Telegram istražuje: Kako to da u Hrvatskoj, iako ih građani stalno prozivaju, nije bilo prijava za kartel u trgovini i energetici
Iz AZTN-a za Telegram kažu da imaju vrlo mali broj pokajnika, a uz njihovu pomoć se otkriva najveći broj kartela
U zahtjevu za osnivanje Istražnog povjerenstva koje bi utvrdilo uzroke nekontroliranog rasta cijena osnovnih prehrambenih i higijenskih potrepština 16 je saborskih zastupnika predložilo da se, među ostalim, propita je li Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) pasivno promatrala monopolsko djelovanje trgovačkih lanaca.
Parlamentarna većina je naravno zahtjev za osnivanje povjerenstva odbila. Vlada je u svom očitovanju istaknula da AZTN na promjene cijena reagira u slučaju opravdane sumnje da je do njihove promjene došlo ako su određeni poduzetnici narušavali tržišno natjecanje, a ne zbog toga što je došlo do općeg poskupljenja ili promijenjenih okolnosti na tržištu.
Nitko nije prijavio kartel u trgovini i energetici
Napomenuli su i da na hrvatskom tržištu maloprodaje nitko nema vladajući položaj jer ne prelazi tržišni udio od 40 posto. Istaknuli su i da je AZTN u dosadašnjoj praksi utvrdila 22 zabranjena horizontalna sporazuma (kartela) i šest vertikalnih sporazuma, te je ukupno izrekla gotovo 4,2 milijuna eura novčanih kazni.
No, zanimljivo nije bilo prijava kartela iz područja trgovine i energetike, što su djelatnosti u fokusu i građana ali i vlasti, posebice u posljednje dvije godine. Mnogi upiru prste u trgovce, u to da se nisu ponašali kao konkurenti i tako snizili cijene. U zahtjevu za istražno povjerenstvo se ističe i da su veliki maloprodajni lanci imali gotovo iste cijene za pojedine proizvode, ali prijave kartela iz područja trgovine nikada nije bilo.
Napomenula je to i sama Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja u svom odgovoru kad smo je zatražili više detalja o predmetima koji se tiču kartela. Oni kažu da su u deset godina izrekli preko 12 milijuna eura kazni za kartele, što je gotovo trostruko više od iznosa koji Vlada spominje.
Prvi predmet zbog kartela pokrenut prije 26 godina
Što se tiče slučajeva, prvi je kartel još 1997. godine pokrenut u predmetu “Ortopedska pomagala”, kad su sudionici kartela čak i potpisali dogovor o cijenama. Početkom dvijetisućitih AZTN je kartelsko ponašanje dokazao u, primjerice, predmetu “Razminirači”, za autoškole iz Rijeke i Matulja, Tiska i Distri press, za nakladnike opće-informativnih dnevnika, EPH i NCL MEDIA grupu, marine, pekarnice iz Osječko-baranjske županije, upravitelje zgrada iz Pule, autoprijevoznike, zaštitare i kladioničare.
Iz novije prakse tu je slučaj četrnaest autoškola sa splitskog područja, gdje je naplaćeno oko 62 tisuće eura kazni, ali i nekoliko prijevoznika iz Međimurske županije kojima je kartel prvi put utvrđen 2012. godine, a novi je predmet nakon potvrde na Visokom upravnom sudu, stigao i na Ustavni sud.
Obrtnicima nije dokazan kartel
Pokrenuo je AZTN prošle godine, u vrijeme najvećeg udara inflacije, nekoliko predmeta protiv cehova i sekcija različitih obrtnika, poput frizera, kozmetičara, automehaničara, a nakon izjava cehovskih predstavnika o mogućem povećanju cijena zbog inflacije. Postojanje kartela nije dokazano. Istraživanje AZTN-a nije, pojašnjavaju nam iz te Agencije, pokazalo da o istom postoji dogovor, kao niti da je došlo do ujednačenog povećanja koje bi predstavljalo indiciju dogovora odnosno narušavanja tržišnog natjecanja temeljem zabranjenog horizontalnog sporazuma između konkurenata na tržištu, odnosno kartela.
Napominju iz AZTN-a i to da se sudionici kartela najčešće dogovaraju o cijenama, ali i da dijele tržišta ili si međusobno dodjeljuju kupce ili lokacije na kojima će prodavati svoje proizvode ili usluge. Uz to dogovaraju rabate, definiraju opseg proizvodnje i čitavu djelatnost kojom se bave, dogovaraju svoje ponašanje i uvjete koje će postaviti u postupcima javne nabave, dijele profit, pa tako zatvaraju tržište za nove konkurente.
Za sudjelovanje u kartelu kazna deset posto godišnjeg prihoda
Za sudionike kartela predviđaju se najstrože novčane kazne, do maksimalno 10 posto ukupnog godišnjeg prihoda poduzetnika.
“Osobito su štetni takvi zabranjeni dogovori između konkurenata ponuditelja u javnoj nabavi. Poduzetnici, koji bi inače trebali biti konkurenti, dogovore se da podignu cijene ili snize kvalitetu svojih proizvoda i/ili usluga u ponudama podnesenima u postupcima javnih nadmetanja. To se najčešće odvija kroz podnošenje očigledno neprihvatljivih ponuda, uzdržavanje od nadmetanja, rotacije ponuda ili podjelom tržišta”, upozoravaju iz AZTN-a.
Objašnjavaju da je po pitanju dokazivanja postojanja kartela, u ranijoj praksi i globalno i u Hrvatskoj, bilo lakše doći do dokaza, čak i pisanih dokaza kao primjerice sporazuma između konkurenata. U digitalno vrijeme poduzetnici koriste sofisticirane način prikrivanja svojih zabranjenih dogovora pa je iz tog razloga puno teže otkriti i dokazati kartele bez pokajnika, navodi AZTN.
U Hrvatskoj malo pokajnika, pa se teže otkrivaju karteli
Kažu i da je EU najveći broj kartela u zadnjih desetak godina otkrila upravo uz pomoć pokajnika, sudionika kartela koji prvi pristupi tijelu za zaštitu tržišnog natjecanja, prijavi kartel i podnese ključne dokaze o kartelu.
“AZTN ima vrlo mali broj prijava pokajnika, što nije čudno s obzirom da je Hrvatska malo tržište i da isti poduzetnici moraju poslovno surađivati pa su vjerojatno manje skloni podnositi prijave, a takav trend postoji i u nekim većim zemljama EU”, poručuju iz Agencije.