U sjeni ukrajinskog rata, Kim Jong-un priprema novi nuklearni test. Ali, otkud zapravo njemu atomsko oružje?

Pjongjang je proglasio svoj nuklearni status „nepovratnim“, te je odbacio pregovore o denuklearizaciji sa SAD-om i Južnom Korejom. Parlament u Pjongjangu usvojio je zakon kojim se dopuštaju preventivni nuklearni udari ako će vodstvo biti napadnuto.

Užurbane podmorničke pripreme

Sjeverna Koreja svoj nuklearni program vidi kao ključan za opstanak režima. Kim Jong-un uvjeren je da njegovo atomsko oružje glavno jamstvo da ga neće napasti SAD i Južna Koreja. Američka vojska u srpnju 2020. procijenila je da bi Sjeverna Koreja sada mogla imati 20 do 60 nuklearnih bombi s mogućnosti da svake godine proizvede šest novih. Istodobno otkrivene su pripreme za testiranje balističkih projektila s nove podmornice.

Američki think tank 38 North ocijenio je da satelitske snimke iz grada Sinpoa pokazuju užurbane pripreme za puštanje u more nove podmornice koja može ispaljivati ​​balističke projektile. Satelitske snimke također pokazuju šest teglenica i drugih plovila okupljenih oko pristaništa za porinuće podmornica u brodogradilištu Sinpo South. Sinpo ima pogone za proizvodnju, razvoj i testiranje podmornica i interkontinentalnih balističkih raketa.

Južnokorejsko ministarstvo obrane tvrdi da „Sjeverna Koreja priprema lansiranje nove interkontinentalne balističke rakete na tekuće gorivo te balističku raketu koja se lansira s podmornice. Istodobno nastavlja unapređivati sposobnosti raketa na kruto gorivo“, priopćilo je ministarstvo.

Senzacija nad Japanom

Sjeverna Koreja ovih je dana izazvala senzaciju kad je prvi puta od 2017. lansirala balistički projektil iznad Japana. Procjenjuje se da je projektil dosegao visinu od 1.000 km, prešao oko 4.600 km, letio brzinom od 17 Macha te da je pao izvan japanske ekskluzivne ekonomske zone, koja se proteže 200 nautičkih milja od obale. Riječ je o balističkom projektilu srednjeg dometa Hwasong-12.

„Imala je najveći domet ikada,“ izjavio je Yasukazu Hamada, japanski ministar obrane. Shunji Hiraiwa, stručnjak za Sjevernu Koreju na Sveučilištu Nanzan u Japanu, zaključio je da taj projektil može dosegnuti američku vojnu bazu u Guamu, koja je udaljena oko 3200 kilometara od Sjeverne Koreje. „To je ozbiljan napredak u tehnologiji u posljednjih pet godina“, istakao je.

Japansko ministarstvo obrane objavilo da je projektil putovao dalje nego što se isprva mislilo, navodeći njegovu „nepravilnu putanju“. Gotovo 40 posto sjevernokorejskih projektila testiranih od 2019. imalo „varijabilne putanje“, što potvrđuje značajan napredak u razvoju nove generacije manevarskog oružja koje može biti preciznije i puno teže za presretanje i uništavanje.

Učestale raketne provokacije

Režim Kim Jong-una lansirao je ove godine 25 projektila, 23 balističku raketu te dvije krstareće rakete. Od 25. rujna lansirao je osam balističkih projektila. Testovi uključuju balističke projektile srednjeg dometa i interkontinentalne balističke rakete koje mogu pogoditi kopno SAD-a. Te provokacije toliko su učestale da je velik dio javnosti prestao obraćati pozornost na njih. Go Myong-hyun, viši suradnik na Asan institutu za političke studije u Seulu, primijetio je da je posljednji put kad je Sjeverna Koreja ispalila projektil iznad Japana, uslijedio nuklearni test.

Kao odgovor na najnoviju provokaciju, četiri južnokorejska aviona F-15K i četiri aviona F-16 američkih zračnih snaga izveli su zajedničku vježbu u kojoj su izbacili dvije bombe na metu kod zapadne obale Južne Koreje. Također su lansirale četiri MGM-140 taktička projektila zemlja-zemlja. Vježba je pokazala da saveznici mogu izvršiti precizne napade na lansirna mjesta
sjevernokorejskih raketa te da mogu prodrijeti u podzemne bunkere gdje se Kim Jong-un namjerava sklonili ako dođe do rata.

Dan kasnije Sjeverna Koreja odmah je reagirala te lansirala dvije balističke rakete kratkog dometa. Time je demonstrirala sposobnost promptnog odgovora na eventualni napad. Japanski
ministar obrane Yasukazu Hamada kazao je kako je jedna raketa preletjele oko 340 kilometara na visini od oko 100 kilometara. Drugi projektil letio je još dalje, oko 800 kilometara na visini od 50 kilometara. Procjenjuje se da Sjeverna Koreja intenzivira svoj program testiranja projektila uoči izbora u SAD te kao odgovor na dolazak američkog nosača zrakoplova U.S.S. Ronald Reagan u more između Japana i Korejskog poluotoka. Odmah potom 8 sjevernokorejskih vojnih zrakoplova lovaca i četiri bombardera, izveli su vježbe gađanja raketama zrak-zemlja na pola puta između Pjongjanga i međukorejske granice. To je alarmiralo Seul koji je smjesta dignuo u zrak 30 ratnih zrakoplova, uključujući borbene zrakoplove F-15K.

Kim grabi baš svaku priliku

Harry Kazianis, predsjednik think tanka Rogue States Project, ustvrdio je da se Pjongjang suočava s malim ili nikakvim posljedicama svojih provokativnih akcija i stoga će nastaviti grabiti priliku da unaprijedi svoje oružje. „Kim Jong-un zna da je Washington rastrojen zbog rata u Ukrajini i nema stvarne mogućnosti dodatno ih sankcionirati ili zaustaviti“.

Bruce Klingner, viši znanstveni suradnik u Heritage Foundationu, think tanku sa sjedištem u Washingtonu, upozorava da lansiranja tolikih projektila služi razvoju novih sustava oružja, rutinskoj vojnoj obuci, poruka je snage i odlučnosti sjevernokorejskom stanovništvu te slanje signala Washingtonu i Seulu.

Umjesto hrane, skupi projektili

Bruce Bennett, viši obrambeni analitičar u RAND Corporation, izračunao je da je 11 projektila Sjeverne Koreje lansiranih samo u siječnju stajalo između 33 do 110 milijuna dolara. Testiranje rakete kratkog dometa moglo bi koštati od 3 milijuna dolara do 10 milijuna dolara za projektil dugog dometa. Oko 30 milijuna dolara stoji svaka interkontinentalna balistička raketa testirana ove godine.

Projektili koje je Pjongjang lansirao u siječnju uključuju, kako tvrdi, hipersonične projektile, taktičke vođene projektile, krstareće rakete, balističke projektile i rakete srednjeg dometa koje se smatraju balističkim projektilima najvećeg dometa koji je Pjongjang do sada testirao. Prema Bennetu, ako je Sjeverna Koreja potrošila oko 5 milijuna dolara na svaki test, onda je ukupno 11 projektila koje je Sjeverna Koreja lansirala u siječnju, koštalo 55 milijuna dolara. Ako je prosječna cijena riže oko 1.000 dolara po toni, Sjeverna Koreja je za te novce mogla kupiti 55.000 tona riže za 55 milijuna dolara, izračunao je William Brown, bivši analitičar CIA-e.

Prema Korejskom institutu za obrambenu analizu, Sjeverna Koreja potrošila je čak 650 milijuna dolara, ili 2 posto svog bruto domaćeg proizvoda na 17 rundi testiranja projektila do početka lipnja. I to u vrijeme dok se bori s epidemijom COVID-a 19 i nestašicom hrane do koje je došlo nakon što je Kim Jong-un zbog pandemije zatvorio granice. S tim novcem mogla je nabaviti cjepivo protiv covida-19 za cijelo stanovništvo ove siromašne zemlje.

Troše više BDP-a od NATO-a

Analiza južnokorejske vlade pokazala je da je do sada na proizvodnju nuklearnih bombi Pjongjang potrošio između 1,1 do 3,2 milijarde dolara. Svaka bojeva glava stoji između 18 i 53 milijuna dolara. Uz to valja pridodati i 2 milijarde dolara koje godišnje Sjeverna Koreja troši na održavanje svoje vojske koja broji oko milijun ljudi. U rezervi ima još 5,5 milijuna ljudi, što je najviše na svijetu. Procjenjuje se da Sjeverna Koreja troši u prosjeku oko 15 posto BDP-a na vojne izdatke.

Za ilustraciju, mnoge države NATO pakta na vojsku ne troše ni 2 posto BDP-a. Istodobno, bruto domaći proizvod Sjeverne Koreje, u zemlji koja ima 25 milijuna stanovnika, u 2019. iznosio je svega 18 milijardi američkih dolara, prema službenim podacima Svjetske banke. BDP po glavi stanovnika iznosio je 1300 dolara i po tomu je Sjeverna Koreja na 180. mjestu na svijetu.

Neobjašnjiv vojni fenomen

Po standardu svojih građana Sjeverna Koreja spada među najsiromašnije zemlje na planetu. A unatoč tome proizvodi najsofisticiranije oružje na svijetu. Kako? To je fenomen na koji još nitko nije pronašao odgovor.

I sve se to događa dok Svjetski program za hranu UN-a, koji godinama djeluje u Sjevernoj Koreji, tvrdi da je oko 40 posto stanovništva pothranjeno, dok od straha da neće imati dovoljno hrane pati još puno više stanovnika Sjeverne Koreje. Gospodarstvo zemlje smanjilo se u posljednjih 5 godina po prosječnoj godišnjoj stopi od 2,4 posto. Samo 2020. bruto domaći proizvod smanjio se za čak 4,5 posto, što je najveće smanjenje u više od dva desetljeća.

Razlog: uvedene su stroge antivirusne granične kontrole što je uzrokovalo pad ionako oskudne vanjske trgovine na 710 milijuna dolara u 2021., što je najniža razina od 1955. Organizacija UN-a za hranu i poljoprivredu, FAO, procjenjuje da je Sjevernoj Koreji godišnje potrebno 1,1 milijun tona žitarica iz uvoza. S obzirom da uvozi oko 205 000 tona, nedostaje joj približno 860 000 tona hrane što odgovara količini hrane potrebnoj za 2 do 3 mjeseca.

Kim prekinuo oštru dijetu

Gospodarstvo Sjeverne Koreje pogođeno sankcijama sada je manje nego kad je Kim preuzeo vlast prije deset godina, prema procjenama središnje banke Južne Koreje. Od početka pandemije, Kimov režim je istjerao sve međunarodne humanitarne radnike i odbio pomoć u cjepivu. Sjeverna Koreja i Eritreja jedine su dvije države na svijetu koje nisu pokrenule program cijepljenja protiv Covid-19, prema nedavnom izvješću UN-a. Jedina je dobra vijest, tvrde južnokorejski mediji, što se Kim Jong-un, nakon oštre dijete, opet vratio na težinu između 130 i 140 kilograma, što po njima pokazuje da pretjeranim uzimanjem hrane liječi nervozu i strah.

Sjeverna Koreja iskoristila je rat u Ukrajini kako bi se zbližila s Rusijom. Pa je tako, uz Siriju, odmah priznala Donjecku i Lugansku Narodnu Republiku kao neovisne države. No, pri tomu je ipak vrlo oprezna. John Kirby, šef odnosa s javnošću Vijeća za nacionalnu sigurnost u Bijeloj kući, 7. rujna izjavio je kako postoji mogućnost da je Rusija od Sjeverne Koreje nabavila milijune raketa, no Pjongjang je to odmah žestoko demantirao.

Sjevernokorejski mediji objavili su da nije poslano nikakvo oružje Rusiji i da to nema ni u planu. Ocijenili su da riječ o pokušaju narušavanja ugleda Sjeverne Koreje. Dakle, čak ni Sjeverna Koreja ne dopušta da ju se veže uz ruskog predsjednika Vladimira Putina.