Svjetski ekspert za rusku vojsku: ‘Ofenziva koju svi čekaju vjerojatno je posljednja za koju Ukrajina ima snage’
Nadolazeći mjeseci bit će vjerojatno odlučujuće razdoblje rata u Ukrajini
Najveći dio vojnih stručnjaka očekuje da će tijekom idućih nekoliko tjedana započeti velika protuofenziva ukrajinskih snaga. Doduše, gotovo nitko ne zna gdje će i kada točno Ukrajinci napasti. Ukrajinski šef sigurnosti Oleksej Danilov nedavno je objasnio kako svega pet dužnosnika zna sve detalje o toj operaciji. Ali sigurno je da napad slijedi, i da bi mogla biti riječ o odlučujućoj bitki u ratu između Ukrajine i Rusije.
I zapovjedništvo ruske vojske svjesno je važnosti operacije koja slijedi. Prije nekoliko dana britanski obavještajci objavili su da je Rusija završila izgradnju triju slojeva obrambenih linija duž 120 km dugačke crte bojišnice u Zaporoškoj oblasti. Taj je dio fronta posebno dobro utvrđen zbog procjene da će jedan od glavnih pravaca ukrajinskog napada ići prema Melitopolju, velikom gradu na obali Azovskog mora. Oslobađanje Melitopolja pomoglo bi Ukrajini da prekine ruski kopneni most između okupiranih regija Donbasa i Krima, što bi okupatore na spornom poluotoku dovelo u vrlo tešku situaciju.
Ofenzivne snage bi mogle biti moćnije
Snage koje ukrajinsko zapovjedništvo priprema za ofenzivu sastoje se od najmanje deset, a prema nekim izvorima do 18 brigada, od kojih su devet naoružali i opremili zapadni saveznici. Brigada se obično sastoji od tri do pet tisuća ljudi. Elitnih devet brigada trebalo bi raspolagati s više od 200 tenkova, 800 drugih oklopnih vozila i 150 komada poljskog topništva, prema američkim obavještajnim dokumentima koji su procurili na internet početkom ožujka. Više o snagama koje Ukrajina priprema za napad pisao je Telegramov vojni komentator Goran Redžepović.
U svakom slučaju, riječ je o velikoj sili, ali sili koju muče neke očigledne slabosti. Prvi problem predstavlja činjenica da je većina vozila kojima će Ukrajinci pokušati probiti ruske linije relativno slabo oklopljena. Nadalje, količina topništva na koju mogu računati ukrajinske snage prilično je skromna. Napadačko djelovanje mogla bi otežati i činjenica da je najnovija oprema raspoređena po brojnim jedinicama, a ne koncentrirana u nekoliko onih koje će iznijeti najteži dio ofenzive.
Istina, Ukrajina bi mogla provesti promjene u svojem borbenom poretku kao odgovor na nedavno veliko curenje informacija, ali ne može rasformirati i rekonstituirati brigade sastavljene od ljudi koji su se za ofenzivu pripremali tjednima ili čak mjesecima.
Ukrajincima bi mogla pomoći maskirovka
Vjerojatno najveći problem za Ukrajinu jest pitanje kako postići iznenađenje napadom koji očekuje čitav svijet. Ako Kijev koncentrira snage na određenom mjestu, Rusija bi mogla otkriti te pripreme i u skladu s njima ojačati obrambene linije. Mick Ryan, umirovljeni australski general, smatra da će se ukrajinsko zapovjedništvo pokušati poslužiti obmanom. Dakle, morat će sakriti gomilanje trupa te stožere i logistička središta.
“To bi također moglo značiti da ćemo vidjeti mnogo manjih mini-ofenziva”, analizira Ryan za The Economist, “kako bi se zbunilo rusku obranu.” Ukrajini bi u takvoj vrsti napada moglo pomoći iskustvo s maskirovkom, istočnoeuropskom tradicijom zavaravanja protivnika različitim taktičkim i psihološkim trikovima. Naposljetku, Ukrajinci su nešto slično već izveli prilikom prve protuofenzive prošlog ljeta, kada su napadom na jugu prema Hersonu odvratili pozornost od iznenadnog udara u okolici Harkiva, na krajnjem istoku bojišta.
Ruski avioni će biti golem problem
Ako Ukrajina uspije postići taktičko iznenađenje, sljedeće je pitanje može li probiti rusku obranu i potom brzo napredovati kroz prazan prostor iza neprijateljskih linija. Za to će joj trebati mobilna protuzračna obrana koja je u stanju držati ruske avione podalje od snaga koje jurišaju prema azovskoj obali. S obzirom na to da su se prošlog tjedna proširile uznemirujuće vijesti o mogućem kolapsu ukrajinskih protuzračnih snaga, zaustavljanje ruske avijacije vjerojatno će biti ozbiljan problem za Ukrajince.
Napadači će također morati prijeći rijeke i minska polja, kao i zastrašujuću mrežu rovova i utvrda koje Rusi već mjesecima pripremaju u dubini okupiranog teritorija. “Nema vojnog pothvata koji je teže isplanirati i izvesti nego što je zajedničko probijanje takvih prepreka”, ističe general Ryan za Economist.
Mogu li Ukrajinci djelovati koordinirano?
Rješenje za prvi od ovih problema, probijanje ruskih obrambenih linija, mogli bi biti precizni udari artiljerijom koja je kadra brzo uništiti postavljenu obranu, vjeruje Ben Barry iz Međunarodnog instituta za strateške studije (IISS), britanskog think-tanka specijaliziranog za vojna pitanja. Sličnim metodama služili su se britanski vojnici u Afganistanu, kada su uništavali talibanske bunkere višecijevnim raketnim bacačima.
Problem je u tome što takav pristup zahtijeva preciznu sinkronizaciju topništva, pješaštva i oklopnih jedinica. Ako savršena koordinacija izostane, prijeti opasnost da trupe u napad krenu prerano, kada je obrana još netaknuta, ili prekasno, nakon što neprijatelj shvati što mu se sprema i dovuče pojačanja koja mogu zaustaviti proboj. Do danas je ukrajinska vojska uglavnom provodila jednostavnije operacije, u kojima su oklopne snage i pješadija napredovali nakon topničke pripreme.
Zbog toga nije jasno jesu li ukrajinski vojnici dosegli razinu upotrebe modernih ratničkih vještina potrebnu za koordinirano djelovanje artiljerije i jedinica koje bi trebale probiti linije obrane. Korištenje suvremene taktike dodatno će otežati zapovjednici koji se još nisu odviknuli od sovjetskog stila ratovanja. Unaprjeđenje kvalitete zapovjednog kadra bilo je prioritet zapadnih instruktora koji su posljednjih tjedana sudjelovali u obuci i savjetovanju ukrajinskih trupa. Jesu li u tome uspjeli, pokazat će prvi dani ofenzive.
Ofenzivi prijete ‘zone za ubijanje’
Jedan od faktora na temelju kojih će se odlučivati o točnom danu početka napada jesu i vremenski uvjeti. Američki obavještajni analitičari procjenjuju da će tlo na istoku Ukrajine ostati blatno sve do početka svibnja. Sve i da se tlo stvrdne, Ukrajinci neće biti spremni za napad prije kraja travnja, kada će jedinice koje pripremaju zapadni saveznici biti potpuno opremljene i obučene. ističe analitičar IISS-a Barry.
Uz sve potencijalne probleme, jasno je da zapadni stručnjaci koji pozorno prate ukrajinske pripreme za ofenzivu nisu sigurni kako će ta operacija završiti. Većina ih ističe kako je od vitalne važnosti da ukrajinske snage budu pokretljive, i da nastave napredovati usprkos zaprekama. Ruska obrana osmišljena je kako bi namamila napadače u “zone ubijanja” koje pokriva artiljerija. Ako se ukrajinske trupe uspaniče i zastanu, mogle bi biti desetkovane.
A što ako se Rusi raspadnu?
Zanimljivo, ali među zapadnim saveznicima prisutna je zabrinutost i zbog mogućnosti posve suprotnog ishoda ofenzive. Što ako dođe do potpunog kolapsa ruskih snaga pa Ukrajinci neočekivano brzo izbiju na vrata Krima, i nađu se u poziciji da odsjeku poluotok, udare na ruske baze i zatvore Azovsko more za ruske brodove? Veliki džepovi ruskih trupa tada bi se mogli naći zarobljeni u Hersonskoj i Zaporiškoj oblast. Takvo poniženje ruske vojske nije osobito vjerojatno, ali nije ni nemoguće.
Naravno, Ukrajinci bi takav ishod ofenzive dočekali s oduševljenjem, ali zapadni dužnosnici brinu da bi ozbiljan poraz uzdrmao Rusiju do opasne razine nestabilnosti, te tako otežao mogućnost povratka pregovorima. Rat bi bilo znatno lakše završiti kada bi ruski predsjednik Vladimir Putin naredio poludobrovoljno povlačenje nalik na ono iz Hersona u studenom. Prema toj školi mišljenja, cilj ukrajinske operacije ne bi trebao biti potpuni vojni poraz Vladimira Putina, nego udarac dovoljan da ga uvjeri kako bi povratak izgubljenog teritorija zahtijevao nove valove politički ekstremno riskantne mobilizacije.
Putin neće odustati
Plan zvuči dobro u teoriji, ali ne treba imati iluzije kako je takav završetak rata blizu. Naime, čini se da je Putin i dalje uvjeren kako je vrijeme na njegovoj strani. Dosad je srljao iz neuspjeha u neuspjeh, ne odustajući od ratovanja nakon poraza pred vratima Kijeva i Harkiva, pa ni nakon gubitka Hersona. Ne obazirući se na gubitke nastavio je slati stotine tisuća mobiliziranih novaka u uzaludnu ofenzivu oko Bahmuta, zbog čega je teško povjerovati da će prekinuti borbe nakon eventualnog izbijanja Ukrajinaca na obale Azovskog mora.
Procjena DIA-e, koju je prvi objavio Washington Post, kaže da bi Kremlj, čak i ako bi Ukrajina nanijela “neodržive gubitke ruskim snagama”, radije proveo novu mobilizaciju nego počeo pregovore. Ruski parlament je 12. travnja donio novi zakon kojim se Ministarstvu obrane dopušta izdavanje elektroničkih, umjesto fizičkih poziva za služenje vojnog roka, čime se olakšava regrutiranje novaka. Čini se da je još jedna runda mobilizacije neizbježna.
Vjerojatno posljednja ukrajinska ofenziva
To pak znači da Ukrajina možda neće dobiti priliku za još jednu ofenzivu nakon ove. Kijev može održati visok intenzitet borbi kroz proljeće, i možda do ljeta, uvjeren je Michael Kofman iz američkog think-tanka CNA, inače vodeći svjetski ekspert za rusku vojsku i vojske iz bivših sovjetskih država. Ali tako dugotrajno ofenzivno djelovanje stajat će Ukrajinu velikog broja žrtava i velike količine streljiva. S obzirom na to koliko je opskrba municijom već sad problematična, teško da Ukrajinci mogu računati na brzo obnavljanje zaliha.
Uz to, sve je bliži početak kampanje za predsjedničke izbore u SAD-u. Razmjeri pomoći koju Amerika šalje Ukrajini mogli bi postati veliki uteg za demokratskog kandidata, vjerojatno aktualnog predsjednika Joea Bidena, pa bi najizdašniji izvor oružja i ratne opreme za Kijev mogao djelomično presušiti. Sve to navodi na zaključak da će nadolazeći mjeseci biti odlučujuće razdoblje rata u Ukrajini.