Sve afere uz koje su se vezivala imena braće Pripuz: 'Dečki s Knežije', Agram, devastiranje obale...

Iako se obojica rijetko pojavljuju u javnosti, njihova imena desetljećima se provlače kroz medije

FOTO: Telegram/Pixsell

Jutros je odjeknula vijest o uhićenjima na zagrebačkom i šibenskom području u akciji policije i Uskoka zbog sumnje u zlouporabu položaja i ovlasti, kako se neslužbeno doznaje, zbog bespravne gradnje.

Prema do sada dostupnim informacijama, uhićenja su povezana s izgradnjom dva kampa na Murteru, a među privedenima je Zoran Pripuz, brat široj javnosti poznatijeg Petra Pripuza. Zorana Pripuza se još od ’90-ih dovodilo u vezu s krim-miljeom, no do sada su ga sudovi oslobađali optužbi. Petar Pripuz je vlasnik C.I.O.S.-a i tijekom godina stekao je reputaciju hrvatskog “kralja otpada”.

Iako se obojica rijetko pojavljuju u javnosti, njihova imena desetljećima se provlače kroz medije, nerijetko u crnoj kronici, uglavnom zahvaljujući aferama koje su se uz njih vezale.

Afera Agram

Nakon smrti zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića, ime poduzetnika Petra Pripuza ostalo je na prvom mjestu u optužnici u golemoj gradskoj aferi Agram. Prošle godine Pripuz je oslobođen svih optužbi. Vijeće Županijskog suda presudilo je kako Pripuzovoj firmi nije namješten posao za zbrinjavanje otpada. USKOK je, pak, tvrdio da su mu Bandićevi ljudi namjestili posao u Gradu Zagrebu početkom 2014., kada je metropola grcala u smeću.

“Problem s glomaznim otpadom u Zagrebu godinama je zanemarivan i u jednom trenutku prerastao je i u politički problem. Kada je Ministarstvo zaštite okoliša zabranilo odlaganje na Jakuševcu nastupila je panika. Gradski uredi nisu bili koordinirani i Čistoća nije imala kapaciteta, no o tome ovo sudsko vijeće nije moglo raspravljati. Mi smo utvrđivali samo je li CIOS mogao tada zbrinuti glomazni otpad u Zagrebu”, kazala je sutkinja.

U svibnju ove godine USKOK je obustavio drugu istragu protiv Petra Pripuza, kojega je s još 11 okrivljenika od 2017. istraživao zbog sumnji da su izvlačili novac u trgovanju metalnim otpadom te izbjegavali plaćanje poreza. Pripuzov odvjetnik tada je rekao kako tužiteljstvo nije prikupilo dovoljno dokaza za podizanje optužnice.

‘Dečki s Knežije’

Krajem 90-ih Zoran Pripuz bio je jedan od aktera obuhvaćenih optužnicom takozvanoj zločinačkoj organizaciji, ili kako su ih kolokvijalno zvali, ‘dečkima s Knežije’. Zajedno s Nikicom Jelavićem uhićen je i osumnjičen za udruživanje u zločinačku organizaciju koju je navodno vodio Jelavić. Prvooptuženi Jelavić teretio se dva pokušaja ubojstva Vjeke Sliška i ubojstvo prolaznika Zorana Dominija.

Domini je bio kolateralna žrtva mafijaških obračuna u Zagrebu, a ubile su ga krhotine zolje kojom je gađan blindirani džip Vjeke Sliška.

Međutim, suđenje dečkima s Knežije je velebno propalo. Pravomoćno je presuđeno kako nije dokazano postojanje zločinačke organizacije. Od 12-orice optuženih, njih petero je osuđeno za pojedina kaznena djela, a Pripuz je zajedno s Nikicom Jelavićem bio među oslobođenima od optužbi.

Akcija ‘Šok 3’

Mediji su 2010. izvještavali da je Zoran Pripuz proveo noć u policiji nakon što se dobrovoljno javio na obavijesni razgovor u sklopu akcije Šok 3. Već sutradan je pušten na slobodu. Podsjetimo, u akciji Šok 3 policija je uhitila Đorđa Vuletića i Darka Dakića zbog brutalnog premlaćivanja i pokušaja ubojstva novinara Dušana Miljuša i poduzetnika Josipa Galinca 2008.

Policijski istražitelji tada su razgovarali s velikim brojem osoba koje se povezuje sa zagrebačkim krim-miljeom, a otkrilo se da su zainteresirani i za susrete s nekima od “dečkiju s Knežije”.

Terećenje za iznudu

Zorana Pripuza se teretilo da je 1997. i 1998. zajedno sa suoptuženima prijetnjama iznudio 2,4 milijuna kuna od liječnika Borisa Ljahnyckog. Nepravomoćno je oslobođen 2013. godine.

Sutkinja Općinskog kaznenog suda u Zagrebu obrazložila je da nije bilo dokaza koji bi potvrdili činjenični opis iz optužnice. Bilo je to ponovljeno suđenje, nakon što je Vrhovni sud ukinuo prvu oslobađajuću presudu.

‘Tko želi biti milijunaš’

Pripuz je 2008. na sudu dobio slučaj protiv tvrtke Magma, koja ga je slučajno povezala s pokušajem atentata u društvenoj igri “Tko želi biti milijunaš”. Naime, među ponuđenim odgovorima na pitanje “Tko je je izvršio atentat na Vjeku Sliška” bilo je i Pripuzovo ime.

Vrhovni sud mu je dodijelio odštetu od 35.000 kuna​​. Iz Magme su tada tvrdili kako licencu za spornu igru ima britanska tvrtka Celedor, a oni samo distribuiraju igru i knjigu s pitanjima.

Projekt Bandić i Kutle

Miroslav Kutle, nekadašnji simbol privatizacije, o braći Pripuz je progovorio 2021. na N1 televiziji.

“Znam sve što su radili u gradu. Bandić je na početku karijere bio njihov projekt, kao i ja, i drugi. Oni su mu se približili, napravili sitne usluge, malo zastrašivanja i premlaćivanja i počeli su cirkulirati prvi novci. Tad su ušli u željezni stisak organizacije.

Bandić je pokušao nekoliko puta oteti se, ali to je završilo šamaranjem od Pere Pripuza i drugim maltretiranjem. Sve što je Bandić radio u Zagrebu, to je bilo pod njihovom kontrolom i uputom”, rekao je tada.

Medijsko carstvo

Nacional je 2021. objavio mailove i SMS-ove u kojima Miroslav Kutle od braće Pripuz traži da mu vrate otetu imovinu, misleći na mrežu utjecajnih radijskih postaja koja uključuje Narodni radio (sada Bravo), Antenu, Radio Dalmaciju i druge. Zoran Pripuz se u javnosti više puta spominjao kao stvarni vlasnik spomenutog radijskog sustava, kao i da se skriva za Ivana Jurića Kaćunića. Kaćunić, vlasnik Radio Dalmacije, Radio Entera i TOP radija, svojedobno je izjavio da poznaje obitelj Pripuz, ali da nije ničiji paravan.

Bespravna gradnja

Nedavno se Zoran Pripuz našao u medijima zbog bespravne gradnje na otoku Murteru. Državni inspektorat odlučio je da mora ukloniti bespravne objekte koje je suprotno zakonu podignuo na zemljištu u uvali Vučigrađa. Večernji list je mjesecima izvještavao o njegovom graditeljskom pothvatu na obali, gdje je Pripuz zemljište od 3000 kvadrata, koje je samo dijelom na građevinskom zemljištu, opasao s 219 metara zida.

Čini se da se današnja uhićenja vrte oko izgradnje dva kampa na Murteru. Investitor u jedan kamp je Zoran Pripuz, a investitor u drugi je Dario Filipi, o čijem je kampu Telegram ranije pisao. Uz Pripuza su, po neslužbenim podacima, uhićene još tri osobe povezane s kampovima te bivša službenica Šibensko-kninske županije.