Portal za društvena i kulturna pitanja. I svijet koji dolazi.

Politika & Kriminal

Grčka vlada kaže da će noćas odlučiti hoće li zamrznuti novac građana u bankama

Grčke banke u ponedjeljak se možda neće otvoriti, građani i dalje izvlače novac

Grčki premijer Cipras večeras je razgovarao s francuskim šefom države Hollandeom
FOTO: AFP

Grčka vlada u nedjeljuje potvrdila da razmatra uvođenje mjera kontrole kapitala. Nakon što su kreditori odbili daljnju financijsku pomoć Grčkoj, banke se u ponedjeljak možda neće otvoriti. Ljudi i dalje stoje u redovima pred šalterima i bankomatima pokušavajući izvući svoju ušteđevinu uoči mogućeg bankrota države. Od Tsiprasovog dolaska na vlast i početka pregovora s kreditorima, iz banaka je povučeno više od 30 milijardi eura.

Dnevna pomoć Europske središnje banke

People stand in a queue to use ATM machines at a bank in Thessaloniki on June 27, 2015.  Greece will hold a referendum on July 5 on the outcome of negotiations with its international creditors taking place in Brussels on June 27, Prime Minister Alexis Tsipras announced.  AFP PHOTO /Sakis Mitrolidis
iz grčkih je banaka u 5 mjeseci izvučeno 30 milijardi eura AFP

Grčke banke na dnevnoj razini na životu održava Hitna pomoć likvidnosti koja stiže iz Europske središnje banke. U utorak Grčka mora platiti 1,6 miljardi dolara kredita MMF-u i nakon toga će država tehnički bankrotirati. Kako su banke vlasnici većine državnog duga, ni one više neće moći servisirati svoje dugove. Zbog toga im ECB neće moći više pomagati jer bi inače prekršila osnovno pravilo središnjih banaka. Jedini način da se stvari ne pogoršaju je da Grčka postigne načelni politički dogovor s EU budući da je predaleko od bilo kakvog tehnički zadovoljavajućeg rješenja.

Europska središnja banka u nedjelju je poručila da neće smanjivati ograničenja hitne financijske pomoći kako bi spašavala grčke banke. Premijer Aleksis Tsipras u petak je raspisao referendum na kojemu će se Grci izjasniti prihvaćaju li uvjete koje kreditori postavljaju Grčkoj za nastavak pomoći.

Većina Grka ne želi izlazak iz eura

Odbiju li, grčka će napustiti eurozonu što većina Grka ne želi. Izlaskom iz eura i uvođenjem paralelne valute drahme, njihove bi ušteđevine i kapital izgubili na vrijednosti a i samo je pitanja vremena kad bi paralelna valuta doživjela devalvaciju. Grčki parlament u subotu u noći ratificirao je referendum, zakazan je za 5. srpnja.

“O zatvaranju banaka i kontroli kapitala odlučit ćemo noćas u Grčkoj i u Frankfurtu” izjavio je grčki ministar financija Yanis Varoufakis za BBC radio. On posljednjih dana uvjerava grčku javnost da je ovo sve zapravo neuspjeh Europske unije.

Proritet Vlade odgoditi ratu kredita MMF-a

Ministarstvo financija objavilo je priopćenje u kojemu kaže da zamrzavanje depozita nije rješenje koje bi vlada ili eurozona preferirale. Prioritet vlade Aleksisa Tsiprasa je nagovoriti MMF da još jednom pomakne rok za plaćanje 1,6 miljarde eura kredita koji ističe 30.lipnja.

Popuštanju Grčkoj najviše se protive Njemačka, nekolicina južnih članica poput Portugala koje su pretrpjele vrlo teške mjere štednje u zamjenu za financijsku pomoć EU i siromašne istočne članice čija je ekonomija gora od Grčke. Ako Grčka napusti euro, pomoć koju bankama sada daje Europska središnja banka past će na druge članice EU.

Sve članice eurozone su protiv popuštanja

Njemačka kancelarka Angela Merkel u ponedjeljak je u Berlinu sazvala sastanak vođa svih njemačkih stranaka. Ministar financija Wolfgang Schäuble upozorio je da Njemačka neće podržati popuštanje ECB oko kriterija solventnosti banaka, glavnog kriterija za pomoć. Sve članice eurozone krive Grčku za propast pregovora i tvrde da će napraviti sve što treba da zaštite stabilnost eura.

Francuski premijer Manuel Valls u nedjelju je poručio Grcima da se još mogu dogovoriti s EU i da on ne može olako prihvatiti grčki odlazak iz eurozone. Predsjednica MMF-a Christine Lagarde BBC-ju je izjavila da Grčka još “ima vremena za promjenu smjera.” Promjena smjera znači privaćanje cijele liste reformi koju od Grčke traži Europska unija, MMF i Europska središnja banka, prvenstveno povećanje stope PDV-a, temeljita reforma mirovinskog sustava i povećanje suficita tekućeg proračuna. Tsiprasova vlada tvrdi da će to pogoršati jednu od najgorih ekonomskih kriza u grčkoj povijesti.