Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Telegram.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

Što stoji iza Papina imenovanja novih kardinala?

Papa želi osigurati da njegov nasljednik nastavi njegovu politiku. Novi kardinali vjerni su mu sljedbenici

ZADNJA IZMJENA: lis 7, 2019
Foto: AFP

Na svečanosti u Bazilici svetog Petra u Vatikanu papa Franjo u subotu je proglasio 13 novih kardinala koji su svi odreda vjerni sljedbenici njegova pastoralna stila, ali i njegovih stajališta o migracijama, homoseksualcima, dijalogu s drugim crkvama, rastavama brakova… Tim imenovanjima papa Franjo ispunio je dva važna cilja. Deset od 13 biskupa koji su dobili kardinalski šešir mlađi su od 80 godina pa će imati pravo glasa na konklavi na kojoj će se birati novi papa.

Tim najnovijim promaknućima papa Franjo uspio je do sada imenovati više od polovice od 128 kardinala koji biraju papu te je na taj način osigurao izbor nasljednika koji će slijediti njegov crkveni nauk i politiku. Ta nova kardinalska većina u Katoličkoj crkvi dijeli viziju pape Franje o socijalnoj pravdi, pravima migranata, potrebi dijaloga s islamom, ateistima, borbi protiv klimatskih promjena…

Papa Franjo mijenja lice Crkve

Oni biskupi koji se protive takvoj politici, poput primjerice, filadelfijskog nadbiskupa Charlesa Chaputa, koji ima 75 godina, ni u ovoj rundi nisu dobili crveni kardinalski šešir. Stoga je sasvim izvjesno, procjenjuju vatikanolozi, da će Katolička crkva kakvu oblikuje papa Franjo nastaviti djelovati na tom tragu u budućnosti pa i kad njega više ne bude. Istodobno, papa Franjo imenujući kardinale iz trećeg svijeta nastavlja mijenjati i geopolitički odnos snaga u Vatikanu.

Imenujući kardinalima biskupe iz Maroka, Gvatemale, Indonezije, Konga, Kube, papa Franjo osigurao je da već sada gotovo pedeset posto kardinala dolazi iz Afrike, Azije i Južne Amerike, dakle zemalja koje su do sada bile na periferiji svjetske političke, ali i vjerske moći. Proglašavajući novim kardinalima Michaela Czernya iz Kanade, Jean-Claude Hollerich iz Luksemburga, Sigitasa Tamkeviciusa iz Litve, papa Franjo nastavio je smanjivati utjecaj talijanskih i američkih svećenika na upravljanje rimskom kurijom.

Tijekom šest godina pontifikata papa Franjo imenovao je više kardinala od pape Benedikta XVI. i pokojnog pape Ivan Pavla II. zajedno, a razlog toj žurbi je što će u prosincu navršiti 83 godine. Papa Franjo koji je u više navrata govorio o svojoj smrtnosti, zna da nema previše vremena realizirati svoju strategiju.

Rekonstrukcija birokracije

Papa Franjo nastavio je prošlog tjedna i s temeljitom rekonstrukcijom vatikanske birokracije: imenovao je Giuseppea Pignatona, jednog od vodećih talijanskih tužitelja i boraca protiv mafije, za predsjednika Vatikanskog suda. Tijekom svoje duge karijere Pignaton je službovao u Siciliji i na Kalabriji gdje je uhitio cijeli niz pripadnika mafijaških organizacija Cosa Nostra i ‘Ndrangheta.

On će se baviti zločinima koji se događaju na vatikanskom teritoriju ili su upleteni vatikanski diplomati. Papa Franjo imenovao ga je na tu važnu dužnost samo nekoliko dana nakon što je pet visokih vatikanskih dužnosnika suspendirano zbog mogućih financijskih malverzacija.

Kako bi učvrstio potporu u najširoj crkvenoj bazi papa Franjo imenovao je također više od tisuću biskupa koji trebaju biti nositelji promjena koje donose izazovi suvremenog svijeta.

Promjene u Hrvatskoj

Zbog toga je i u Hrvatskoj biskupskoj konferenciji došlo do velikih promjena. Tako je za pontifikata pape Franje krčkog biskupa Valtera Župana, naslijedio redovnik Ivica Petanjak, gospićko-senjskog biskupa Mile Bogovića redovnik Zdenko Križić koji je bio rektor Karmelićanskog međunarodnog zavoda Teresianum u Rimu. Šibenskog biskupa Antu Ivasa zamijenio je kanonik senjskog kaptola Tomislav Rogić, umjesto hvarsko-bračko-viškog biskupa Slobodana Štambuka došao je Petar Palić, generalni tajnik HBK, a vojnog ordinarija Juraja Jezerinca, zamijenio je Jure Bogdan, koji je bio rektor Zavoda svetog Jeronima u Rimu.

Osim toga, križevačkog vladiku Nikolu Kekića naslijedio je apostolski upravitelj Milan Stipić, varaždinskog biskupa Josipa Mrzljaka fra Bože Radoš, a Ivan Ćurić, generalni vikar Đakovačko-osječke županije postao je pomoćni biskup Đakovačko-osječke nadbiskupije i on je već predestiniran za nasljednika biskupa Antuna Škvorčevića. Važno je također istaknuti da nitko od novih biskupa nije pripadao kaptolskoj hijerarhiji te da se papa Franjo pri imenovanjima nije baš držao prijedloga koji su stizali od kardinala Josipa Bozanića.

S obzirom na to da sljedeće tri godine slijede promjene u zagrebačkoj, splitskoj, riječkoj i zadarskoj nadbiskupiji te požeškoj biskupiji koje će bitno utjecati na politiku Katoličke crkve u Hrvatskoj, nije čudno što je papa Franjo odabrao za novog nuncija u Hrvatskoj svog osobnog prijatelja Giorgia Lingua (59 ). Nuncij Lingua bio je naslovni nadbiskup Toscanije te je do sada bio u diplomatskim misijama u Obali Bjelokosti, SAD-u, Italiji, Srbiji, Iraku, Jordanu i Kubi.

Uloga novog nuncija

S obzirom na to da je, među ostalim, dužnost papinskog nuncija imenovanje novih biskupa i nadbiskupa, posve je jasno da će nadbiskup Lingua imati ključnu ulogu u važnim kadrovskim promjenama do kojih će doći u Katoličkoj crkvi u Hrvatskoj. Ali ne i kod imenovanja novog zagrebačkog nadbiskupa koji će zamijeniti kardinala Josipa Bozanića. Nije, naime, nikakva tajna da je papa Franjo odabrao za tu dužnost porečko-pulskog biskupa Dražena Kutlešu s kojim je jedinim razgovarao u četiri oka tijekom nedavnog posjeta katoličkih biskupa iz Hrvatske Vatikanu.

Time je papa poslao više nego jasnu poruku tko će biti novi prvi čovjek Kaptola. Inače mons. Kutleša već je preuzeo od zagrebačkog nadbiskupa Josipa Bozanića vođenje važne Komisije HBK za odnose s državom. Procjenjuje se da će upravo msgr. Giorgio Lingua tehnički pripremiti odlazak kardinala Bozanića te dolazak biskupa Kutleše na Kaptol.

Da je papa Franjo već djelomično uspio u svom naumu da se katolički biskupi u Hrvatskoj manje bave politikom, a više pastoralnim radom, pokazuje i to da, osim pojedinih iznimaka poput sisačkog biskupa Vlade Košića, novi biskupi više ne pretjeruju u dijeljenju političkih lekcija u javnim nastupima i s oltara.

Veliki otpor u dijelu crkvene zajednice

Takva kadrovska politika pape Franje, kao uostalom i cjelokupni njegov nauk, nailaze međutim među velikim brojem svećenika u Hrvatskoj, kao i u SAD te nekim drugim crkvama u Europi, na velike otpore. Najkonzervativniji svećenici otvoreno se protive takvoj politici, pa je tako skupina od 19 katoličkih svećenika i teologa pozvala biskupe da proglase papu Franju heretikom zbog njegova odnosa spram pričesti za rastavljene, prema ateistima, vjerske raznolikosti, zbog nedovoljno energične borbe protiv pobačaja, preblagog odnosa spram homoseksualaca, kao i prema protestantima i muslimanima.

U Hrvatskoj pak najkonzervativniji krugovi optužuju papu Franju da je južnoamerički ljevičar koji svoje ideje želi nametnuti Europi i SAD-u. Također tvrde kako papa uživa potporu samo među liberalima, ateistima, komunistima, a ne među klerom i vjernicima. Premda papu Franju ne prati takav glamur kao njegove prethodnike, a njegova putovanja po siromašnim državama Afrike i Južne Amerike ne privlače posebnu pozornost medija u svijetu, gdje dominiraju nacionalisti, populisti i krajnja desnica, ipak on postupno uspijeva mijenjati i bitno utjecati na procese unutar Katoličke crkve.

Novi kardinal, luksemburški nadbiskup Jean-Claude Hollerich, kazao je: “Što će pontifikat sadašnjeg pape duže trajati to će biti više kardinala u duhu pape Franje”. Novoimenovani kardinal Cristobal Lopez Romero iz Rabata, glavnog grada Maroka, u zemlji u kojoj su muslimani uvjerljiva većina, smatra pak kako papa Franjo “želi učiniti vidljivim do sada gotovo nevidljive crkve”.

Zaređivanje oženjenih muškaraca

Dan nakon proglašenja novih kardinala u Vatikanu je započeo veliki sastanak na temu Amazone. Jedno od glavnih pitanja koje će izazvati nove sablazani je i ono hoće li se u Amazoni dopustiti starijim oženjenim muškarcima s odraslom djecom i čvrstim brakom da se pridruže svećenstvu te da daju sakramente katolicima u najudaljenim područjima gdje nema svećenika.

Konzervativna struja unutar Crkve već optužuje papu Franju da se time utire put poništavanju svećeničkog celibata. Međutim, veliki papin pobornik nadbiskup Hollerich već je objasnio “da bi univerzalna crkva trebala razmotriti taj zahtjev.” Iako osobno celibat smatra „velikim darom“ za svećeništvo, Hollerich je dodao je da „to ipak ne znači da je to jedini način života svećenika.“

Mladen Pleše
Novinar
469 članaka Više o autoru
Više s weba