Što se događa s antikorona prosvjedima po Europi i hoće li eskalirati u masovnu pobunu?
Postavlja se važno pitanje: može li kombinacija teorija zavjera i stvarne brige za egzistenciju postati zapaljiva
U europskim metropolama ovog se vikenda prosvjedovalo: tisuće nezadovoljnih građana okupilo se u subotu u nekoliko velikih europskih gradova, demonstrirajući protiv mjera koje vlasti uvode kako bi suzbile epidemiju koronavirusa.
Bila je to doista vrlo raznovrsna kombinacija prosvjednika. Korona-skeptici uz protivnike cijepljenja, zagovornici popularnih teorija zavjere, simpatizeri krajnje desnice, ljudi koji protuepidemijske mjere smatraju nedemokratskima ili su im mjere ugrozile ekonomsku egzistenciju…
Protiv maski i Gatesa
Bune se, u isto vrijeme, na istom skupu, protiv nošenja maski, socijalne distance, Svjetske zdravstvene organizacije, 5G mreže, Angele Merkel i Billa Gatesa. Kao što je, uostalom, bilo i ranije – antikorona prosvjedi, koji su zadnjih mjeseci održani u nekoliko europskih zemalja, od Italije do Njemačke, okupljaju vrlo raznolik profil ljudi, različitih svjetonazora i političkih preferencija.
Zasad, međutim, uspijevaju privući ipak relativno ograničen broj ljudi. U Madridu se prije par tjedana skupilo oko tri tisuće građana, u Londonu ih je navodno bilo do desetak tisuća, a u Berlinu ovog vikenda, javljaju mediji, 38 tisuća prosvjednika.
Potencijal masovnosti
Za hrvatske prilike bili bi to impresivni brojevi. Zamislite da se toliko ljudi pojavi na središnjem zagrebačkom trgu. Ali, u kontekstu velikih europskih država, poput Njemačke ili Ujedinjenog Kraljevstva, prosvjedi su prilično posjećeni, ali zasad ne i spektakularni.
No, činjenica da privlače tako raznoliko mnoštvo sugerira da bi mogli imati potencijal da rastu u masovnosti i da onda s vremenom kanaliziraju neizbježno šire nezadovoljstvo europskim vladama, jednom kada se – a taj trenutak, izvjesno je, i nije jako daleko – još ozbiljnije počnu osjećati gospodarske posljedice koronakrize.
Zapaljiva kombinacija
U Italiji su se, primjerice, još u lipnju nezadovoljnima zbog korona-mjera priključili i oni koji su već tada bili nastradali u ekonomskom tsunamiju. S tzv. narančastima prslucima – tako se zove talijanska verzija antiestablišmentskog pokreta, koja je u pandemiji dobila svojih pet minuta popularnosti – protiv Conteove vlade prosvjedovali su tada i oni koji su ostali bez posla i oni kojima je lockdown ugrozio poslovnu egzistenciju.
Ta potencijalno zapaljiva kombinacija neutemeljnih strahova i stvarnih životnih briga nakon subotnjeg prosvjeda posebno je zabrinuo njemačke dužnosnike, nakon što je manja skupina pokušala na silu ući u zgradu parlamenta. Mediji javljaju da se par stotina prosvjednika, mnogi od njih noseći ekstremističke zastave, zatrčalo prema zgradi i uz stepenice, ali ih je policija spriječila da uđu u samu zgradu.
Ekstremisti u prosvjedima
Vodeći njemački političari su zgroženi. “Zastave njemačkog Reicha i izgredi ekstremne desnice ispred Bundestaga predstavljanju neizdrživ napad na srce naše demokracije. To nikada nećemo prihvatiti”, priopćio je, kako javlja Hina, njemački predsjednik Frank-Walter Steinmeier.
Za saveznog ministra unutarnjih poslova Horsta Seehofera „nepodnošljivo je“ da ekstremisti u svoje svrhe zloupotrebljavaju parlament, koji predstavlja „centar naše slobodne demokracije“, citira ga Deutsche Welle. Isti medij navodi i upozorenje jednog od vodećih policijskih dužnosnika: takvi su prosvjedi “idealno okruženje u kojima radikalni pokreti mogu pridobiti više ljudi za svoje ideologije”.
Zabrana demonstracija
Pojavu desničarskih esktremista na prosvjedima protiv koronamjera osudio je i ministar vanjskih poslova Heiko Maas. Šef njemačke diplomacije, kao i neki drugi njemački političari, pritom jasno daje do znanja da se ne protivi pravu na demonstracije i izražavanje mišljenja. Doduše, berlinsko protestno okupljanje bilo je predmet pravne bitke.
Grad Berlin je prošle srijede zabranio prosvjede. Procijenili su da se sudionici neće držati protuepidemijskih mjera. Pokrajinski sud je tu zabranu ukinuo. Ali je policija, na kraju, ipak rastjerala prosvjednike protiv nošenja maski i održavanja socijalne distance jer nisu nosili maske niti održavali socijalnu distancu.
Policija bez razumijevanja
Na dan okupljanja u Londonu tamošnja je policija na Twitteru objavila upozorenje svima da, ako sudjeluju u skupu brojnijem od 30 ljudi, možda krše zakon i zbog toga mogu biti novčano kažnjeni. Prekršaj je i ako druge nagovarate da nezakonito sudjeluju na velikom okupljanju, pristojno je pojasnila londonska policija.
Antikorona mjere, naravno, vrijede i na prosvjedima, mada je jednako tako očekivano da će demonstranti kršiti te mjere protiv kojih se bune. Tako je prije par tjedana bilo i u Madridu: ljudi su se okupili da bi iskazali nezadovoljstvo što, među ostalim, moraju nositi maske. Mnogi na tom skupu nisu nosili masku. Španjolski El Pais je tada javljao da je policija naknadno slala novčane kazne onima koje su identificirali.