Stručnjaci analiziraju na Telegramu: 'Neće biti lako kazniti krivce za lošu obnovu na Baniji, ali ljudi mogu tužiti državu'
Za većinu kaznenih djela u međuvremenu je već nastupila zastara
USKOK je jučer najavio da će provjeriti je li tijekom obnove kuća na Baniji nakon Domovinskog rata bilo kriminala. Naime, kako se ispostavilo, pojedine objekte snažan potres je značajno oštetio jer nisu bili izgrađeni prema pravilima, odnosno, tvrdi se, nisu dovoljno armirani prilikom izgradnje.
No postavlja se pitanje koja bi kaznena djela istražitelji uopće mogli razotkriti? Telegram je razgovarao s više pravnih stručnjaka koji analiziraju s čime bi se istražitelji mogli susresti.
Vještaci sve mogu utvrditi
Još jučer nam je građevinski vještak Krunoslav Komesar potvrdio kako lošu gradnju nije problematično utvrditi. Jasno se, naime, vidi je li objekt napravljen prema projektu i jesu li u njega ugrađeni svi potrebni materijali.
Kako se radilo o tipskim kućama sve imaju iste nacrte pa je relativno lako utvrditi je li se negdje štedjelo. Iako sami vlasnici kuća nemaju dokumentaciju o obnovi, postoji arhiva, kazao je državni tajnik Nikola Mažar.
Opasni građevinski radovi
Osnovno kazneno djelo koje se ovdje nameće je “opasno izvođenje građevinskih radova”. U Kaznenom zakonu ono je opisano u Članku 221.
Kazna od šest mjeseci do pet godina propisana je za onoga tko pri projektiranju, provođenju stručnog nadzora nad građenjem, građenju ili izvođenju pojedinih radova ili uklanjanju građevine, postupajući protivno propisima ili opće priznatim pravilima struke, izazove opasnost za život ljudi ili imovinu većeg opsega.
Ako je netko ozlijeđen zbog posljedica ovog kaznenog djela, zakon predviđa i do deset godina zatvora. Ukoliko je netko poginuo, odgovorna osoba može dobiti i 15 godina zatvora.
Je li bilo prijevara kod obnove?
Moguće je, kažu nam pravni stručnjaci, da je bilo i zloporaba te, kako primjećuje odvjetnik Branko Šerić, i prijevara u gospodarskom poslovanju. Za zloporabu bi mogli biti odgovorni i vlasnici tvrtki koje su izvodile radove, kao i nadzorni inženjeri, ali i ljudi iz ondašnjeg Ministarstva obnove i razvitka koje je bilo nositelj projekta obnove.
U pitanju je zlouporaba u gospodarskom poslovanju koju Kazneni zakon kažnjava također s do pet godina zatvora. Prijevara u gospodarskom poslovanju, za što bi također mogli biti odgovorni čelni ljudi tvrtki koje su radile na obnovi ili oni koji su njihovi rad koordinirali, može se sankcionirati i s 10 godina zatvora ako je prouzročena veća materijalna šteta.
Kada je točno završena obnova?
Međutim, istražitelji će prije svega morati utvrditi u kojem je točno periodu trajala obnova na Baniji. To je, naime, ključno kako bi se utvrdilo kada se neko od kaznenih djela dogodilo, te je li nastupila zastara kaznenog progona.
Državni tajnik Mažar jučer je izjavio da su se kuće obnavljale od 1995. do 2000. godine. Župan Ivo Žinić, koji je bio inženjer u ondašnjem Ministarstvu obnove i razvitka, danas je ustvrdio da je obnove bilo sve do 2010. godine. Ovisno o vremenu te loše gradnje dalje će se računati ima li USKOK još uvijek mogućnost pokretanja postupka protiv odgovornih.
Za kaznena djela za koja je propisana kazna do 10 godina zatvora zastara nastupa 20 godina od trenutka kada se nedjelo dogodilo.
Je li to bilo ratno profiterstvo?
Zloporabe se mogu procesuirati i temeljem Zakona o nezastarijevanju kaznenih djela ratnog profiterstva i kaznenih djela iz procesa pretvorbe i privatizacije.
Taj zakon, zbog kojeg je 2010. izmijenjen i Ustav, predvidio je mogućnost procesuiranja kaznenih djela iz perioda Domovinskog rata i poraća. No, profesor kaznenog prava i bivši predsjednik Ivo Josipović podsjeća nas na odluku Ustavnog suda koji je praktično učinio taj zakon besmislenim.
Naime, Ustavni sud je u aferi Hypo protiv Ive Sanadera kazao kako se na sve slučajeve za koje je nastupila zastara prije izmjene Ustava u lipnju 2010. ne mogu primijeniti odredbe Zakona o nezastarijevanju.
Kada se ratno profiterstvo događa?
Profesor Josipović primjećuje još jedan bitan detalj – period na koji se točno odnosi Zakon o nezastarijevanju ratnog profiterstva.
“Ustavni sud učinio je i nešto dobro. Odredio je vremensko razdoblje u kojemu ta kaznena djela ne zastarijevaju. Kompilirajući različite zakone koji uređuju odnose u vezi obrane suvereniteta države, Ustavni je sud zaključio da se ta ustavna norma odnosi na kaznena djela počinjena od 30. svibnja 1990. pa do 15. siječnja 1998. kada je dovršena mirna reintegracija”, smatra.
“S obzirom da je tzv. relativna zastara za ta kaznena djela bila 10 godina, apsolutna 20, a da je Ustav promijenjen 2010. godine, pravdi će izmaći svi počinitelji kaznenih djela protiv kojih nije započet kazneni postupak prije 2008. godine. Kod nekih kaznenih djela taj je rok i raniji, osim ako nije došlo do prekida zastare”, objašnjava Josipović.
Posljedice loše obnove traju do danas
Međutim, neki pravni stručnjaci, među kojima je i odvjetnik Šerić, drže kako unatoč odluci Ustavnog suda na koju ukazuje profesor Josipović, ratno profiterstvo treba procesuirati. “Ustavni sud je politički sud, a kaznena djela moraju se rasvjetljavati na redovnim sudovima”, smatra Šerić i primjećuje kako se na spornu obnovu može gledati i kao na tzv. produljeno kazneno djelo.
Naime, posljedice loše obnove nastupile su tek sada kada se dogodio potres. No, oni koji su obnovu realizirali, bili su još prije 20 godina svjesni da čine kazneno djelo jer štede na materijalima i neosnovano zarađuju, primjećuje odvjetnik, dodajući kako bi se na zastaru moglo gledati i u tom kontekstu.
Zločinačka grupa stajala iz obnove?
Dio pravnih stručnjaka s kojima smo danas razgovarali primjećuje da bi se na manjkavu obnovu moglo gledati i kao na kazneno djelo koje je počinila cijela udružena skupina ljudi. Kazneni zakon opisuje takve skupine kao ‘zločinačka udruženja’. Ako su kaznena djela počinjena u sastavu tog zločinačkog udruženja, za ona teža može se izreći i do 15 godina zatvora.
U tom slučaju zastara bi nastupila tek 25 godina od trenutka kada se kazneno djelo, u ovom slučaju nekvalitetna obnova Banije nakon Domovinskog rata, dogodilo. Moguće je da je upravo zbog zločinačke grupe koja je u obnovi sudjelovala slučaj preuzeo USKOK.
Tužbe protiv države zbog loše obnove
U svakom slučaju, više pravnika, među kojima je i odvjetnik Krešimir Škarica, potvrdilo nam je kako građani s Banije kojima su se kuće srušile u potresu jer nisu bile kvalitetno obnovljene, imaju pravo od države tražiti odštetu. “Važno je da vještaci dokažu da je šteta nastala upravo kao posljedica te loše gradnje”, objašnjava Škarica jedan od preduvjeta za podnošenje tužbe.
Tužba se može podnijeti u roku od tri godine od kada je šteta nastala, odnosno kada su sagledani svi njezini razmjeri. Zakon, naime, kaže da se naknada štete može tražiti od trenutka kada se za štetu doznalo, a to je upravo trenutak potresa koji je razotkrio nekvalitetnu obnovu.