Tako to rade lokalni moćnici. Revizori pročešljali dokumente bivšeg gradonačelnika Slatine, otkrili brojne dubiozne poslove
Denis Ostrošić nedavno je podnio ostavku zbog zdravlja i obiteljskih razloga. Nedugo potom stiglo je izvješće revizije
Usred prošlih lokalnih izbora, u svibnju 2021., u Slatini je izbila politička drama: HDZ-ova oporba optuživala je gradonačelnika Denisa Ostrošića za nezakonito zaduživanje Grada prilikom zakupa novog studentskog kampusa od privatne tvrtke. USKOK i policija provjeravali su slučaj, a Ostrošić je unatoč aferi ipak uspio izboriti drugi mandat na čelu grada. No situacija je krajem prošle godine kulminirala.
U studenome, gradonačelnik iznenada podnosi ostavku pravdajući se zdravstvenim stanjem i obiteljskim razlozima, a Državni ured za reviziju objavio je porazno izvješće za grad u njegovom mandatu. Problematične su isplate desetaka tisuća eura za medijske usluge, angažiranje tvrtke koja je radila posao gradskih službi, a potvrđeno je i ono na što je oporba upozoravala – grad je nezakonito bio jamac u poslu sa studentskim kampusom.
Tisuće eura za promidžbu i informiranje
Revizija je za 2021. gradu dala uvjetno mišljenje za financijske izvještaje i za usklađenost poslovanja. Što se tiče financija, istaknut je iznos od 128.587 tisuća eura (nešto manje od milijun kuna) koji je grad potrošio na promidžbu, informiranje, marketinške aktivnosti i održavanje računala. Taj posao, citiramo izvješće, nije evidentiran na temelju uredne i vjerodostojne dokumentacije, pa se ne može ni potvrditi da je nastao.
Konkretno, 55.743 eura plaćeno je, prema ugovoru, kroz mjesečne račune – ali na njima nije bilo specifikacije usluge, vrste, obujma ni datuma kada su obavljene. Još 72.997 eura otišlo je za informiranje i marketing, no umjesto mjesečno, grad je iz nepoznatog razloga platio sve odjednom. A ni za to nije priložena specifikacija usluga. Sve je plaćeno lokalnom mediju u suvlasništvu grada, a trećina je, tvrde u gradu, potrošena na tiskanje lokalnog mjesečnika. Što se točno radilo s ostatkom, revizorima iz računa nije vidljivo.
Gradske dokumente pisala privatna tvrtka
To nije jedino sporno na što je potrošen gradski novac. U reviziji je isplivao i bizaran detalj koji je grad stajao nešto više od 22 tisuće eura. Izradu niza službenih dokumenata, poput izmjene Statuta Grada, etičkog kodeksa zaposlenika, odluka o korištenju reprezentacije, pa čak i antikorupcijskog programa, za grad je radila – privatna tvrtka i obrt istog vlasnika, na ime intelektualnih usluga.
Većinu tih poslova, naime, prema zakonu trebaju obavljati službenici i namještenici grada. Ako neki grad ili općina to ne mogu osigurati, upozorava revizija, trebaju poslove podijeliti s drugom jedinicom lokalne samouprave. U gradskim službama Slatine je, napomenimo, tada bilo zaposleno 35 ljudi. Iz grada su reviziji odgovorili da od 2023. godine te upravne i stručne poslove ipak rade njihovi zaposlenici.
Zakupili kampus na 20 godina
Sve ovo dogodilo se u Slatini u godini kada je proračun ozbiljno podbacio. Umjesto planiranih 113,7 milijuna tadašnjih kuna, prihodi su se stropoštali za 38 %, pa je godina zaključena sa 70,1 milijun kuna. Revizori su zamjerili nerealno planiranje i nedonošenje izmjena proračuna. No u izvješću se detaljno problematizira i najveći gradski projekt, zakup budućeg studentskog kampusa.
Slatina je 2020. u suradnji s Fakultetom za odgojne i obrazovne znanosti iz Osijeka dogovorila izvođenje nastave u gradu. Obvezali su se osigurati prostor i opremu. Kako gradskog prostora, tvrde, nije bilo, gradska tvrtka zakupila je netom izgrađeni Kampus; privatni kompleks s predavaonicama, studentskim domom i restoranom u vlasništvu riječkog poduzetnika Joze Kalema. Ugovor je sklopljen na 20 godina, sa zakupninom od 23.385,00 eura mjesečno.
Grad nezakonito potpisao zadužnicu
Kao osiguranje naplate, gradska tvrtka izdala je tvrtki zadužnicu na 66,3 tisuća eura (pola milijuna kuna), koju je grad supotpisao. Takav potez bio je nezakonit, ističu revizori. Osim što je grad mogao eventualno dati jamstvo za kredit gradskoj tvrtki (a nikako potpisati zadužnicu), prethodno je trebala i suglasnost ministra financija. Koja nije ni zatražena.
Da stvar bude još kompliciranija, Kampus u trenutku revizije prošle godine još nije imao ni minimalne tehničke uvjete, pa se nastava izvodi u jednom gradskom prostoru. Skupu zakupninu, doduše, u gradu nisu počeli plaćati, ali ni ugovor s tvrtkom nije raskinut. Indikativno u cijelom slučaju jest i da je grad naručio Studiju opravdanosti ulaganja u visoko obrazovanje tek nakon što je sklopio dvadesetogodišnji ugovor o zakupu Kampusa.
Od Laburista do Domovinskog pokreta
I Ministarstvo financija uputilo je proračunski nadzor u Slatinu. No Ostrošić je, nakon svega, dao ostavku zbog osobnih razloga. Na čelu Slatine bio je od 2017., zamijenivši dugogodišnjeg gradonačelnika, HDZ-ovca Ivana Roštaša. Prije toga bio je gradski vijećnik (sada marginalnih) Hrvatskih laburista – Stranke rada. Na izborima za gradonačelnika, međutim, prvi put nastupio je kao nestranački kandidat, ali uz potporu SDP-a i HSS-a.
Do novog mandata, pak, zaokret. Ostrošić se kandidirao na listi Domovinskog pokreta i u drugom krugu izbora 2021. za stotinjak glasova pobijedio HDZ-ovog Igora Fazekaša. Većinu u Gradskom vijeću tako su – što je kuriozitet – formirali SDP, Fokus i Domovinski pokret. Nakon Ostrošićeve ostavke, praćene salvom međusobnih optužbi starih i novih koalicijskih partnera, Slatinu je do novih izbora preuzeo Ilija Nikolić, dosadašnji dogradonačelnik i predsjednik slatinskog ogranka DP-a.