Portal za društvena i kulturna pitanja. I svijet koji dolazi.

Politika & Kriminal

Telegram otkriva novi Borasov skandal: U Rektoratu zaposlio 87 novih ljudi. Unatoč zabrani, dovodio ih i u koronakrizi

Telegram je konačno došao do službenih podataka koji potvrđuju višegodišnje spekulacije o masovnom zapošljavanju u Rektoratu Sveučilišta u Zagrebu

Tijekom posljednjih šest i pol godina, otkako je rektor Damir Boras na čelu Sveučilišta u Zagrebu, u administrativnim službama Rektorata Sveučilišta zaposleno je ukupno 87 ljudi na teret javnog novca. Govore tako službeni podaci Ministarstva znanosti i obrazovanja koje je Telegram zatražio. U rujnu 2014. godine, posljednjem mjesecu rektorskog mandata Borasovog prethodnika Alekse Bjeliša, Rektorat je brojao 128 zaposlenih; podaci iz veljače ove godine govore o točno 215 zaposlenika Rektorata.

Radi se o prvim službenim podacima kojima su potvrđene višegodišnje spekulacije o kadrovskom bujanju Rektorata za Borasovog mandata. Pritom valja imati na umu da ove brojke uključuju zaposlene na teret državnog proračuna i ne odnose se na eventualno zaposlene kroz tzv. vlastite prihode Rektorata. Iako je broj zaposlenih na Rektoratu rastao kroz sve godine Borasovog rektorskog mandata, posebno je sporan podatak o 11 novozaposlenih tijekom koronakrize.

Tijekom korone, bez suglasnosti ministra, zaposleno 11 ljudi

Naime, u svibnju prošle godine zabranjuje se novo zapošljavanje u javnim ustanovama na teret državnog proračuna, osim u slučaju opravdanog i obrazloženog razloga; u tom slučaju, resorni ministar mora dati prethodnu suglasnost na novo zapošljavanje. Ova izmjena Zakona o izvršavanju Državnog proračuna za 2020. godinu odnosila se, dakako, i na Sveučilište. Međutim, kako je Telegramu potvrđeno iz ministarstva Radovana Fuchsa, Rektorat Sveučilišta u Zagrebu od svibnja prošle godine nije zatražio niti jednu jedinu suglasnost.

“Rektorat Sveučilišta u Zagrebu od nadležnog Ministarstva znanosti i obrazovanja nije zatražio niti jednu suglasnost za zapošljavanje na Rektoratu, unatoč upozorenjima Ministarstva kod prijavljivanja mjesečnih promjena unosa u Registar zaposlenih, kako moraju imati suglasnost nadležnog ministra za zapošljavanja”, stoji u nedvosmislenom odgovoru Ministarstva.

Na ovaj je način – bez suglasnosti – od početka koronakrize i zabrane zapošljavanja, u Borasovom Rektoratu zaposleno 11 ljudi; s 204 zaposlenih u travnju 2020., prema službenoj računici Ministarstva znanosti, taj se broj penje na 215 u siječnju 2021.

Koeficijent Rektorata porastao za 56,50 posto, FER-u za 1,86 posto

Koliko je novih ljudi zaposleno u Borasovom Rektoratu, još slikovitije pokazuju službeni podaci Ministarstva znanosti o uvećanju popunjenih radnih mjesta po fakultetima Sveučilišta u Zagrebu u posljednjih pet godina. Popunjena radna mjesta računaju se tzv. obračunskim koeficijentom, a od kraja 2016. do kraja 2020. godine, taj je koeficijent za kadrove u Rektoratu uvećan za mastodontskih 56,50 posto.

Niti jedan drugi fakultet ili akademija Sveučilišta ne bilježi enorman rast zaposlenih kao Rektorat. Doduše, najbliže Rektoratu po uvećanju obračunskog koeficijenta (popunjenih radnih mjesta) su novonastali Fakultet filozofije i religijskih znanosti (38,79 posto uvećanja) i transformirani Fakultet hrvatskih studija (35,06 posto uvećanja koeficijenta). S druge strane, masivni fakulteti poput FER-a i PMF-a posljednjih su pet godina imali uvećanje obračunskog koeficijenta za 1,86 odnosno 7,47 posto, Medicina za 2,97 posto.

Koeficijenti – valuta za zapošljavanje ili napredovanje

Na Sveučilištu se zapošljava ili napreduje u više zvanje temeljem slobodnih koeficijenata. Sveučilište ima ukupni, zbirni koeficijent koji se odnosi na sva radna mjesta na Sveučilištu, neovisno o tome je li na njima netko trenutačno zaposlen ili je radno mjesto ispražnjeno. S druge strane, obračunski koeficijent je izračun samo temeljem popunjenih radnih mjesta, odnosno, onih na kojima su zaposlenici koji rade.

Obračunski koeficijent odnosi se, vrlo slikovito, na one koeficijente koji su u stvarnosti konzumirani, tj. temeljem kojih su ljudi zaposleni ili su napredovali. Koeficijenti za zapošljavanje ili napredovanje, iz mora zbirnog koeficijenta, oslobađaju se kada neki stariji profesor, primjerice, ode u mirovinu.

Masovno zapošljavanje portira nakon Telegramove priče

Podaci o masovnom zapošljavanju u Rektoratu dosad su se svodili isključivo na glasine. Temeljem njih, a u nedostatku službenih podataka, Telegram je prošle godine pješice analizirao natječaje za zapošljavanje na Rektoratu objavljene u Narodnim novinama. Iz mora oglasa, međutim, nismo mogli dobiti kompletnu sliku, iako smo uočili nekoliko urnebesnih momenata.

Primjerice, na teret Rektorata Sveučilišta, zapošljavaju se kadrovi u Poslijediplomskom središtu Dubrovnik, sveučilišnoj ispostavi na jugu zemlje u kojoj je, kako je Telegram otkrio, rektor Boras s obitelji čest gost. Telegram je posjetio Dubrovnik i sveučilišnu zgradu u rujnu 2019.; slobodno smo u nju ušetali, fotografirali je i nakon toga objavili priču. Već idućeg mjeseca, u listopadu 2019., Sveučilište raspisuje natječaj za tri portira u dubrovačkoj zgradi. Dva mjeseca kasnije, novim natječajem traže još dva portira.

Rektor godinama ne odgovara na pitanja o zapošljavanju

Prema natječajima koje smo analizirali i popisivali, bujali su gotovo svi kutci Rektorata; od Ureda za međunarodnu suradnju do Ureda za odnose s javnošću. Godinama su pojedini članovi Senata pokušavali doznati što se zbiva s kadroviranjem na Sveučilištu; ti su bezuspješni upiti zabilježeni u vrijednom i opsežnom štivu zapisnika Senata. Najuporniji i najsustavniji u tim je pokušajima bio profesor PMF-a Damir Bakić.

Još u srpnju 2017. upozorava “da Senat nikad nije bio u prilici upoznati se s mehanizmom funkcioniranja izdavanja suglasnosti za radna mjesta, te njegovim volumenom, eventualnom rezervom i prekoračenjem unatoč tome što je riječ o krajnje ozbiljnoj aktivnosti Sveučilišta”. Bezuspješno je predlagao da uprava Sveučilišta, na čelu s Borasom i prorektorom Antom Čovićem zaduženim za kadrovski razvoj, Senatu podastre precizan i pregledan prikaz svih suglasnosti za radna mjesta.

Posebno je zanimljiva rasprava na sjednici Senata u siječnju 2018., o planu zapošljavanja na Sveučilištu za tu kalendarsku godinu. Bakić upozorava da bi, sukladno Zakonu o znanosti, Senat trebao odobriti plan zapošljavanja prije slanja Ministarstvu. Ipak, prorektor Čović “ističe da nije siguran da je potrebno dodatno provoditi procedure koje navodi profesor Bakić”.

‘Članovi Senata nikada nisu vidjeli planove zapošljavanja’

Iz zapisnika ožujske sjednice Senata 2018., saznajemo da Senatu nije predočen finalni plan zapošljavanja; na toj sjednici profesor Bakić tri puta bezuspješno postavlja pitanje rektoru Borasu i prorektoru Čoviću “može li Senat saznati kakav plan zapošljavanja je poslan na Ministarstvo za 2017. i 2018. godinu”.

I profesorica Vesnica Garašić, predstavnica Sindikata znanosti u Senatu, često je na sjednicama postavljala pitanja o zapošljavanju. Danas za Telegram potvrđuje da članovi Senata u mandatu rektora Borasa “nikada nisu vidjeli planove zapošljavanja na Sveučilištu”. Profesoricu smo upoznali sa službenim podacima Ministarstva o zapošljavanju na Rektoratu i uvećanju obračunskog koeficijenta.

Ističe kako je pravi izazov navedene brojke argumentirano objasniti razvojnim potrebama Sveučilišta i društva. “Bilo kakvo individualno zapošljavanje na Sveučilištu koje nije u skladu s planovima razvoja Sveučilišta i potrebama društva neodgovorno je korištenje javnih sredstava i na to treba glasno upozoravati”, kaže.

Hitan nadzor racionalnosti kadroviranja na Rektoratu

Profesor Nils Paar, bivši član Senata s PMF-a, od Telegrama prvi put čuje informaciju o tako velikim razmjerima zapošljavanja na Rektoratu. “Kao član Senata, tu informaciju nisam imao”, kaže i dodaje da ne zna prati li to itko i nadzire. Smatra da bi Sveučilišnom savjetu, koji je zadužen za nadzor korištenja kadrovskih i materijalnih resursa, trebalo hitno uputiti zahtjev za nadzor racionalnosti korištenja kadrovskih resursa na Rektoratu. Opravdanje za tolika zapošljavanja, kaže, doista ne vidi.

“Eventualno opravdanje za toliki skok u broju zaposlenih na Rektoratu mogao bih naći u situaciji da je, primjerice, u tom periodu Sveučilište dvostruko naraslo pa da su zbog toga potrebe za izvođenje poslova na Rektoratu udvostručene, ali Sveučilište je, koliko ja znam, više-manje ostalo isto”, govori Paar. U nekoliko se navrata interesirao oko financija Rektorata, što je također detaljno zabilježeno u zapisnicima Senata. “Iako mi je obećano da ću dobiti precizan odgovor na sva pitanja, nikad ih nisam dobio”, zaključuje profesor.

Telegram Klub kolaž Telegram Klub kolaž
Telegram Klub logo

Klub ekskluzivnih ponuda, pogodnosti i popusta,
samo za pretplatnike Telegrama.

Saznajte više