Suspenzija pravne države i demokracije u Makedoniji? 'Predsjednikova odluka o aboliciji štiti od progona mafijašku elitu vladajućih'
Novinar i urednik Geroski i bivši ministar Frčkoski govore za Telegram
“Nema pravda, nema mir”, odjekivalo je ulicama Skoplja u četvrtak navečer u blizini sjedišta vladajuće stranke bivšeg premijera Nikole Gruevskog VMRO-DPMNE i policijske stanice Centar. Policija je potisnula prosvjednike, koji su prethodno kamenje i ostale tvrde predmete bacali prema policijskom kordonu.
Bio je to samo nastavak prosvjeda protiv odluke predsjednika države Gjorga Ivanova o aboliciji svih 56 političara i njihovih suradnika protiv kojih se vode kazneni postupci. Specijalna policija, oklopna vozila i vodeni topovi ponovno su stalna postava na ulicama makedonskog glavnog grada. I vjerojatno je da će, barem još neko vrijeme, ostati dekor skopskih ulica.
Samo tri stotine metara od prosvjednika, okupila se i grupa kontra prosvjednika. Optužuju kako netko želi da krv građana curi. Makedonski mediji objavili su kako su im slane SMS poruke kako se moraju pojaviti na tom kontra prosvjedu, uz prijetnju “najstrožim mjerama”, odnosno otkazom.
Akcija ‘Titanik’
“Demokracije u Makedoniji odavno nema. To ovdje znaju svi, osim nekoliko stranih veleposlanika koji godinama pokušavaju naći neko prikladnije ime za autokratski režim Gruevskog i neko razumno rješenje za političku krizu u zemlji”, kaže nam Branko Geroski, dugogodišnji makedonski novinar i urednik.
Specijalno tužiteljstvo u veljači je objavilo kako je, u akciji kodnog imena “Titanik”, pokrenuta istraga protiv bivših ministara u Vladi Nikole Gruevskog – Gordane Jankulovske, bivše ministrice prometa i Mileta Janakievskog, koji je obnašao dužnost ministra za promet i veze te niza političara i sudaca bliskih stranci VMRO-DPMNE.
Tužiteljica Fatima Fetai tada je kazala kako je istraga otvorena zbog zločinačkog udruživanja, povrede biračkog prava, slobode birača, potkupljivanja na izborima i glasanju te uništavanje izbornih materijala i zloupotrebu novca za izbornu kampanju.
Izigran dogovor
U kuloarima, kaže nam Geroski, moglo se čuti kako je ovog tjedna Specijalno tužiteljstvo, nakon istraga protiv dvoje njegovih bivših ministara, trebalo objaviti kako pokreće istragu i protiv samog Gruevskog. Ovim ukazom predsjednika Ivanova, kojeg je upravo VMRO DPMNE podržavao u kandidaturi, sve su istrage obustavljene.
Dogovorom u Pržinu izbori su se trebali održati 24. travnja. Čelnik oporbenog socijaldemokratskog SDSM Zoran Zaev kazao je kako se nisu ispunili uvjeti za slobodne medije, te kako najveća oporbena stranka neće sudjelovati na izborima.
Izbori su tada pomaknuti za 5. lipnja, a šef oporbe je objavio kako “u ime demokracije SDSM neće sudjelovati u tim lažnim izborima”. Makedonska vlada, prema Zaevu, nije prestala utjecati na medije i nije provela dogovorenu reviziju biračkog popisa. “Pozivam sve građane, studente i seljake, ljude svih vjera i etniciteta da zajedno obranimo demokraciju”, poručio je.
Demolirana kancelarija predsjednika
Kancelarija predsjednika Ivanova demolirana je u prosvjedima. Grupa studenata, zbog kontroverzne odluke predsjednika blokirala je i pravni fakultet. Sam je taj akt, osim politčki i priličan pravni skandal, tumači nam bivši ministar unutarnjih i vanjskih poslova, a danas profesor upravo na Pravnom fakultetu u Skoplju Ljubomir Frčkoski. “Akt je u pravnom smislu nepismeno sročen i miješa babe i žabe. Točnije, u tom aktu abolicije predsjednik abolicira ad-futuro, sve buduće nepoznate počinioce, za nepoznata djela – ali moguće proizašla iz nezakonitog prisluškivanja – što je pravno nemoguće”, kaže.
Cijela stručna javnost bruji o tome kako je takav pravni akt zbog tih razloga ništavan, a Frčkoski kaže kako debata dobiva i komične razmjere. “Abolicirani su i svjedoci u kaznenim postupcima, što je pravni apsurd za Guinnessa. Sve to je groteska”. Doktor pravnih znanosti, predsjednik Gjorge Ivanov, očito je mislio drugačije.
Cijelu situaciju, kao i dosad pomno promatraju i na Zapadu. “Ovo je sukob s međunarodnom zajednicom i svime što su se stranke dogovorile i konsenzusom donijele odluku o formiranju Specijalnog tužiteljstva u sklopu dogovora za izlazak iz krize u Pržinu. Sukob je to i sa samom institucijom koja ima apsolutnu javnu podršku i simbol je nade za građane, nada da je pravda moguća”, kaže nam Frčkoski.
Specijalno tužiteljstvo
Aferu je objavama prisluškivanih razgovora bivšeg premijera Gruevskog, njegovih ministara, bivšeg šefa tajnih služba Saše Mijalkova (bratića Nikole Gruevskog) i niza ostalih ljudi bliskih vlasti, pokrenuo čelnik opozicijskog Socijaldemokratskog saveza Makedonije (SDSM) Zoran Zaev. On je mjesecima emitirao razgovore, te tako pokrenuo aferu koju smo detaljno pratili i na Telegramu.
Odluka o formiranju Specijalnog tužiteljstva trebala je biti dio rješavanja krize. Iz VMRO-DPMNE-a se ograđuju od ovakve odluke Ivanova. Kažu kako je njihov stav jasan i kako svatko tko je učinio zločin treba odgovarati. Iz tih će razloga, kažu, predložiti da se četiri najveće političke stranke upute pismo predsjedniku Ivanovu sa zahtjevom da preispita svoju odluku.
20.000 prisluškivanih građana
Prosvjednici, čini se, nisu uvjereni u iskrenost namjera stranke dugogodišnjeg makedonskog premijera.
“Aktom abolicije, Ivanov prekida istrage i time praktički ukida Specijalno tužiteljstvo, koje je bilo formirano da istražuje i pravno procesuira upravo i ekskluzivno te slučajeve. Radi se o najvećem kriminalu u povijesti Makedonije – preko 20.000 građana bilo je podvrgnuto nezakonitim snimanjem njihovih telefonskih razgovora, preko milijun dokumenata snimljenih razgovora u posjedu su oporbe, a stotine tih snimaka su indicije, ali i diskretni dokazi o organiziranom kriminalu vladinih dužnosnika, nasilju i korupciji na izborima, direktnoj kontroli medija…”, kaže Geroski, urednik portala plusinfo i novina Sloboden pečat koji je i sam bio jedan od prisluškivanih.
Kreće ‘Transporter’
Specijalno tužiteljstvo nastavit će istragu neovisno o odluci Ivanova, rekli su iz tog tijela uz poruku predsjedniku: “Naš poštovani predsjednik Ivanov imati će puno posla zato što mi namjeravamo započeti brojne postupke u vezi s prisluškivanjem razgovora i druge financijske istrage”.
Najavljeno je pokretanje nove istrage pod nazivom “Transporter” u kojem je glavni osumnjičeni gradonačelnik grada Bitolja, koji je navodno plaćanjem skupljeg prijevoza za učenike proračun oštetio za 360.000 eura. I on je pomilovan odlukom predsjednika. “Pomilovani “gradski otac” je očito plaćao najskuplji prijevoz za učenike na svijetu, čak skuplji nego što to plaća gradonačelnik Tokija”, primjetila je tužiteljica Fatima Fetai.
EU i SAD odmah su nakon objave reagirale na akt Ivanova, i tako otklonile sumnje da je to bilo napravljeno u dogovoru s međunarodnom zajednicom. “Reakcije su za sada mlake i uglavnom ukazuju na zbunjenost diplomata, koji nisu očekivali da makedonski predsjednik, koji se ovdje figurativno naziva fikusom, napravi ovako nešto”, kaže Geroski.
Nakon odluke, Ivanov je uporno odbijao sve kontakte, pa čak i telefonske razgovore sa stranim diplomatima u Skoplju, uvjeren da nikome ne treba polagati račune, kaže nam Geroski. “Kako sam čuo, zvala je čak i europska povjerenica za proširenje Federica Mogherini, ali nije dobila Ivanova”.
Kolinda Grabar Kitarović kao alibi
Ulogu u toj igri skrivača odigrali su i hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović i slovenski predsjednik Borut Pahor, koji su se neposredno nakon što je Ivanov objavio odluku o aboliciji, sastali s njime i tako mu poslužili kao sasvim vjerodojstojno opravdanje za bijeg od svake rasprave. “Mislim da se radi o sretnoj okolnosti. Predsjednik Ivanov je svakako iskoristio prisustvo hrvatske predsjednice i njezinog slovenskog kolege kako bi izbjegao neugodna pitanja stranih diplomata. No, ja ipak mislim da to nije najvažnije”, kaže Geroski.
Ivanov je još prilikom objave odluke o aboliciji, rekao kako nikoga nije konzultirao, a Geroski kaže da je kasnije drsko odbacio sve zahtjeve diplomata iz Bruxellesa i Skoplja da da dodatno pojašnjenje. “Ivanov je obavio svoju ulogu u državnom udaru i moram reći da je to uradio briljantno”, kaže naš sugovornik.
‘Mafijaška elita’
“Ovaj akt služi brutalnim partijskim interesima zaštite od progona mafijaške elite VMRO-DPMNE”, kaže Frčkoski. “Kada su se istrage otvorile i krenula pravcem bez zaustavljanja predsjednik je upotrebljen za blokadu tog pravnog progona. Akt bezobrazno i bezočno uvodi selektivnu pravdu za moćnike vladajuće stranke što ruši sve institucije i uvodi nas u sivu zonu izvan pravnog sustava, što je klimaks krize”, nastavlja.
Europsku je uniju, zauzetu vlastitim problemima, kao i često puta do sada, ovaj problem zatekao pomalo nespremnu. Stav Sjedinjenih Država jest da je ova odluka Ivanova naškodila šansama Makedonije da uđe u NATO i EU. “Stranci u Makedoniji su u blagoj panici kako dalje nasuprot ovoj za njih bezočnoj mafiji na vlasti. Očekujemo jasnije i odriješitije poteze SAD-a i EU ovih dana”, najavljuje Frčkoski.
Utjecajni i uvijek dobro informirani američki list Wall Street Journal nešto slično i najavljuje. Citiraju visokog dužnosnika EU, koji kaže kako bi se zapadne zemlje trebale agresivnije postaviti protiv čelnika VRMO-DPMNE-a Gruevskog. Kao potencijalne sankcije ovaj neimenovani dužnosnik spominje zabranu putovanja u zemlje Schengena za više makedonske političare, povlačenje pomoći Skoplju za migracijsku krizu i prestanak podrške zemlji na putu prema EU i NATO-u.
Sukoba SAD-a i Rusije
Pa ipak, Gruevski nikako ne bi želio dodatnu odgodu izbora. Naš sugovornik Geroski razvoj događaja vidi ovako: “U Makedoniji je klika Nikole Gruevskog iznad zakona. Kontroliraju predsjednika Ivanova, parlament, vladu, pravosuđe, policiju, medije, dakle sve poluge vlasti. Ta struktura ima i partijsku paravojsku i kani te takozvane falange upotrijebiti kada za to dođe vrijeme. A doći će uskoro”.
Plan Gruevskog je da, unataoč nedostatku podrške iz EU da održi izbore 5. lipnja. “Gruevski provodi plan državnog udara i konsolidacije diktature “demokratskim sredstvima. Odluka Ivanova bila je ključni dio tog plana”, kaže Geroski.
Ruski je stav, suprotan od onog EU i SAD-a. Izražavajući zabrinutost političkom situacijom i sukobima u Skoplju, ocjenjuju da je “makedonska opozicija još jednom postala instrument raspirivanja unutrašnjeg političkog konflikta, između ostalog uz pomoć iz vana, a sa ciljem da se poremeti održavanje prijevremenih izbora zakazanih za 5. lipnja, a koji predstavljaju jedini demokratski i legitimni način za izlazak iz duge krize”.
Rusko ministarstvo vanjskih poslova smatra da se ovdje radi o “primjeni ukrajinskog scenarija, iniciranju nezakonitih akcija i državnom udaru iz vana” kako bi se mogli izazvati “duboki potresi u Makedoniji i destabilizacija situacije na čitavom Balkanu”.
‘Zaev izbore neće gledati na TV-u’
Zapadna međunarodna diplomacija sada pokušava primorati predsjednika Ivanova da povuče svoju odluku o aboliciji, kaže nam Geroski. “Ovim aktom režima u Makedoniji, iscrpljeni su svi razlozi zbog kojih je opozicija bila prinuđena da pregovara s Gruevskim u vezi okončanja krize u Makedonijii”.
Ako se ova odluka ne povuče i izbori ne odgode, oporba će bojkotirati izbore i vjerojatno pozvati na prosvjede. “Ne očekujem nikakvu “eksploziju” jer se režim ne može srušiti jednim mega prosvjedom , već dugotrajnim otporom i svakodnevnim prosvjedima i blokadama u cijeloj zemlji”, kaže Geroski.
“Lider opozicije Zoran Zaev je nekoliko puta rekao da nema namjeru izbore gledati na televiziji, ali za sada još ne znamo kakav je njegov plan”.
Formalna i suštinska borba
Predsjednik Skupštine Trajko Veljanovski danas je raspisao izbore za 5. lipnja. No, nakon odluke Zaeva da će opozicija bojkotirati izbore, a pogotovo poteza predsjednika Ivanova, nije sigurno da će izbori stvarno tada i održati.
“Predsjednik Skupštine može formalno raspisati izbore na koje možda 65 posto građana neće izaći. Borba je formalna – da li uoće raspisati izbore kada uvjeti za njih ni približno nisu ispunjeni, i suštinska – može li se to uopće nazvati izborima”, zaključuje Frčkoski.