Svađa ove dvojice arapskih moćnika prijeti raspadom OPEC-a i divljanjem cijena nafte. Prste u svemu imaju Rusi
Rusija i Saudijska Arabija su smanjenjem proizvodnje potaknule rast cijena nafte. Emirati su jako protiv takve politike
Ruski prihodi od nafte i plina u prvoj polovici 2023. pali su za 47 posto, odnosno na 37,4 milijarde dolara u odnosu na isto razdoblje 2022. godine. Zbog toga je američko Ministarstvo financija prije nekoliko dana objavilo kako su njihove sankcije i pristup “pogodili u srce najvažniju kravu muzaru Kremlja. Prije rata prihodi od nafte činili su oko trećinu ukupnog ruskog proračuna, ali 2023. taj je broj pao na samo 25 posto”, objasnio je jedan visoki dužnosnik Ministarstva financija.
Međutim, uskoro je pristigla manje optimistična vijest: u preostalih pet mjeseci ove godine ruske vlasti očekuju dodatne prihode od nafte i plina u iznosu od čak 11 milijardi dolara. I to unatoč svim sankcijama, embargu i ograničenju cijena, priopćila je agencija Bloomberg. Taj novac usmjerit će se u ruski državni proračun budući da je on dosegnuo rekordni deficit od 42 milijarde dolara. Do njega je došlo zbog agresije na Ukrajinu.
Ipak, umjesto da pokuša još više povećati prihode od nafte, Moskva je na opće iznenađenje najavila da će u rujnu smanjiti proizvodnju nafte za još 300.000 barela dnevno. Tim potezom namjerava, uz zdušnu pomoć Saudijske Arabije, potaknuti još brži rast cijena nafte.
Rast cijena benzina i dizela u maloprodaji
Naime, Saudijska Arabija također je objavila da će produljiti svoju odluku o smanjenju proizvodnje nafte za milijun barela dnevno za još mjesec dana. Zbog tih najava cijena nafte Brent u srpnju je porasla za 16 posto te se sada barel nafte prodaje po 86 dolara.
Većina analitičara koje je nedavno anketirao Wall Street Journal smatra, međutim, da će nafta Brent prosječno koštati 87 dolara po barelu i da će na toj razini ostati do drugog kvartala 2024. godine. No, i ta cijena dovest će do rasta cijena benzina i dizela u maloprodaji.
S ranijim smanjenjem proizvodnje od 500.000 barela i najavljenom novom restrikcijom od 300.000 barela, Rusija će na tržište isporučivati 800.000 barela nafte dnevno manje. Moskva većinu svoje nafte prodaje Kini i Indiji po sniženim cijenama i time financira rat u Ukrajini.
Povećanje kapaciteta u Saudijskoj Arabiji
Saudijska Arabija će u rujnu proizvoditi devet milijuna barela dnevno, prema njezinom ministarstvu energetike, oko 9 posto globalne proizvodnje. Od trećeg kvartala prošle godine Rijad je smanjio proizvodnju za blizu dva milijuna barela dnevno.
Međutim, Saudijska Arabija bi lako mogla povećati svoje ukupne proizvodne kapacitete na 13 milijuna barela dnevno, ali to ne želi učiniti jer bi to dovelo do drastičnog smanjenja cijena. Tako se Saudijska Arabija vratila staroj politici da poduzme sve kako bi se održale visoke cijene. I malo je toga što bilo koji drugi proizvođač može učiniti da neutralizira učinak takve politike.
Zbog ukupnog smanjenja proizvodnje od 2,8 milijuna barela dnevno, Rusija i Saudijska Arabija uspjele su potaknuti rast cijena nafte. Tomu je pridonio je i slabiji gospodarski oporavak Kine te njena manja potražnja za naftom.
Saudijski vođa sve agresivnijeg ponašanja
Američki predsjednik Joe Biden više je puta tražio od saudijskog princa Muhammeda bin Salmana da poveća proizvodnju, ali on je svaki puta postupio suprotno, smanjio ju je. Zbog toga cijene benzina u SAD-u ponovno rastu što baca ozbiljnu sjenu na Bidenovu predizbornu kampanju. Ruske i saudijske najave već su povećale cijenu benzina u SAD-u pa se litra prodaje za nešto manje od dolara.
Zbog sve agresivnijeg ponašanja saudijskog princa bin Salmana, koji je uvjeren da je upravo on lider naftnog lobija, ali i Bliskog istoka, sve su članice OPEC-a postale taoci Saudijske Arabije. Sve bi one željele povećati proizvodnju kako bi ostvarili veće prihode, no Rijad procjenjuje da bi veća proizvodnja smanjila cijene.
Saudijski prihodi od nafte porasli su u svibnju za samo 0,6 posto u odnosu na prva četiri mjeseca ove godine, a pali su za 28 posto u odnosu na isto razdoblje 2022. Istodobno proračunski deficit Saudijske Arabije, u drugom tromjesečju, porastao je za 80 posto u odnosu na prvo tromjesečje, na 1,4 milijarde dolara.
Izvor nafte glavni izvor proračunskih prihoda
Međunarodni monetarni fond (MMF) procjenjuje da je Saudijskoj Arabiji potrebna cijena nafte od 80-90 dolara po barelu kako bi uravnotežila svoj državni proračun. Saudijski čelnici trebaju visoke cijene kako bi pokrili troškove državne potrošnje i ambiciozne planove za diverzifikaciju gospodarstva kraljevstva izvan nafte i naftnih derivata.
Manji izvoz i niže cijene nafte već smanjuju prihode Saudijske Arabije. Izvoz nafte je glavni izvor proračunskih prihoda koji čini oko 80 posto ukupnih izvoznih prihoda. Prihodi Saudijske Arabije od nafte pali su u svibnju na najnižu razinu od rujna 2021., pokazali su službeni podaci prošlog mjeseca.
Prihodi od nafte pali su za 37,7 posto u odnosu na prošlu godinu na 19,2 milijarde dolara u svibnju 2023. Međutim, princ Muhammed bin Salman spreman je smanjivati proizvodnju premda će to usporiti gospodarski rast države.
Sukob dvaju arapskih moćnika, učenika i mentora
No, uvjeren je da će takva politika podići cijene nafte i do 90 dolara po barelu. Zbog takve strategije, Saudijska Arabija ušla je u ozbiljan sukob s Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Saudijski princ bin Salman optužio je Emirate da su njegovoj zemlji zabili nož u leđa.
Između 37-godišnjeg Muhameda, kojeg skraćeno zovu MBS, i njegova nekadašnjeg mentora 67-godišnjeg predsjednika Ujedinjenih Arapskih Emirata, Sheikha Mohameda bin Zayeda Al Nahyana, poznatog kao MBZ, došlo je do ozbiljnog razdora.
Između dva moćnika vodi se bitka za geopolitičku i gospodarsku moć na Bliskom istoku, ali i na globalnim tržištima nafte. Američki dužnosnici izrazili su zabrinutost zbog tog sukoba smatrajući da će rivalstvo ta dva naftna moćnika otežati stvaranje jedinstvenog sigurnosnog saveza za suprotstavljanje Iranu, okončanje osmogodišnjeg rata u Jemenu i širenje diplomatskih veza Izraela s muslimanskim nacijama.
Udružili se s Rusima i izazvali raskol
“To su dva vrlo ambiciozna političara koji žele biti ključni igrači u regiji i glavni igrači na tržištu nafte”, rekao je visoki dužnosnik Bidenove administracije. Raskol je izbio na površinu u listopadu prošle godine kada je OPEC plus, grupacija od 13 zemalja za proizvodnju nafte koja se udružila s Rusijom, odlučila smanjiti proizvodnju.
Tom je odlukom teško pogođena Bidenova administracija jer joj je to otežalo borbu protiv inflacije. Premda su se Emirati složili s tim rezom, u povjerljivim razgovorima s američkim dužnosnicima objašnjavali su da ih je Rijad prisilio da podrže takvu odluku.
Kao najveći svjetski izvoznik sirove nafte Saudijska Arabija desetljećima je diktirala naftnu politiku OPEC-a. No, nakon što su Emirati podigli svoj kapacitet proizvodnje na više od četiri milijuna barela dnevno i planiraju ići iznad pet milijuna, Rijad više nije u tako dominantnoj poziciji.
Moguće povlačenje Emirata iz OPEC-a
No, utjecaj Saudijske Arabije još je uvijek golem što dokazuje i to da je OPEC zabranio Emiratima izvoziti više od oko tri milijuna barela dnevno. Što za tu zemlju znači gubitak prihoda u desetinama milijardi dolara. Ipak, rast proizvodnje nafte jača poziciju Emirata i daje im mogućnost da sve više izravno utječu na formiranje cijena.
Donedavno je samo Saudijska Arabija imala takvu moć. Ako Saudijci i dalje budu priječili njihov rast proizvodnje nafte, Emirati su najavili da su spremni povući se iz OPEC-a. Američki dužnosnici smatraju da je to izraz trenutnog gnjeva Emirata, a ne stvarna prijetnja. Na zadnjem sastanku OPEC-a, u lipnju, Emiratima je dopušteno skromno povećanje osnovne proizvodnje, ali to ih ne zadovoljava što stvara podlogu za ozbiljan sukob unutar OPEC-a.
Do sada su više cijene nafte usporavale najave o ozbiljnoj recesiji. Ali ako Saudijska Arabija i Rusija odluče nastaviti s politikom smanjenja proizvodnje to će, predviđaju stručnjaci, podignuti cijene nafte i na više od 90 dolara po barelu. A to znači novi val poskupljenja svih proizvoda te dodatni impuls za rast inflacije.