Što novi projektil Sjeverne Koreje konkretno znači; jesu li sad napokon spremni pregovarati?

Kim Jong-un kaže da su sada nuklearna sila

Pedestrians walk in front of a large video screen in Tokyo broadcasting a news report showing North Korean leader Kim Jong-Un, following a North Korean missile test that passed over Japan on September 15, 2017.
North Korea fired a ballistic missile over Japan and into the Pacific on September 15, responding to new UN sanctions with what appeared to be its furthest-ever missile flight amid high tensions over its weapons programmes. / AFP PHOTO / Toru YAMANAKA
FOTO: AFP

Nakon što je Sjeverna Koreja u srijedu testirala do sada najmoćniju interkontinentalnu balističku raketu, što je odmah protumačeno kao najveći dosad izazov za američkog predsjednika, Donald Trump je reagirao neočekivano suzdržano. Samo je kratko zaključio: “To je situacija s kojom ćemo se nositi”, a kasnije je na Twitteru objavio da je sada “važnije nego ikada financirati našu vojsku!”.

Ministar obrane Jim Mattis iskazao je puno veću zabrinutost te je ocijenio “da je riječ o moćnom oružju koje ugrožava svjetski mir, regionalni mir i svakako SAD”. Državni tajnik Rex Tillerson mirno je pak objasnio da su i dalje “otvorene sve diplomatske opcije”. Unatoč tim umirujućim izjavama, u Washingtonu se, tvrde izvori iz vrha Pentagona, najozbiljnije do sada razmatra mogućnost vojne intervencije protiv Sjeverne Koreje. Razlog: utvrđeno da je novi interkontinentalni balistički projektil (ICBM) Hwasong-15 sposoban pogađati ciljeve na teritoriju SAD-a.

Raketa ima domet veći od 13.000 kilometara

No, ta opcija ipak se još uvijek drži malo vjerojatnom budući da bi se njome izravno ugrozili životi 230.000 američkih građana, uključujući 28.500 vojnika, koji žive u Južnoj Koreji. Interkontinentalna balistička raketa (ICBM) Hwasong-15 dosegnula je visinu od oko 4.500 kilometara i, nakon što je bila u zraku 53 minute, preletjela je 960 kilometara te pala u more unutar japanske ekskluzivne gospodarske zone. To je prvi projektil koji je lansiran iz Pjongjanga, u južnoj pokrajini Pjongjang, 30 kilometara sjeverno od Pjongjanga.

Najnovija raketa ima brojne prednosti pred projektilom Hwasong-14 koji je testiran u srpnju. Hwasong- 14 letio je 47 minuta, dosegnuo je visinu od 3.724 kilometara. “S obzirom na to da je Hwasong -15 prvi projektil koji je letio standardnom putanjom, a ne samo u visinu, ta raketa ima domet veći od 13.000 kilometara”, izjavio je David Wright, dopredsjednik Unije američkih znanstvenika. “To je znatno duže od prijašnjih testova”. Preostaje još samo jedna dvojba: jesu li sjevernokorejski stručnjaci osigurali “tehnologiju ponovnog ulaska u atmosferu”.

Hwasong-15 može gađati ciljeve na teritoriju SAD-a

Naime, ta tehnologija potrebna je za zaštitu nuklearne bojeve glave kako bi mogla izdržati ekstremnu toplinu i druge izazove pri ponovnom ulasku u Zemljinu atmosferu iz svemira. S obzirom na to da se obrušava u atmosferu brzinom od 24 Macha, mora biti sposobna podnijeti temperature od 7.000 do 8.000 Celzijusa. Zbog toga je to najteži tehnološki izazov kod izrade interkontinentalnih raketa, a nije poznato raspolaže li Pjongjang tom tehnologijom. Sumnje budi podatak da Sjeverna Koreja nikad do sada nije pokazala bojeve glave koje su se vratile u Zemljinu atmosferu.

Testirajući najnoviju interkontinentalnu raketu Hwasong-15 ICBM koja je, kako se navodi u službenom priopćenju u Pjongjangu, sposobna nositi “super veliku tešku bojnu glavu” te “pogađati ciljeve na cijelom teritoriju SAD-a”, Sjeverna Koreja dokazala je da je doista najmisterioznija i najzatvorenija zemlja na svijetu. Naime, najnovija provokacija pokazuje da apsolutno nitko na svijetu nema pojma što se događa u toj zemlji, koliki su njeni vojni kapaciteti i atomski potencijali, kakvi su odnosi u vodstvu države, koliko je zapravo stabilan režim diktatora Kim Jong-una.

Potpuno pogrešno protumačili 70-dnevnu pauzu

Zaista je porazno za svjetski poredak i sigurnost da SAD, Kina i Rusija, dakle, tri najveće vojne i obavještajne sile, ne samo da nisu znale da će doći do lansiranja potpuno nove interkontinentalne rakete, nego su i potpuno pogrešno protumačile činjenicu da Sjeverna Koreja više od 70 dana nije lansirala niti jednu raketu. To je najbolja potvrda da se još niti jedna obavještajna služba nije uspjela infiltrirati ne samo u vojni i politički vrh zemlje, nego čak ni u niže vladine strukture.

Zbog toga ne čudi da su svi bili potpuno zatečeni izjavom sjevernokorejskog diktatora Kim Jong-una da je tim lansiranjem “Sjeverna Koreja završila proces izrastanja u atomsku silu te da se time definitivno zaštitila od nuklearne prijetnje SAD-a”. Još do jučer u Washingtonu su objašnjavali da je Kim Jong-un odustao od daljnjih testiranja raketa i nuklearnih bombi jer se uplašio prijetnji Donalda Trumpa, a osim toga tvrdili su da je njegov raketni program zapeo u brojnim neriješenim tehničkim problemima.

Kina više ne može tolerirati ignoriranje Pjongjanga

Kineski predsjednik Xi Jinping poslao je u Pjongjang specijalnog pregovarača, ali ga je Kim Jong-un, nakon četiri dana čekanja, odbio primiti. Time je ponizio kineskog predsjednika, premda su iz Pekinga cijelo vrijeme uvjeravali Donalda Trumpa i svijet kako Kim Jong-un, pod njihovim utjecajem, moratorijem na nova testiranja, pokazuje dobru volju za nastavkom pregovora. Joseph Chinyong Liow, dekan Škole međunarodnih studija S. Rajaratnam School of International Studies, smatra kako “Pekingu nije u interesu potkopavati ili diskreditirati Kimov režim jer mu je potreban zbog uznemiravanja Japana i SAD-a.

No, isto tako ne može tolerirati potpuno ignoriranje Pjongjanga, kao što mu ne odgovara da zagovara krajnje nehuman i totalitaran režim. U prošlosti je Sjeverna Koreja bila tampon zona i saveznik Kine, ali to više nije. Odnos je promijenjen nakon što je Kim Jong-un, koji se nikada nije sastao s kineskim predsjednikom Xi Jinpingom, prestao pokazivati bilo kakvo poštovanja prema Kini. Ako se odnosi između Pekinga i Pjongjanga pogoršaju tada će se Sjeverna Koreja okrenuti Rusiji”.

Razne teorije o tome zašto nije bilo testirana

Liow također smatra kako “Kim Jong un želi biti priznat kao najveći vođa u povijesti Sjeverne Koreje, a razvoj nuklearnog oružja bit će dokaz i vrhunac njegovih sposobnosti. On želi da mu to priznaju SAD, Japan, Kina, Južna Koreja i ostatak svijeta, a tek tada će biti spreman na pregovore”. Zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova Igor Morgulov upozorio je pak prije nekoliko dana u Seulu da bi situacija na Korejskom poluotoku mogla postati “apokaliptična”, ali je dodao da ima naznaka za nadu: “Sjeverna Koreja nije testirala nikakvo oružje od 15. rujna”. Zaključio je kako je to zasluga Moskve koja je u neprestanom kontaktu s Pjongjangom.

Istodobno razvijen je cijeli niz teorija zašto tako dugo nema novih testiranja. Pa je rečeno da Pjongjangima problema u savladavanju balističke raketne tehnologije te da nema napretka u razvoju tehnologije interkontinentalne balističke rakete (ICBM). Zatim, da je došlo do zastoja zbog sukoba između vodećih sjevernokorejskih generala i glavnih dužnosnika vladajuće stranke u Pjongjangu. Spominjana je i mogućnost da je režim Kim Jong-una zapao u ozbiljne teškoće zbog zaoštravanja sankcija te da pauzom u testiranjima daje signal da je u panici te da je spreman odustati od daljnjih pokusa ako mu se ukinu sankcije. Smatralo se također da je Kim Jon-un zaokupljen žetvom jer se boji da bi moglo doći do još teže nestašice hrane.

Kim Dong-yub, profesor na Institutu Sveučilišta Kyungnam, zaključio je da je moguće da su “tehnički problemi uzrok zastoja”, a Kim Yong-hyun, profesorica sjevernokorejskih studija na Sveučilištu Dongguk, izjavila je kako se Sjeverna Koreja uzdržava od daljnjih provokacija zbog Zimskih olimpijskih igara koje će se održati u veljači 2018. u južnokorejskog gradu PyeongChang. Sve su to bile, pokazuje se, “fake news” koje su posljedica i potpunog nepoznavanja situacije u Sjevernoj Koreji.

Južna Koreja jedina upozoravala na opasnost

Jedino su južnokorejske obavještajne službe posljednjih dana upozoravale da se na sjeveru i dalje testiraju raketni motori, da je došlo do intenziviranja u komunikaciji između raketnih baza i nekoliko poligona za lansiranje balističkih raketa, da je pojačana aktivnost radarskog sustava u Sjevernoj Koreji koji prati lansiranje raketa te da su uhvaćeni radio signali, što je sve upućivalo na moguće novo testiranje i provokaciju.

Stoga je ministar za ujedinjenje Koreje Cho Myoung-gyon, vodeći dužnosnik Južne Koreje zadužen za Sjevernu Koreju, upozorio da vlada budno prati aktivnosti na lansirnim poligonima jer sve upućuje da će uskoro doći do lansiranja nove rakete.
Američki vladini izvori potvrdili su pak da je Pjongjang testirao novu vrstu motora na kruto gorivo u listopadu, što je povećalo mogućnost da se ta tehnologija iskoristi za nove balističke rakete. Inače, Sjeverna Koreja izvela je ove godine 19 raketnih testova, a prošle godine ukupno 24.

Želi odvratiti pozornost s incidenta s prebjegom?

Nije isključeno da se Kim Jong-un požurio s novom provokacijom kako bi odvratio pozornost od incidenta koji se dogodio u Panmunjeomu kad je jedan sjevernokorejski vojnik prebjegao u Južnu Koreju na Zajedničkom sigurnosnom području (JSA) u demilitariziranoj zoni. To je izazvalo neviđenu paniku i uzbuđenje u Pjongjangu pa je poduzeto sve kako bi se spriječili slični incidenti u budućnosti. Zbog toga su na mostu koji vodi prema graničnoj crti i preko kojeg je vojnik džipom došao do granice, odmah postavljene barikade, a granični stražari dodatno provjeravaju identitet vojnika. Na mjestu iz kojeg je vojnik izašao iz džipa prokopan je rov dubine jednog metra i zasađeno je nekoliko stabala. Istodobno smjesta su sve stare granične jedinice zamijenjene novima, a zapovjednike i druge visoke dužnosnike čekaju teške kazne jer nisu spriječili bijeg.

Vijest o novom uspjehu sjevernokorejskih vojnih znanstvenika i dragog vođe Kim Jong-una, ponosno je na državnoj televiziji ponovno objavila čuvena “pink lady”, 74-godišnja Ri Chun-hee. Ta spikerica, koja je nadimak dobila jer nosi odjeću svijetlo ružičaste boje i koja najavljuje sve važne događaje u Sjevernoj Koreji, s neskrivenim uzbuđenjem i vriskom, glasom prepunog sreće, obznanila je kako interkontinentalne balističke rakete njene zemlje mogu od sada s najvećom preciznošću gađati ciljeve duž cijelog teritorija SAD-a.