Sudbina Grčke sada je u rukama ovoga čovjeka (a on ima 6 nerješivih problema)
Ovo je najnapetiji vikend u 16 godina koliko postoji eurozona
Nakon što su grčki pregovori kreditorima propali, odluka o sudbini Grčke prebačena je gotovo isključivo na Europsku središnju banku (ECB). To bi mogla biti jedna od najvažnijih, i najtežih odluka, u relativno kratkoj povijesti te institucije.
Predsjednik Europske središnje banke Mario Draghi sa svojim će suradnicima morati odlučiti hoće li u danima u kojima grčkoj slijedi istek roka za plaćanje dugova kreditorima 30. lipnja a zatim i grčki referendum 5 srpnja, financirati grčke banke. Zbog fragilnosti grčkih banaka i atmosfere u pregovorima, ovo je najteži vikend u 16 godina postojanja eurozone. Svaka odluka koja se donese u idućih nekoliko dana mogla bi imati dalekosežne posljedice, i za Grčku i za euro.
Najteža odluka u povijesti ECB-a
Grčke banke u potpunosti ovise o Hitnoj pomoći likvidnosti (ELA) koju po točno zadanim kriterijima daje Europska središnja banka. Pomoć ide preko grčke središnje banke i bez nje bi se tamošnji bankarski sustav vjerojatno urušio.
Odluka je teška jer neki članovi Upravnog vijeća ECB strahuju da bi se pomaganjem Grčkoj nakon svege što se dogodilo u zadnjih 5 mjeseci srušila pravila po kojima rade središnje banke. S druge strane, svi su već sigurni da Grčka do 30. lipnja neće platiti 1,6 milijardi eura kredita MMF-u i da solventnost vlade doći u pitanje baš kad ističe program pomoći EU a nije dogovoren novi. Država je glavni jamac za zaduživanje banaka jer su one vlasnici veće dijela duga države pa će se pokrenuti lanac urušavanja.
Središnja banka ne pomaže nesolventnim bankama
Osnovno pravilo je da centralna banka nikad ne pomaće nesolventnim bankama jer to izravno zamjenjivalo naplativi dug za toksični i impliciralo da se središnja banka ne mora biti odgovorna za svoj glavni zadataka-čuvanje vrijednosti i integriteta valute.
Hitna pomoć bankama daje se samo uz kolateral
Drugi problem vezan uz odluku Maria Draghija mogao bi biti kolateral, središnja banka smije davati hitnu pomoć likvidnosti bankama samo uz kolateral koji pokriva vrijednost pozajmica. Ako Grci nastave izvlačiti novac iz bankama ovom brzinom, u 5 mjeseci pregovora izvukli su više od 30 milijardi eura a u zadnjih tjedan dana gotovo 5 milijardi, kolateral će se naglo smanjiti ili ga više neće biti, osim ako se Grčka dogovori s EU oko reformi i dobije 15 milijardi eura pomoći. Nastavi li se sadašnji trend, ECB praktički neće smjeti pomoći grčkim bankama.
ECB ne želi biti krivac za grčku katastrofu
Europska središnja banka i grčka središnja banka grčkim su bankama dosad posudile 120 milijardi eura da nadoknade depozite koje gube. Gubici mogli biti i veći ako Grčka ne dobije pomoć EU i odabere izlazak iz eurozone. Među bankarima gotovo da vlada konsenzus da bi Europska središnja banka htjela sve samo ne finacijski kolaps Grčke, jer bi cijela eurozona ipak morala sanirati njegove posljedice a ECB i ostala označena kao krivac za katastrofu. Očekuje se da će izmisliti bilo kakav manevar samo da opravda nastavak pomoći bankama.
EU je uvjerena da Tsipras radi sve da napusti euro
Puno ipak ovisi o ishodu sastanaka ministara financija eurozone. Oni su danas odbili Grčkoj produljiti rok otplate kredita i ne žele pregovarati s premijerom Aleksisom Tsiprasom nakon što je zatražio referendum, ali najavili su da će nastaviti svoje sastanke kako bi našli neko prihatljivo rješenje. Istovremeno, Europska unija priprema se za izlazak Grčke iz eura jer od Tsiprasovog dolaska na vlast smatraju da on cijelo vrijeme planira takav ishod.
Kad bi EU bila pomirljivija, ECB bi lakše pomogla
Kada bi se Europska unija smirila i pričekala referendum ili, što se sada čini daleka mogućnost, pozvala Grke da se izjasne oko njihovih prijedloga reformi, Europska središnja banka lakše bi pomogla grčkim bankama a očekuje se da bi to smirilo i grčke građane i uvjerilo ih da ne povlače novac iz banaka. To je dosta neizgledan scenarij jer premijer Tsipras namjerno izaziva antagonizam i bira grube riječi u ovoj raspravi, posebno kad se obraća grčkoj javnosti. U najavi referenduma u petak prijedloge EU je nazvao “ponižavajućima”.