Telegram doznaje: i formalno je likvidirana famozna bolnica u Blatu. Građanima su za taj propali projekt uzeli 200 milijuna eura
Zagrebačka Gradska skupština donijela odluku o gašenju 'Sveučilišne bolnice Zagreb u osnivanju'
Gradnja najpoznatije nedovršene bolnice u zemlji počela je 1985. godine. Financirala se, nakon odluka na dva građanska referenduma - samodoprinosom, tj. izdvajanjem iz plaća Zagrepčana
Više od 28 godina otkako je zagrebačka Gradska skupština donijela odluku o gašenju “Sveučilišne bolnice Zagreb u osnivanju”, na zagrebačkom Trgovačkom sudu početkom rujna ove godine službeno je završen likvidacijski postupak ove mitske bolnice, betonskog kostura u zagrebačkom naselju Blato.
U postupku je zemljište i nedovršena zgrada predana u posjed Zagrebu, a na žiro-račun je, kako doznajemo, sjelo i nešto više od 3,7 milijuna eura. Novac je došao, u većem dijelu, od prodaje dionica Zagrebačke banke koje su bile u vlasništvu nepostojeće bolnice od devedesetih. Sredstva su, doduše, već potrošena na rashode općeg proračuna jer, ustvrdili su nam iz Grada – nisu bila namjenska.
Kronologija likvidacije bolnice
Gradnja najpoznatije nedovršene bolnice uz zemlji počela je 1985. godine. Financirala se, nakon odluka na dva građanska referenduma – samodoprinosom, tj. izdvajanjem iz plaća Zagrepčana. Prema procjenama, uloženo je između 150 i 200 milijuna eura. Izgradnja je stala ratne 1992. godine i nikad nije nastavljena. Od tada je jedina djelatnost na području bolnice bilo iznajmljivanje skladišnih i poslovnih prostora, a zapošljavala je nekoliko ljudi.
U priči o likvidacijskoj trakavici ključne su dvije godine. Prvo je u lipnju 1995. Gradska skupština donijela odluku o prestanku Sveučilišne bolnice Zagreb te imenovala Likvidacijsko vijeće i upravitelja, Marina Simunića. On će, više od desetljeća kasnije, javno moliti vlasti da netko prihvati njegovo likvidacijsko izvješće. No stvarni, formalni postupak likvidacije, po službenoj dužnosti, sud je pokrenuo 17 godina nakon skupštinske odluke – 2012. godine.
Neupisane zgrade, dionice i dividende
Grad je u likvidacijskom postupku prijavio nekretninu površine 523 tisuće kvadratnih metara, novac na žiro-računu u iznosu 4,3 milijuna kuna (oko 572 tisuće eura) te 326.040 dionica Zagrebačke banke. Naknadno se doznalo da su i na drugoj čestici površine 19 tisuća kvadratnih metara sagrađene upravne zgrade koje nisu bile evidentirane ni u katastru, niti u zemljišnim knjigama.
Bolnica bez liječnika i pacijenata je, dakle, bila šesti najveći dioničar Zagrebačke banke s 0,10 % udjela. Do toga je došlo, tvrdio je likvidacijski upravitelj Simunić, zbog neiskorištenog dijela kredita za gradnju, koji se prilikom pretvorbe banke u dioničko društvo krajem osamdesetih transformirao u vlasnički udio u banci. To je značilo da od devedesetih nepostojeća bolnica zarađuje od dividendi.
Od prodaje dionica 2,7 milijuna eura
Grad je 2020. izlučnim zahtjevom preuzeo u posjed nekretnine (dvije spomenute čestice s neizgrađenom bolnicom i upravnim zgradama), koje su danas djelomično u zakupu, a dio ih koristi gradska uprava. No preostala likvidacijska masa tek je ove godine stigla na račun Zagreba. Prodajom dionica Zabe, kako nam je službeno potvrđeno, ostvareno je 2.774.616,00 eura. Uz to je Gradu uplaćen i novac preostao od poslovanja i dividendi, 962.817,53 eura.
“Na žiro račun Grada uplaćeno je ukupno 3.737.433,53 eura. Navedeni iznos odnosi se na prodane dionice Zagrebačke banke d.d. i ostatak likvidacijske mase (iznos nakon podmirenja svih troškova likvidacijskog postupka kao i podmirenja svih vjerovnika). Navedena novčana sredstva nisu namjenska te su utrošena na rashode koji se financiraju iz izvora općih prihoda i primitaka”, odgovorili su iz Grada. Likvidacijski postupak “Sveučilišne bolnice u osnivanju – u likvidaciji” zaključen je 9. rujna ove godine.
Sporazum Bandić-Plenković
Projektu Sveučilišne bolnice s kraja osamdesetih, dakle, proglašena je i formalna smrt. Najnovijim sporazumom iz 2018. o izgradnji Nacionalne dječje bolnice (u prvoj fazi) pored postojećeg betonskog kostura, ideja je potpisima tadašnjeg gradonačelnika Milana Bandića i premijera Andreja Plenkovića ponovno oživjela. I aktualni gradonačelnik Tomašević, skupa s ministrom Vilijem Berošem, najavljuje nastavak projekta uz pomoć europskih sredstava.
Na papiru, dosad je izrađena tek studija izvodljivosti. Idejni projekt, kojeg izrađuje arhitektonski studio UPI-2M, prema potpisanom ugovoru trebao bi biti završen najkasnije u srpnju iduće godine. Ove su godine, također, odabrane tvrtke PPP centar i Investinženjering koje će za 1,62 milijuna eura voditi projekt izgradnje. Prema službenoj dokumentaciji, rok pružanja usluga vođenja projekta je 70 mjeseci od potpisa ugovora. Što nas, jednostavnim izračunom, vodi do 2029. godine.