Sve je izvjesnije da nas zbog krize u Crvenom moru očekuje novi udar inflacije: 'Veliki igrači će to iskoristiti, EU je totalno zakazala'

Napadi na brodove mogli bi biti dobro opravdanje za podizanje cijena u EU

FOTO: AFP

Napadi na trgovačke brodove u Crvenom moru produljit će vrijeme plovidbe jer su alternativne rute dulje, a time i odgoditi dolazak robe na police u dućanima u Europi, već su podigli cijene osiguranja brodova, a sve to će u konačnici uzrokovati i povećanje cijena robe široke potrošnje.

Prognoze su to koje posljednja dva dana na Svjetskom gospodarskom forumu u Davosu redom iznose prvi ljudi najvećih logističkih kompanija s naglaskom na to da će najveće povećanje cijena osjetiti europski potrošači i to kad je u pitanju roba iz Azije.

Prvi čovjek danskog Maerska Vincent Clerc upozorava da se svi trebaju pripremiti na to da će plovidba trajati duže i da nitko ne može sa sigurnošću reći kad će se normalizirati dobavni pravac preko Crvenog mora. Da će cijena robe koja u EU dolazi iz Azije biti znatno skuplja, bez sustezanja je u Davosu procijenio financijski direktor logističke multinacionalne kompanije DP Word Yuvraj Narayan.

Iz Kine u EU stiže 20 posto uvezene robe

Iz Azije u EU stiže oko trećine uvozne robe, a samo iz Kine dolazi oko 20 posto. Čak 38 posto visokotehnoloških proizvoda koji se uvezu u EU proizvedeno je u Kini, a pri tome prednjači područje elektronike i telekomunikacija. Teško je i pronaći neki proizvod koji EU ne uvozi iz Azije ili europski proizvod za kojeg poluproizvode ili sirovine ne dolaze s tog kontinenta. Tako najave prvih ljudi svjetskih logističkih kompanija ponovo slute na ubrzanje rasta cijena i moguće snaženje inflacije, koja je cijelu prošlu godinu u EU usporavala.

Da napadi na brodove u Crvenom moru mogu biti dobro opravdanje za podizanje cijena u EU smatra i ekonomski analitičar Željko Lovrinčević. No, koliko bi stvarno cijene trebale rasti zbog zastoja u dobavnim pravcima, a koliko će na to dodati multinacionalne kompanije koje posluju u Europi, u želji da povećaju profit, teško će biti izmjeriti, napominje Lovrinčević.

“Nakon rata u Ukrajini i sankcija Rusiji počelo je s rastom cijena energenata, a onda je poskupjelo baš sve, a tek kad su se te cijene počele smirivati netko se u Europi dosjetio da bi trebalo vidjeti koliko su rasle marže velikim kompanijama. No, nakon toga se ništa nije dogodilo. Cijene rastu i dalje, samo sporije”, kaže Lovrinčević.

Velika izloženost Europske unije

Dodaje da su se dobavni pravci nakon pandemije ponovo uhodali, da su trenutno proizvođačke cijene u Kini za tri postotna poena niže nego što su bile krajem 2019. godine, prije pandemije, ali to za potrošače u Europi ne znači ništa. Cijene roba uvezenih iz Kine i dalje rastu, samo sporije.

“Dakle, multinacionalne kompanije naprosto povećavaju svoj profit. Europska komisija je totalno zakazala, kao i sva regulatorna tijela u zemljama članicama. Zašto se još jednom ne bi, ovaj put zbog napada u Crvenom moru, ponovio isti scenarij, pa da stvarni rast troškova prijevoza, zbog čega se moraju povećati cijene, velike kompanije dodaju još malo povećanja svojih marži”, pita se Lovrinčević.

Dodaje da će EU sve više biti izložena ovakvim situacijama, jer će bilo kakav sukob ili napetost značiti da europsko gospodarstvo ostaje bez neke sirovine ili poluproizvoda, jer se malo toga u potpunosti proizvodi u EU. Investitorima je to znak da EU treba izbjegavati, jer nije u stanju osigurati dostupnost energenata, sirovina i poluproizvoda. Europske kompanije će nastojati uvoznom, jeftinijom radnom snagom očuvati dio konkurentnosti, a europski potrošači, poručuje Lovrinčević, mogu računati na stalnu nestabilnost cijena s tendencijom rasta.