Vještak o mogućoj istrazi obnove na Baniji: 'Jednostavno se vidi je li kuća napravljena po pravilima'
Bivši ministar tvrdi da su nepravilnosti u poratnoj obnovi na Baniji već prijavljene
Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminala (USKOK) odlučio je ispitati je li tijekom poslijeratne obnove kuća na Baniji bilo propusta, pa su sada teško stradale u potresu. Istražitelji su postupak pokrenuli nakon što su se pojavile informacije da je potres oštetio kuće koje su obnovljene prije svega 20 godina. No, izgleda da je bilo nepravilnosti, te da u neke od njih nije ugrađivana armatura koja ih je trebala štititi od potresa.
Telegram je o mogućoj istrazi razgovarao s iskusnim sudskim vještakom za građevinu Krunoslavom Komesarom, koji je i potpredsjednik Hrvatskog društva sudskih vještaka i procjenitelja. U ovom trenutku nalazi se upravo na području pogođenom potresom, a kako nam je sam rekao sudjelovao je i u projektima obnove.
Kakva je bila kvaliteta obnove?
Da će kvaliteta obnove biti ispitana potvrdio je danas, odgovarajući na novinarska pitanja, i sam premijer Andrej Plenković. Inače, u Sisačko-moslavačkoj županiji nakon Domovinskog rata obnovljeno je 12 tisuća nekretnina i to mahom u Glini, Petrinji, Sisku i Topuskom. U obnovi je sudjelovalo preko 150 tvrtki, a sve je provedeno sukladno Zakonu o obnovi.
Je li doista sve napravljeno po pravilima tek se, dakle, treba utvrditi. Bivši ministar graditeljstva Radimir Čačić za N1 je izjavio da su određene nepravilnosti u obnovi već prijavljene nakon što je on došao na čelo Ministarstva. Prije svega radilo se o načinu dodjele poslova ljudima koji su bili u rodbinskim vezama s onima u Ministarstvu.
Vještak Komesar za Telegram objašnjava kako je i sada moguće provjeriti je li sve bilo napravljeno po propisima.
Dokazi u srušenim objektima
“Vidi se iz ruševina je li u objekt imao željeznu armaturu, odnosno jesu li bili izgrađeni vertikalni ili horizontalni serklaži”, govori nam Komesar. Serklaž je armirano-betonska konstrukcija na objektu koja ga ojačava.
“Kada se radila obnova imali smo od tadašnjeg Ministarstava obnove i razvitka naputke kako se projektiraju kuće. Sve su u projektima imale te vertikalne i horizontalne serklaže. Radilo se o tipskim kućama, a razlikovale su se samo po veličini jer su se dodjeljivale ovisno o broju članova obitelji. Obnova je bila podijeljena na veća područja od kojih je svako imalo svog nadzornog inženjera i svoj konzalting. Sva dokumentacija trebala bi biti dostupna u arhivima”, prisjeća se vještak Komesar.
Dodaje kako prema tadašnjem Zakonu o obnovi nije bilo potrebno ishoditi građevinsku dozvolu za ove kuće, no unatoč tome nikakvih problema nije bilo.
Najviše stradale kuće u Prekopi
“Neke kuće su građene iznova, a u nekim slučajevima se radila sanacija postojećih. Dio je i nadograđivan. Država je dala načelne upute, a projekte su dalje svi realizirali prema svom najboljem znanju i umijeću”, kaže Komesar potvrđujući kako je jako puno ljudi bilo uključeno u taj projekt – od projektanata preko izvođača do nadzornih inženjera.
“Čuo sam da su u Prekopi najviše stradale te kuće koje su obnavljane nakon rata. Moji kolege će sutra otići tamo, provjerit ćemo što se doista dogodilo. Ja te kuće mogu lako prepoznati jer su imale tipske tlocrte i tipsku stolariju”, govori dalje ovaj građevinski inženjer. Jednostavno je, naglašava, provjeriti ima li u nekretnini ugrađene kakve armature.
Vještak: ‘Treba poštivati proceduru’
Na pitanje o mogućoj istrazi odgovara kako se sve može utvrditi. Smatra da se tijekom sanacije neće uništiti mogući tragovi i dokazi.
“Neće se sve tako brzo raščistiti da ne bi bilo dokaza. Nikome ne preporučam da sam uklanja ruševine, jer se to sve mora obaviti prema proceduri. Razumijem da su ljudi nervozni, ali se procedura mora poštivati”, kaže Komesar predlažući da se te procedure ipak maksimalno ubrzaju.