Stvarno ambiciozno. Strategija razvoja Hrvatske predviđa da ćemo za 10 godina biti tamo gdje je Slovačka danas
Vlada je predstavila plan koji jamči da će Hrvatska za 10 godina, kao i danas, biti jedna od najnerazvijenijih članica EU
Vlada je jučer predstavila nacrt razvojne strategije do 2030. godine koji jamči da će Hrvatska za 10 godina, kao i danas, biti jedna od najnerazvijenijih članica Europske unije, osim ako u međuvremenu u članstvo uđu Bosna i Hercegovina i Kosovo.
Hrvatska si je postavila cilj da će do 2030. dosegnuti 75 posto prosjeka BDP-a Europske Unije. Na prvi pogled to izgleda ambiciozno, rast od 10 postotnih bodova, s obzirom na to da smo prema podacima za 2019. bili na svega 65 posto prosjeka.
No, kada pogledamo kako stoje ostale usporedive zemlje, vidimo da su one već na toj razini BDP-a kojoj se Hrvatska nada za 10 godina.
Za 10 godina planiramo biti na 75 %, Slovačka je sad na 74
Tako je na primjer BDP po stanovniku Mađarske 2019. bio na 73 posto prosjeka Europske unije. Na 73 posto prosjeka je prošle godine bila i Poljska. Slovačka je na 74 posto.
Susjedna Slovenija ima BDP po stanovniku od čak 88 posto prosjeka EU, a najdalje je dogurala Češka koja je na čak 92 posto.
S obzirom na to da ni te zemlje ne namjeravaju stajati sljedećih deset godina, jasno je da će Hrvatska i dalje, sa svojim ciljem od 75 posto, ostati pri dnu.
Jedan od ciljeva koji su postavljeni u nacrtu strategije jest i skok na ljestvici globalne konkurentnosti. Hrvatska je 2019. godine bila 63 na ljestvici globalne konkurentnosti, što je uzeto kao početna točka, a prema planu u sljedećih deset godina trebali bi napredovati do 45. ili višeg mjesta.
Slabe ambicije i na području konkurentnosti
“Cilj je povećati konkurentnost hrvatskog gospodarstva. To će se postići unaprjeđenjem procesa i postupaka s kojima se poduzetništvo susreće u radu s javnim tijelima te podrškom razvoju konkurentnog, tehnološki naprednog i izvozno orijentiranog gospodarstva temeljenog na znanju, inovacijama i primjeni naprednih tehnologija. To bi trebalo dovesti do rasta na globalnim ljestvicama konkurentnosti, poput Indeksa globalne konkurentnosti Svjetskog gospodarskog foruma (WEF), gdje je cilj dostići prvih 45 zemalja na ljestvici”, navodi se u nacrtu strategije.
I tu Hrvatska, naravno, daleko zaostaje za usporedivim zemljama. Tako je na primjer na ovogodišnjoj listi globalne konkurentnosti Hrvatska na 60. mjestu, i nada se da će u sljedećih deset godina dogurati do 45. mjesta dok je Češka na 33., Slovenija na 35., Poljska na 39. Mađarska na 47., Bugarska na 48. itd.
Posve nerealan plan stope zaposlenosti
Osim navedenoga, Hrvatska u sklopu “razvojnog smjera” koji bi trebao osigurati održivo gospodarstvo i društvo, planira podići stopu zaposlenosti sa 66,7 posto, na čak 75 posto što je iznad prosjeka EU, i zvuči prilično nerealno kada se vidi koliko ekonomski zaostajemo za ostalim zemljama.
Uglavnom, Hrvatska je u posljednjih dvadesetak godina prokockala šansu da se kroz reforme i prelazak na pravu tržišnu ekonomiju priključi razvijenijim zemljama Europe, kao što su to učinile recimo Češka i Slovačka.
S obzirom na sadašnje strategije i planove vlade, čiji ciljevi su postavljeni vrlo nisko, gdje se projicira rast od 1,3 do 3 posto godišnje (vidi graf), čini se da sadašnje generacije neće doživjeti da se Hrvatska odlijepi s dna EU po svim važnim pokazateljima. To će značiti daljnje iseljavanje, jer će ljudi tražiti prilike u drugim zemljama i u konačnici – propadanje.