Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Telegram.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

Stručnjakinja s Ekonomskog instituta objašnjava: Što Hrvatska mora hitno napraviti da ne zapne u dugoj recesiji

Dr.sc. Marina Tkalec o izbjegavanju poteza koji su nam prošlu recesiju učinili nepotrebno bolnom

ZADNJA IZMJENA: tra 25, 2020
Što se upravo događa s koronavirusom:

Ministar financija Zdravko Marić izjavio je da bi pad BDP-a mogao biti veći od onog 2009. godine, kada je hrvatska ekonomija potonula za 7,4 posto. Procjene pada se, za sada, kreću oko 10 posto, no ono što je veći problem jest pitanje koliko brzo će se troma hrvatska ekonomija izvlačiti iz recesije.

Iako su i druge zemlje tada imale prilično oštre padove BDP-a, u velikoj većini njih brzo je krenuo oporavak, dok je hrvatska zapela u šestogodišnjoj recesiji. To je rezultiralo masovnim iseljavanjem, pogotovo nakon ulaska u Europsku uniju sredinom 2013. i otvaranja granica. Izgubili smo nekoliko stotina tisuća ljudi u najproduktivnijoj dobi, što je ostavilo trajne posljedice, a sada bi se sličan scenarij mogao ponoviti.

Realna stopa rasta BDP-a (Izvor: Eurostat)

O tome gdje smo tada pogriješili i što sada treba učiniti da bi izbjegli ponavljanje negativnog scenarija razgovarali smo s dr.sc. Marinom Tkalec s Ekonomskog instituta, Zagreb. Tkalec smatra da su najveći propusti prethodne šestogodišnje recesije bili, agresivna politika rezanja rashoda u kombinaciji s povećanjem poreza.

Kako smo zeznuli u prošloj krizi

“Ta je politika, zbog postojećeg deficita i duga proizvela kontraefekte i umjesto da nam je popravila fiskalnu sliku, ona ju je još više pogoršala, prvenstveno kroz pad BDP-a potaknut padom raspoloživog dohotka, potrošnje i investicija. Nepromišljeno rezanje u kombinaciji s nekim promašenim javnim politikama – poput primjerice zloglasnog SOR-a (Stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa) koji je dugoročno obeshrabrio tržište rada – dovele su, u kombinaciji s otvorenim tržištima rada EU-a, do drugog problema – masovnog iseljavanja uglavnom mlađe, obrazovane, radno sposobne populacije, čime je društveni ekonomski potencijal trajno narušen”, kaže Tkalec.

Ovoga puta, upozorava Tkalec, misao vodilja ekonomske politike mora biti na tome da je rad relativno skup jer su ljudi važni i mogu otići, a da je novac jeftin; da je pandemijski šok prolazan, ali da ekonomski šok potencijalno nije.

Vlada je reagirala na krizu određenim mjerama kako bi se barem privremeno očuvali poslovi. Trenutno više od pola milijuna radnika prima plaću financiranu iz proračuna i Tkalec vladinu intervenciju pozitivno ocjenjuje, no upozorava da su potrebe reforme koje bi rezultirale heterogenijom ekonomijom, učinkovitijim javnim sektorom i poreznom politikom koja bi osigurala brži rast.

Porezna politika za brži rast

“Pohvalno je što je Vlada relativno rano u ovoj krizi shvatila da ovoga puta ne smije dopustiti masovno propadanje malih poduzetnika i radnih mjesta u tom dijelu ekonomije, ali čini se da jednu lekciju iz 2009.-2014. još nismo naučili. To je, naravno, da su nam potrebne smislene, sveobuhvatne i promišljene reforme, veća heterogenost strukture ekonomije kako bismo bili otporniji na šokove, učinkovit javni sektor i porezna politika koja će osigurati brži rast u post-pandemijskoj eri, a koja bi prema nekim scenarijima u znatnoj mjeri mogla značiti i drastično smanjenje turističkog sektora”, kaže Tkalec.

Zbog zastoja ekonomije došlo je do drastičnog smanjenja proračunskih prihoda. U prvom tjednu travnja pad je bio čak 70 posto, te će se ti minusi morati nadoknaditi zaduživanjem.

“Prema dosadašnjim izračunima, pokaže li se kriza kratkoročnom, odnosno potraje li do tri mjeseca, pretpostavlja se da će se država morati zadužiti za 75 milijardi kuna. U trenutnim uvjetima na domaćem i inozemnim tržištima kapitala, mogli bi se zadužiti relativno povoljno. To bi impliciralo znatno veći deficit i dug, ali i brži izlazak iz recesije i omogućavanje rastuće ekonomije. Pogotovo uzme li se u obzir da će se na razini EU-a troškovi borbe s koronavirusom isključiti iz izračuna deficita; to će nam smanjiti trošak zaduživanja i potencijalne penale na nepovoljnu fiskalnu poziciju. Uspijemo li rasti nakon ove krize, neće biti problem otplatiti dug, prioritet treba biti postavljanje ekonomije na zdrave noge”, kaže Tkalec.

Novi teritorijalni preustroj

Ograničenja kretanja prisilila su mnoge javne institucije na prelazak na online poslovanje. Mnoge stvari zbog kojih se do jučer trebalo osobno dolaziti na šalter, sada je odjednom moguće obaviti putem interneta. No, s druge strane, ponovno su na površinu isplivali neki stari, dobro poznati problemi, poput usitnjenosti lokalnih jedinica, nakon što su građani shvatili da bez propusnica ne mogu do kilometar udaljene benzinske crpke.

Tkalec kaže da bi kako bi se na temelju podataka o propusnicama mogao napraviti prijedlog novog teritorijalnog preustroja. “E-propusnice su fantastičan eksperiment kojim možemo ispitati opravdanost trenutnih granica jedinica lokalne samouprave. Anonimizirana baza izdanih e-propusnica trebala bi postati dostupna istraživačima koji bi ispitali lokalna tržišta rada i potražnju za uslugama javnog i privatnog sektora, poput zdravstvenih usluga, ljekarni, trgovina. To bi bila odlična podloga za preustroj jer bi se temeljila na stvarnim podacima, ponašanju i potrebama lokalnog stanovništva, a ne na ideološkim postavkama.”

Mijenjati državni inspektorat

Kaže i da će nakon ove krize teško biti opravdati sve buduće prepreke ubrzanoj digitalizaciji, ali i da se otvara prostor za još neke odluke u segmentu zdravstvene i porezne politike. “S aspekta zdravstvene politike, čini mi se da će se lakše koristiti zdravstveni argumenti pri donošenju javnih politika, primjerice pušenje u kafićima”, kaže.

“Jer ako nam je zdravlje toliko važno da ćemo u potpunosti blokirati ekonomiju, onda bi nam trebalo biti dovoljno važno zdravlje pasivnih pušača da se zabrani pušenje u zatvorenim prostorima. To otvara prostor i za neke druge politike, poput porezne politike prema drugim proizvodima koji dokazano imaju štetan učinak na zdravlje ili primjerice reorganizaciju gradskog prometa u korist održivih načina prijevoza, poput bicikla”, kaže Tkalec.

“Što se tiče slabih točaka, državni inspektorat više je nego jasan primjer institucije koju treba mijenjati. Tu je naravno i turizam koji nam je u ovim trenucima ogroman uteg. Očito nam je potrebna heterogenija struktura ekonomije, s manjim udjelom turizma u BDP-u i ovo je prilika da se ekonomska politika otvori i u tom smjeru.”

Marko Repecki
Telegram autor
64 članka Više o autoru
Više s weba
Ostanite uz telegramov program