezu da SAD i saveznici žele iskoristiti svaku potencijalnu slabost Kine da bi ju destabilizirali. Zbog toga, tvrdi se u Pekingu, „Kina uvijek mora pokazati čeličnu budnost i odlučnost.“

Predsjednik Xi već dugo sugerira kako je Kina meta „obojenih revolucija,“, poput „arapskog proljeća“ na Bliskom istoku. Također, što Washington neprestano ponavlja, da Kinu valja osujetiti vojno, politički, ekonomski, tehnološki…

Čvrsti sigurnosni aparat

Zbog toga je od prvog dana svoje vlasti Xi isticao važnost „nacionalne sigurnosti“ za koju tvrdi da je „narodni rat“. Inzistirao je na jačanju Komunističke partije kako bi spriječio da vanjski neprijatelj iskoristi unutarnje slabosti, kojih ima napretek, od korupcije do dramatičnih društvenih nejednakost i nepravdi.

Zato je stvorio svemogući i sveprisutni sigurnosni aparat, koji mu je pomogao da postane najmoćniji vođa nakon Mao Ce-tunga. Wang Linggui, visoki stranački dužnosnik napisao je nedavno: „Zli vjetar „obojene revolucije“ nikada nije prestao. Kao i Covid virus, on neprestano mutira“.

Frakcija protiv predsjednika?

Neposredno prije manevara u kojima je uvježbavan napad na Tajvan, predsjednik Xi Jinping stavio je pod svoju kontrolu i treću polugu vlasti: nakon što je odane suradnike postavio na čelo vojske i propagandne mašinerije, imenovao je Wang Xiaohonga, osobu od svojeg najvećeg povjerenja, za ministra javne sigurnosti.

Prije toga tri sadašnja ili bivša zamjenika ministra javne sigurnosti smijenjena su zbog korupcije, ali pravi je razlog to što su međusobno „dogovarali, kritizirali glavnu politiku stranke“ i imali „jako napuhane političke ambicije“. Zapravo, optuženi su da su pokušali organizirati frakciju protiv Xi Jinpinga.

Pred trećim mandatom

Sada je Xi definitivno stavio pod svoju kontrolu policijski aparat pa mu više ništa ne stoji na putu da prigrabi još više vlasti. Zbog toga je uspio ukinuti ograničenja na dva mandata u obavljanju najviših partijskih i državnih dužnosti, pa će na skorom stranačkom kongresu po treći puta biti izabran za šefa Partije, a potom i države.

U zaokruživanju svemoćne vlasti najviše mu pomaže propagandni aparat koji prati svaki njegov korak i veliča svaku njegovu riječ.

Tako je Chen Yixin, glavni tajnik Povjerenstva za sigurnost, nedavno kazao dužnosnicima za unutarnju sigurnost: „Naša stranka, država i narod toliko su sretni što imaju Xi Jinpinga kao jezgru stranke, kao narodnog vođu i vrhovnog zapovjednika. Ima auru vođe, izvanrednu inteligenciju, osobnu karizmu i ljudi su mu u srcu”, zaključio je Chen.

Dodao je još: „Što je situacija kompliciranija i što je zadatak naporniji, Xi Jinping nam je potrebniji kao naš kormilar“.

Tajanstveno povjerenstvo

Predsjednik Xi prije više godina osnovao je tajanstveno tijelo nazvano Povjerenstvo za nacionalnu sigurnost. Zna se da je Xi predsjednik, ali nije poznato tko su mu članovi, koliko ih ima, no njihova je moć neograničena.

Povjerenstvo je, među ostalim, naredilo kineskim sveučilištima da izvještavaju o ideološkim problemima među nastavnicima i studentima, naredilo da se pomno prate svi organizatori raznih protesta, osobe s mentalnim bolestima, bivši zatvorenici i druge osobe koje se smatraju rizicima za sigurnost i stabilnost.

Drakonska kazna za tvrtku

Dužnosnici se pozivaju da ograniče odvjetnike i njihove klijente kako bi ušutkali pritužbe javnosti o financijskim ili zemljišnim sporovima. Akademici se suočavaju sa strožim nadzorom svoje nastave i istraživanja.

Ministarstvo državne sigurnosti nedavno je ponudilo nagradu od 15.000 dolara za građane koji prijave zločince protiv nacionalne sigurnosti. Također, Povjerenstvo je izvršilo procjenu financijske sigurnosti banaka te pojedinih kompanija pa je, primjerice, mega prijevoznika Didi Global, kaznilo s 1,2 milijarde dolara uz neodređeni zaključak da je tvrtka ozbiljno kršila nacionalnu sigurnost.

Dublje partnerstvo s Rusijom

Predsjednika Xija posebno su zabrinule demonstracije u Hong Kongu za koje je tvrdio da su organizirane u inozemstvu te da su dio „obojene revolucije“ koju se želi uvesti u Kinu. „To samo povećava političke i ideološke rizike koji se obrušavaju na Kinu,“ istakao je Xi Jinping.

U najnovijem udžbeniku o „sveobuhvatnom pogledu na nacionalnu sigurnost,“ čiji su autori dužnosnici Povjerenstva za nacionalnu sigurnost, stoji da Kina mora produbiti svoje partnerstvo s Rusijom kako bi se oduprla međunarodnim prijetnjama.

“Neprijateljske snage u zemlji i inozemstvu nikada nisu odustale ni na trenutak u svojoj strategiji da u Kinu uvedu zapadni sustav i podjele naše zemlje”, kaže se u dijelu o političkoj sigurnosti.