Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Telegram.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

Što se događa s europskim bankama? Sad i jedna u Nizozemskoj istražuju zbog pranja novca i financiranja terorizma

Za sada su istražitelji optužili banku za neprijavljivanje sumnjivih transakcija i nedovoljnu provjeru klijenta

ZADNJA IZMJENA: ruj 27, 2019
Foto: Getty Images

Europsko bankarstvo suočeno je s novim zastrašujućom skandalom: nizozemsko tužiteljstvo pokrenulo je u srijedu kaznenu istragu protiv ABN Amro Bank NV, jedne od najvećih nizozemskih banaka, pod sumnjom da se bavila pranjem novca i financiranjem terorizma. Za sada su istražitelji optužili ABN Amro Bank za neprijavljivanje sumnjivih transakcija i nedovoljnu provjeru svojih klijenta. Prema tužiteljstvu, ABN Amro Bank “nije obavila dovoljno oprezne provjere klijenta, nije na pravi način nadzirala bankovne račune, nije prijavljivala neobične transakcije ili je na njih prekasno upozoravala”.

ABN Amro Bank sumnjiči se također da je propustila pravilno istražiti ponašanje klijenata te da nije na vrijeme prekinula veze sa sumnjivim poslovnim partnerima. Istraga je otvorena nakon što je Središnja banka Nizozemske obavijestila tužiteljstvo o mogućim nezakonitim radnjama u ABN Amro Bank. Nakon što je policija počela istraživati njihovo poslovanje, iz ABN Amro Bank u srpnju je objavljeno da će se pregledati poslovanje svih pet milijuna klijenata, a istodobno je formirana rezerva od 114 milijuna eura, koja je uz ranijih 85 milijuna eura, namijenjena za jačanje prevencije u borbi protiv financijskog kriminala.

Kroz malu poslovnicu prošlo devet BDP-a Estonije

Odmah po objavljivanju vijesti o istrazi dionica banke, od kojih je 50 posto u vlasništvu nizozemske države, na amsterdamskoj burzi njihova vrijednost pala je za čak 9,6 posto. Isti dan policija u Tallinu otkrila je u šumi tijelo Aivara Rehea, bivšeg šefa poslovnice Danske Bank u Estoniji koja je u središtu istraga najvećeg svjetskog skandala s pranjem novca. Njega je u ponedjeljak kao svjedoka, a ne osumnjičenika, počela saslušavati estonska policija zbog sumnji da je Rehe sudjelovao u pranju novca i sumnjivim plaćanjima u iznosu većem od 220 milijardi dolara. Dakle, kroz tu malu poslovnicu prošla je svota novca koja je devet puta veća od BDP-a Estonije.

Poslovanje najveće danske banke Danske Bank pod istragom je u SAD-u, Velikoj Britaniji, Estoniji, Latviji, Švedskoj i Danskoj. Najveći dio tog novca dolazio je u malu ekspozituru u Estoniji s oko 15.000 ruskih i engleskih računa. Estonska policija objavila je da je riječ o samoubojstvu te da Reheova smrt neće biti istražena. To samoubojstvo u velikoj će mjeri komplicirati istrage estonske policije oko poslovanja Danske Bank. Zbog te bankarske sramote i optužbi da su se bavili pranjem novca iz Rusije, šefovi Danske Bank A / S i Swedbank AB, dviju velikih skandinavskih banaka, podnijeli su ostavke.

Još nekoliko europskih banaka je pod istragama

Još nekoliko velikih banaka iz država članica EU-a našlo se na udaru policije. Prošle godine nizozemska banka ING Groep ING kažnjena je sa 775 milijuna eura jer nije poštivala pravila o dubinskoj provjeri klijenata i kupaca između 2010. i 2016., a istodobno američke vlasti optužile su ABLV, veliku latvijsku banku, da se bavi “institucionaliziranim pranjem novca”. Očito je, međutim, da ABN Amro Bank nije izvukla nikakve pouke iz svih tih skandala, premda sada pet najvećih nizozemskih banaka traže način kako zajednički djelovali u borbi protiv pranja novca.

No, ni druge velike europske banke nisu imune na kriminalne radnje. Tako je od 2008. do 2017. Deutsche Bank platila inozemnim regulatorima, u oko 7.800 pravnih sporova po cijelom svijetu, više od 9 milijardi dolara kazni. Samo zbog namještanja libora, dnevne kamatne stope po kojoj si banke međusobno posuđuju novac, američki porezni organi kaznili su Deutsche bank s 2,5 milijarde dolara, a zbog iste prevare u Londonu su morali platiti 227 milijuna eura.

Deutsche Bank kažnjen s 258 milijuna dolara penala

New York State Department of Financial Services te Unites States Federal Reserve bank kaznile su Deutsche Bank s 258 milijuna dolara penala jer je obavila oko 28.000 transakcija vrijednih 10 milijardi eura s Burmom, Iranom, Libijom, Sudanom, Iranom, Sirijom, državama koje su bile pod američkim sankcijama. Ministarstvo pravosuđa SAD-a osudilo je pak Deutsche Bank na plaćanje kazne od 14 milijardi dolara zbog prijevara na tržištu drugorazrednih hipotekarnih kredita.

No nakon dugih pregovora Deutsche Bank uspjela se nagoditi s Ministarstvom pravosuđa SAD-a pa je platila 7,2 milijarde dolara kazne. Deutsche Bank također je optužena da je u suradnji s drugim bankama pomogla bogatim Rusima oprati više desetaka milijardi dolara. Svojedobno su stotine policajaca pretresle urede i poslovnice Deutsche Bank u Njemačkoj zbog sumnje da nije dovoljno snažno podupirala borbu protiv pranja novca i financiranja terorizma.

I Credit Suisse pod udarom istražitelja

Credit Suisse Group AG, druga po veličini banka Švicarske, našla se pak na udaru istražitelja zbog prikrivanja računa, utaje poreza i pranja novca u pet država: u Nizozemskoj, Francuskoj, Australiji, Velikoj Britaniji i Njemačkoj. U SAD-u je Credit Suisse kažnjena s 2,6 milijardi dolara jer je pomagala američkim državljanima da varaju svoje porezne organe.

U Italiji je Credit Suisse morao platiti 109,5 milijuna eura jer je talijanskim klijentima pomagala utajiti porez, dok je u Njemačkoj platila 150 milijuna eura jer je omogućila njemačkim državljanima da varaju državu u plaćanju poreza. Tužiteljstvo u Ženevi proširilo je istragu protiv Credit Suisse zbog neovlaštene trgovine, podržavanja nezakonitih aktivnosti te raspolaganja računima bogatih klijenata iz Istočne Europe.

Bankari su spremni na sve, pa čak i kriminal

Najnovije afere ponovno su potaknule zabrinutost zbog nesposobnosti Europske centralne banke da kontrolira ilegalne novčane tokove. Naime, ECB nadzire rad nacionalnih banaka, ali nema ovlaštenja istraživati pranje novca jer je to u domeni nacionalnog zakonodavstva.

U slučaju Danske bank, Središnja banka Danske mogla je kontrolirati njeno pridržavanje zakonima o pranju novca, ali nije imala nadzornu moć nad njenom podružnicom u Estoniji. Unatoč svim tim golemim prevarama, utaji poreza, pranja novca pa čak i posrednog financiranja terorizma vodeći ljudi u bankama nikada nisu snosili nikakve ozbiljne posljedice zbog svojih kriminalnih postupaka. Osim što su njihove banke morale plaćati kazne. A to sve pokazuju da su banke i financijske institucije svagdje u svijetu postale zapravo pravi vladari te da su političari tek marionete u njihovim rukama. I zbog toga se sve češće čuju zahtjevi o nužnoj transformaciji dosadašnjeg financijskog sustava pa i samog kapitalizma.

Mladen Pleše
Novinar
469 članaka Više o autoru
Više s weba