Politika & Kriminal

Telegram otkriva: Prije Borasovog dolaska Rektorat na plaće trošio milijun kuna mjesečno. Sada su na više od 2,5 milijuna

I rektorova plaća u pet godina je rasla; u lipnju 2015. bila je 41.415 bruto, a u lipnju 2020., primio je 49.623

Otkako je na čelu Sveučilišta u Zagrebu, rektor Damir Boras u administrativnim je službama Rektorata zaposlio 87 osoba. U rujnu 2014., posljednjem rektorskom mjesecu Borasovog prethodnika Alekse Bjeliša, službe Rektorata brojale su 128 zaposlenika, a u veljači 2021. Rektorat ima 215 zaposlenih. Stoji tako u službenim podacima Ministarstva znanosti i obrazovanja koje je jučer ekskluzivno objavio Telegram.

Porast broja zaposlenika u Rektoratu, dakako, prati i porast troškova za plaće iz Državnog proračuna. Koliko je točno uvećan taj trošak, upitali smo Ministarstvo znanosti još početkom kolovoza 2020. uputivši im opsežan zahtjev za pristup informacijama. Nešto više od pola godine od uredno predanog zahtjeva i žalbe Povjereniku za informiranje, odgovor smo zaprimili jučer.

Dva i pol puta više novca za plaće Rektorata nego 2014.

U rujnu 2014., posljednjem mjesecu rektorskog mandata Alekse Bjeliša, iz sustava Centralnog obračuna plaća isplaćeno je ukupno 1.029.875,73 kuna bruto za plaće 128 tadašnjih zaposlenika Rektorata. U lipnju 2020., kada je Rektorat brojao 206 zaposlenika, za njihove je plaće iz proračuna isplaćeno 2.664.145,04 kuna bruto. Ukratko, Rektorat je za plaće svojih zaposlenika u lipnju 2020. trošio dva i pol puta više javnog novca nego u rujnu 2014.

Treba imati na umu da je od 2014. do 2020. rasla osnovica za izračun plaće u javnim službama, s 5108,84 kn na 5809,79 kn, no ovo uvećanje osnovice kroz godine ne može biti razlog tako značajnog rasta troškova za plaće Rektorata. On svakako leži u visokom broju novozaposlenih u međuvremenu. Gledajući cijelu 2020., u Rektoratu se za plaće u prosjeku mjesečno trošilo 2.750.806 kuna, kako je danas objavio Jutarnji, odnosno u 2020. godini je za plaće zaposlenih u Rektoratu isplaćeno više od 33 milijuna kuna.

U lipnju 2020. Borasu isplaćeno oko 50.000 kuna bruto

U svom zahtjevu za pristup informacijama, Telegram se interesirao i o iznosima plaća rektora i prorektora zagrebačkog sveučilišta kroz posljednjih šest godina. I taj je iznos značajno rastao od 2015. do 2020. Prema tablici koju nam je ustupilo Ministarstvo znanosti i obrazovanja, bruto plaća rektora Borasa za lipanj 2015. iznosila je 41.415,58 kuna, a za lipanj 2020. isplaćen mu je bruto iznos od 49.623,58 kuna.

Kako objašnjavaju iz Ministarstva, rektorova osnovna plaća izračunava se umnoškom osnovice za izračun plaće i koeficijenta složenosti posla (za rektora on iznosi 5,27). Ovaj se umnožak uvećava za 0,5 posto za svaku navršenu godinu radnoga staža, ali i za dodatnih 15 posto jer rektor ima znanstveni stupanj doktora znanosti. Tu je i dodatak na osnovnu plaću od 13,72 posto sukladno Sporazumu o dodacima na plaću u obrazovanju i znanosti iz 2006. godine, koji se obračunava svim zaposlenicima u sustavu obrazovanja i znanosti.

Pokušaj smanjenja plaća rektora i prorektora

Prorektorske plaće računaju se nešto nižim koeficijentom složenosti posla, on iznosi 4,98; najviša je prorektorska plaća u lipnju 2020. isplaćena prorektoru Miljenku Šimpragi (43.947,55 kuna bruto). U lipnju 2015. Šimpragina je plaća iznosila 37.826,54 kuna bruto.

Tijekom 2013. godine, Vlada Zorana Milanovića donijela je odluku kojom se išlo u smjeru smanjivanja rektorskih i prorektorskih plaća, najviših u sustavu znanosti i obrazovanja. U odluci je stajalo da plaća rektora ne smije biti viša od plaće zamjenika ministra, a plaća prorektora viša od plaće pomoćnika ministra.

Nekad su rektori i prorektori bili državni dužnosnici

Ta je odluka, međutim, pala na Ustavnom sudu 2015. koji je ustvrdio da se problematika (pro)rektorskih plaća “teško može riješiti tako da se uređivanje plaća nositelja tih najviših položaja u javnom sveučilišnom sustavu prepusti izvršnoj vlasti (političkoj egzekutivi)”. Ustavni je sud u svojoj odluci ustvrdio da se zakonodavac sam opredijelio za rješenje da rektori i prorektori ne budu državni dužnosnici, kako bi se “akademske slobode i sveučilišna autonomija mogle nesmetano odvijati”.

Do 2007. godine, rektori i prorektori bili su definirali kao državni dužnosnici, no izmjenama Zakona o obvezama i pravima državnih dužnosnika, rektor i prorektor brišu se s popisa državnih dužnosnika pa, za razliku od političara, rektori i prorektori danas nemaju obvezu javne objave imovinskih kartica.

Bespoštedno novinarstvo koje gura društvo naprijed.

Za neograničeno čitanje Telegrama i podršku istraživačkim serijalima, odaberite jedan od paketa.

Pretplatite se
Već imam pretplatu