Telegram doznaje: Ministar Erlić župama u BiH i Srbiji podijelio preko 300.000 eura. Postupak je suludo netransparentan
Iz proračuna je tako ponovno financirana i obnova i nadogradnja raznih samostana i župi u Hrvatskoj i okolici
Telegramova analiza dvaju programa prekogranične suradnje Hrvatske s Bosnom i Hercegovinom te Srbijom pokazala je da je Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova EU nastavilo pronalaziti načine da kroz njih dodijeli novac vjerskim organizacijama, a ponajprije katoličkim župama. Ove godine su im dali ukupno 332.890 eura.
Tako su, uz domove za djecu s poteškoćama, bolnice, javne vatrogasne postrojbe, dječje vrtiće, domove za starije i nemoćne, škole i ostale druge javne ustanove, hrvatski građani financirali i, primjerice, zamjenu rasvjete u župnoj crkvi u Omišu.
Riječ je o programima kojima je cilj “gospodarski, socijalno i demografski revitalizirati pogranična područja” te “pridonijeti povratku i ostanku Hrvata u BiH i Srbiji”.
Deseci tisuća eura za obnovu crkve u BiH
Kako se na javni poziv Ministarstva za ta dva programa mogu javiti i pravne osobe neprofitne naravi, to znači da u njemu mogu sudjelovati i vjerske zajednice. Dovoljno je da se dvije župe iz pograničnih područja povežu i osmisle projekt, pa su već u konkurenciji za financiranje zajedno s javnim ustanovama i jedinicama lokalne samouprave.
Tako je iz Programa prekogranične suradnje između Republike Hrvatske i BiH na unaprjeđenje materijalnih uvjeta franjevačkog samostana u Iloku i obnovu crkve Uznesenja blažene Djevice Marije u Olovu otišlo 35.000 eura.
Isti iznos otišao je i na program naziva “Zajedno do napretka” župe Novi Travnik i župe Luka. Novih 35.000 eura otišlo je i na projekt šturog naziva “Prekogranična suradnja župe Pakrac i župe Busovača”. Detalje projekata ne znamo jer ih Ministarstvo ne objavljuje.
Našlo se i za rekonstrukciju pastoralnog centra
U sklopu Programa prekogranične suradnje između Republike Hrvatske i Srbije, 24.000 eura našlo je put do projekta “Prekogranične suradnje župe Pakrac i župe Stari Žednik”. Isti iznos dobile su župa Pokrova svete Bogorodice iz Petrovaca i rimokatolička župa Sveti Jakov Apostol za projekt “PLA-PET 2023”.
Te župe su novac dobile i lani za PLA-PET 2022. Tada smo nakon višekratnih upita Ministarstvu napokon uspjeli dobiti opise financiranih projekata, pa smo tako doznali kako se ovdje radi o rekonstrukciji objekta Pastoralnog centra župe Plavna te organiziranju autobusnog studijskog putovanja i posjeta Hrvata iz Plavne Vukovaru i prigradskom naselju Petrovci.
Ima i slučajeva kada su se župe povezale s općinama, pa su iz navedenog programa ove godine Župa uzvišenja Sv. Križa i Općina Gorjani dobile 22.947 tisuća eura za nešto naziva “Vjerom, kulturom i zajedništvom do očuvanja hrvatskog identiteta”.
Utrka između vrtića i župa
Uz to što se vjerske zajednice za financiranje projekata izravno iz proračuna mogu natjecati zajedno s općinama, bolnicama i udrugama, zabrinjavajuće je i to da je postupak odabira i dalje netransparentan.
Telegram je toj tematici posvetio cijeli serijal, kada smo upozoravali na isti problem u programu Ulaganje u zajednicu koji je, nakon jadikovki nadbiskupa Đure Hranića, pokrenula bivša ministrica regionalnoga razvoja Gabrijela Žalac. Prvih nekoliko godina tog programa jedino vidljivo ulaganje iz njega bilo je ono u vjerske objekte. Crkvi je otišlo 4.4 milijuna eura samo u prve dvije godine programa.
Iako je nakon naših tekstova Ministarstvo prošle godine u javnom pozivu tog programa napokon jasno razdijelilo financiranje vjerskih zajednica od financiranja udruga, javnih ustanova i općina (vjerskim zajednicama je na kraju ipak otišlo nemalih 456.000 eura), u ova dva programa to još nisu učinili.
Rang liste nedostupne javnosti
Ocjene projekta daje “neovisno Povjerenstvo” koje imenuje ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, trenutačno Šime Erlić. Povjerenstvo se sastoji od predstavnika njegovog Ministarstva, Ministarstva vanjskih i europskih poslova te Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske.
Javnosti pak i dalje nije dostupna rang lista dobitnika projekata po broju bodova. Nisu javno dostupna niti obrazloženja projekata od strane Povjerenstva, kao niti oni projekti koji su odbijeni.
Na naš upit da nam dostave rang listu za projekte, iz Ministarstva su nam lani (kada je na čelu bila Nataša Tramišak) odgovorili da nam ih ne mogu dostaviti “budući da se radi o tabličnim ocjenama povjerenstva po zadanim kriterijima”. Što su time željeli reći, nejasno nam je i dan danas.
Rezultati u pdf-u
Sve što Ministarstvo objavljuje je pdf sken papira na kojem su šturo navedeni prijavitelji i nazivi projekata koji su odobreni. Što se krije pod nazivom projekta “Zajedno u vjeri i kulturi, zajedno Hrvati” općine Satnica Đakovačka i Franjevačkog samostana presvetog trojstva Petrićevac tako je nemoguće doznati bez da za to ne pošaljete upit Ministarstvu i oboružate se strpljenjem.
Valja spomenuti i kako su neke župe ipak dobile novac i za zajedničko ulaganje s nekom jedinicom lokalne samouprave u nešto što konkretnije pomaže zajednici, poput izgradnje vrtića ili obnove domova za starije i nemoćne osobe.
No, bez objavljenih objašnjenja odabranih projekata ostaje upitno koje kriterije natječaja je, primjerice, zadovoljila obnova rasvjete neke crkve i na koji način će to pomoći povratku i ostanku Hrvata na tom području.
Lani vjerskim zajednicama dali 333.465 eura
Podsjećamo kako je prošle godine iz tih istih programa prekogranične suradnje vjerskim zajednicama otišlo sveukupno 333.465 eura.
Građani su tada platili i opremanje župne dvorane multimedijom, opremanje vjeronaučne učionice, uređenje pastoralnih dvorana, adaptaciju zgrade za pastoralni centar, obnovu i proširenje katoličkih vrtića i škola, uređenje crkvenih knjižnica i muzeja, ali i izradu web stranica i televizijskih priloga.
To je povrh onih 456.000 eura iz programa Ulaganje u zajednicu 2022. te golemih iznosa koje vjerske zajednice, većinom Katolička crkva, ionako već redovno godišnje dobiju iz proračuna ministarstava, županija, općina i gradova.