Što nam Vlada prešućuje kada govori o europskim milijardama koje će, kao, spasiti Hrvatsku?
Iz Vlade šute o ključnim pitanjima, primjerice je li okej da se EU zaduži ili hoćemo li zbog toga više uplaćivati u europsku kasu
Pred Europskom unijom su tjedni mukotrpnih pregovora o fondu za gospodarski oporavak koji bi, prema prijedlogu Europske komisije, trebao biti vrijedan 750 milijardi eura. Nakon što je predsjednica Komisije Ursula von der Leyen prezentirala prijedlog, koji predviđa i dosad praktički nezamislivo zajedničko europsko zaduženje, zemlje članice zauzele su startne pozicije.
Beč je nezadovoljan – tvrde da ovako formuliran prijedlog, s 500 milijardi bespovratnih potpora i tek 250 milijardi povoljnih zajmova za države članice, neće dobiti njihovu suglasnost. U Švedskoj su vrlo oprezni – strahuju da bi morali znatno više uplaćivati u zajednički proračun. Političarka na čelu najutjecajnije članice EU-a, njemačka kancelarka Angela Merkel, predviđa teške pregovore. Za mađarskog premijera Viktora Orbana prijedlog je „apsurdan“.
Kako je 10 postalo 20 milijardi
Nepomućeno oduševljenje Komisijinim prijedlogom vlada, čini se, jedino u Banskim dvorima i među HDZ-ovim dužnosnicima. Ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman gotovo da djeluje optimističnije i od gospođe von der Leyen. „Ne vidim da je to neko veliko protivljenje“, zaključio je šef hrvatske diplomacije u nedjelju, dan nakon što je austrijski ministar financija kategorično ustvrdio da Austrija „ovom paketu neće dati zeleno svjetlo“. Grlić Radman, izgleda, nije baš bio impresioniran.
Budući da deset milijardi eura – koliko bi po Komisijinom prijedlogu Hrvatskoj bilo na raspolaganju iz fonda za oporavak – valjda nije dovoljno dojmljivo, premijer Andrej Plenković i ministar Marko Pavić idu i korak dalje. Spominju dvostruko veći iznos, 20 milijardi eura za Hrvatsku, pribrajajući svoti iz još uvijek nepostojećeg fonda iznos iz još uvijek nedogovorenog europskog proračuna.
Ključna pitanja o prijedlogu Bruxellesa
Između Hrvatske i deset milijardi iz budućeg fonda, međutim, stoji cijeli niz dilema i pitanja o kojima iz Vlade ovih dana ne čujemo praktički ni slova. Ta pitanja za Hrvatsku nisu nimalo nevažna, a oko njih se zemlje članice tek trebaju dogovoriti – i Zagreb bi, dakle, trebao imati stav, malo temeljitije promišljen od prigodničarskog predizbornog oduševljenja.
Primjerice, je li okej da se EU zajednički zaduži? Kolika će biti ukupna svota u fondu za oporavak i kako će se novac dijeliti – hoće li veći dio biti bespovratna sredstva ili zajmovi? Pod kojim uvjetima će se dodjeljivati zajmovi, a koji će biti kriteriji za bespovratan novac? Kako će EU otplatiti zajednički dug? Hoće li biti novih poreza? Hoće li se smanjiti iznos koji ćemo ubuduće, nakon 2027. godine, dobivati iz europskih fondova? Ili ćemo u zajednički proračun više uplaćivati?
Hoćemo li u EU kasu uplaćivati više?
Na neka od tih pitanja u Vladi, čini se, uopće nemaju odgovor. Austrija i Švedska, koja (uz Nizozemsku i Dansku) čine tzv. štedljivu četvorku, sumnjičave su prema prijedlogu Komisije, među ostalim zato što smatraju da bi morale osjetno više uplaćivati u zajedničku europsku blagajnu. Telegram je pitao Vladu bi li i Hrvatska uplaćivala više i koliko.
Iz Ministarstva financija podsjećaju da bi se dio otplate zajedničkog EU zajma od 2027. godine nadalje financiralo „novim izvorima prihoda“ proračuna EU-a – radi se, zapravo, o novim porezima i nametima koji bi se prikupljali na razini cijele Unije. No, u Ministarstvu nemaju procjenu bi li i koliko dodatnog novca Hrvatska tada morala izdvojiti za vlastite uplate u europski proračun. Navode tek da ni Komisija “nije objavila procjenu utjecaja na proračune država članica” jer dodatnih nacionalnih doprinosa neće biti do 2027. godine i početka otplate (eventualnog) zajedničkog duga.
Poučan slučaj otprije dva mjeseca
Dok HDZ-ovi dužnosnici stvaraju dojam da su europske milijarde gotova stvar, možda je zgodno ovdje podsjetiti na sličicu iz ožujka ove godine kada je premijer objavio da Hrvatskoj ide 1,16 milijardi eura iz Investicijskog plana Europske komisije. Što je s tim novcem, pitali smo krajem prošlog tjedna, dva mjeseca od svečane objave. Iz odgovora Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU-a ispada da tih milijardu i nešto sitno isto nije bilo gotova stvar.
Na #EUCO o zajedničkim naporima u suzbijanju #COVID19. Kriza zahtijeva odgovornost i jedinstvo 🇪🇺. Investicijskim planom @EU_Commission osigurano je 37 mlrd € za gospodarstvo i zdravstvo država članica, od čega 🇭🇷 ide 1,16 mlrd €. Prioritet je sačuvati zdravlje i radna mjesta! pic.twitter.com/yEjslQHvqe
— Andrej Plenković (@AndrejPlenkovic) March 26, 2020
Tada, u ožujku, Komisija je, podsjećaju nas, objavila „indikativne izračune za svaku državu članicu“. „Međutim, stvarni iznos sredstava iz EU fondova koji može pojedina država članica iskoristiti ovisi o neugovorenim sredstvima u okviru pojedinih operativnih programa za financijsko razdoblje 2014-2020. S obzirom da je Republika Hrvatska ugovorila i dodijelila za projekte više od 95 posto sredstava, taj iznos je manji od preliminarnog izračuna Europske komisije”, odgovorili su nam iz resora ministra Pavića. Drugim riječima, dobro se koriste EU fondovi, pa je ostalo manje novca. Zasad je stoga, kažu iz Ministarstva, osigurano “više od 420 milijuna eura”.
Taj je novac preusmjeren na mjere zapošljavanja, obrtna sredstva za gospodarstvo i nabavu zdravstvenog materijala. Tvrde i da su u tijeku pregovori s Komisijom “kroz koje će se definirati dodatna sredstva za financiranje na razini EU” – ali ne kažu koja niti kolika. U svakom slučaju, kada je ožujku objavljena ova vijest, službeno se, koliko je nama poznato, baš i nije na sva zvona spominjalo preliminarne izračune, nego samo cifru s poprilično nula.
Zašto u Komisiji ne spominju premijera?
Da su u HDZ-u oko europskih milijardi u predizbornom modu, pokazao je neki dan i istup predsjednika sad već raspuštenog Sabora Gordana Jandrokovića. Glavni tajnik stranke uspio je nekako povezati plan Europske komisije za oporavak i indikativni iznos za Hrvatsku s predsjedanjem Europskom unijom i statusom Andreja Plenkovića.
“Radi se o velikom uspjehu hrvatske državne politike i sasvim sigurno da nismo na mjestu predsjedatelja EU-om, da nemamo premijera kakvog imamo, kojeg su optuživali da je briselski činovnik, a evo izborio se za 19 milijardi kuna godišnje”, objašnjavao je Jandroković u RTL Direktu (do iznosa je došao dijeleći deset milijardi eura na četiri godine).
A kako Komisija tvrdi da su došli do maksimalnih potencijalnih iznosa po državama članicama – za Hrvatsku je iz te računice ispalo bespovratnih 7,3 milijarde eura te 2,6 milijardi eura zajmova? Po broju stanovnika, BDP-u i stopi nezaposlenosti.