Svjetska banka kaže da Hrvatska ide prema dubokoj recesiji. Razgovarali smo s domaćim ekonomistima
Pad BDP-a od 6,2 posto još je i optimističan scenarij, s obzirom na utjecaj pandemije na turizam
Prije samo dva mjeseca, ažurirane proljetne prognoze gospodarskog rasta koje je Svjetska banka objavila danas izgledale bi kao neslana i uranjena prvotravanjska šala. Pad BDP-a od 6,2 posto, rast nezaposlenosti, eksplozija javnog duga na 84 posto BDP-a, uz nadu u djelomičnu normalizaciju 2021. (rast BDP-a od 4,6) i 2022. godine (+3,2 posto) – brojke su koje bi, prije dakle tek nekoliko tjedana izazvale tek odmahivanje rukom.
Sad su, sudeći po komentarima dvoje cijenjenih ekonomista, možda i preoptimistične. Šefica Ekonomskog instituta Zagreb Maruška Vizek kaže kako “možemo biti sretni ako pad ne bude dvoznamenkast”, dok to isto – pad BDP-a od deset posto i više spominje i ekonomski analitičar banke PBZ Croatia osiguranje, Hrvoje Stojić.
Bez cjepiva nema oporavka turizma
Sve ove nevesele prognoze rezultat su, naravno, pandemije koronavirusa i potpunog zastoja u kojem se našao dobar dio svijeta. Posebno su pogođene zemlje ovisne o turizmu. “Nagli zastoj u ekonomskoj aktivnosti i to posebno u glavnom generatoru deviznog priljeva – turizmu – imao je za posljedicu značajnu korekciju projekcije kretanja BDP-a. S obzirom na velik pad inozemnih turističkih noćenja, značaj udio turizma u ekonomiji, deflatorne posljedice Covid krize te naglašenu neizvjesnost moguće je da pad BDP-a bude dvoznamenkast (10% i više)”, razlaže Stojić.
Vizek, pak, kaže da je prognoza Svjetske banke o padu hrvatskog BDP-a od 6,2 posto u ovoj godini realistična samo pod uvjetom da nismo skroz izgubili turističku sezonu. U dokumentu Svjetske banke se navodi kako će pandemija postupno jenjavati krajem polovice ove godine. Ali, znači li to da će turisti od srpnja pohrliti na strane destinacije? Direktorica Ekonomskog instituta Zagreb sumnja u takav razvoj događaja i misli da neće biti pravog oporavka turističkog sektora dok se ne pronađe cjepivo za Covid-19. “Ako nemamo turističke sezone, pad ne može biti 6,2 posto. Nama turizam sam, bez multiplikativnog učinka generira 11,4 posto BDP-a”, kaže Vizek.
Posebno ugrožena mala i srednja poduzeća
Stojić ukazuje na još jednu ranjivost hrvatskog gospodarstva – oko 75% zaposlenih u privatnom sektoru zaposleno je u segmentu malih i srednje velikih poduzeća, koja su pod izrazitim negativnim utjecajem aktualne krize. “Pitanje je koliko malih poduzeća može preživjeti produljenu karantenu, što će značajno oštetiti godinama stvarnu ponudbenu stranu ekonomije. To ne bi bilo veliko iznenađenje s obzirom na slična kretanja kod naših glavnih trgovinskih partnera te na globalnoj razini”, kaže Stojić i upućuje na nedavnu prognozu Banke Slovenije o mogućem padu BDP-a od 16 posto u ekonomiji izrazito ovisnoj o izvozu dobara.
Stojić trenutnu situaciju uspoređuje s gospodarskom krizom koja će počela 2009. godine i ukazuje na to da je Hrvatska ipak u mnogo boljoj situaciji nego prije 11 godina.
Vlada još ne zna kako će financirati mjere
“Hrvatska je u ovu krizu ušla sa suficitom u bilanci plaćanja, uravnoteženim proračunom te padajućim trendom javnog duga. Štoviše, u odnosu na 2009. Hrvatska ima bitno niži neto inozemni dug, bitno bolju konkurentsku poziciju privatnog sektora, kompanije su u ovu krizu ušle s rekordnom razinom zadržane dobiti, danas nema velikih pritisaka na razduživanje i na raspolaganju se snažni mehanizmi EU pomoći”, kaže Stojić, koji smatra da će 2021. godina donijeti oporavak BDP-a “na razini niže do srednje visoke jednoznamenkaste brojke”. Naravno, i on i Vizek ističu da su sve ekonomske prognoze ovisne o tome kako će se pandemija i odgovor zdravstvenih vlasti na nju dalje razvijati.
Vizek je upozorila i na još jedan aktualni problem o kojem se u javnosti toliko ne govori. Naime, ona smatra da je Vlada prvo morala osmisliti kako će financirati mjere za pomoć gospodarstvu, a onda krenuti u njihovu primjenu. To se nije dogodilo i Banski dvori ovih dana, a mjere su već u primjeni, još pregovaraju o zaduženju na domaćem tržištu. Dogovora još nema.