Telegram u posjedu dokumenta: Na zagrebačkim fakultetima u 6 mjeseci stigla 101 prijava za spolno uznemiravanje. Što radi rektor?
Radna skupina Sveučilišta napravila je izvješće koje otkriva bolno manjkav sustav sankcija za počinitelje
Regionalni pokret #NisamTražila, koji je početkom ove godine i u hrvatskoj javnosti glasno otvorio temu seksualnog uznemiravanja na fakultetima i sveučilištima, ovih je dana na sveučilišnoj razini dobio svojevrstan epilog. Radna skupina Sveučilišta u Zagrebu, koju je krajem ožujka imenovao rektor Damir Boras, pod vodstvom profesora Pravnog fakulteta Željka Potočnjaka izradila je izvješće o zaprimljenim prijavama na fakultetima od siječnja do 15. lipnja ove godine. Na deset fakulteta u tom je periodu zaprimljena 101 prijava protiv 73 osobe.
Jedna je osoba dobila otkaz u tom periodu, s jednom je sklopljen sporazum o prestanku radnog odnosa, a s po dvoje je vanjskih suradnika i umirovljenih nastavnika prekinuta suradnja. Osim statistike, Potočnjakova radna skupina minuciozno je popisala brojne manjkavosti sveučilišnih propisa u ovome segmentu pa u 12 točaka predložila mjere unapređenja sustava te jasnu komunikaciju s medijima o tome. O izvješću je ovoga tjedna obaviješten Senat Sveučilišta, no nije poznato koje će daljnje korake u poboljšanju sustava poduzeti uprava Sveučilišta.
Trostruko više anonimnih prijava
Od početka godine do 15. lipnja na deset je zagrebačkih fakulteta zaprimljena ukupno 101 prijava za spolno uznemiravanje. Neslavni rekorder je jedan fakultet koji je prikupio čak 40 prijava. Prijavljene su ukupno 73 osobe: 44 sadašnjih nastavnika i suradnika, 26 bivših/umirovljenih nastavnika i suradnika, jedan bivši službenik i dva vanjska suradnika, i to za slučajeve iz recentnijih godina, a 19 se prijava odnosilo na slučajeve počinjene 2012. i ranijih godina.
Broj anonimnih prijava gotovo je trostruko veći (75) u odnosu na neanonimne prijave (26). Radna skupina profesora Potočnjaka argumentira kako “nespremnost prijavitelja da iznesu svoje podatke govori i o njihovom strahu i nepovjerenju u postojeći sustav rješavanja prijava”. Naglašavaju kako početkom 2021. najveći broj zagrebačkih fakulteta uopće nije imao uređen postupak prema kojemu će rješavati studentske prijave za spolno uznemiravanje.
Bez povratnih informacija policije i DORH-a
Fakulteti koji su imali veći broj prijava za spolno uznemiravanje, formirali su posebna ad hoc povjerenstva koja su bila ovlaštena za donošenje neobvezujućih mišljenja i o njima su obavještavali svoje dekane. Nimalo utješno zvuči podatak da fakulteti, koji su zbog sumnje u počinjenje kaznenog djela spolnog uznemiravanja o svemu obavijestili policiju i DORH, još nemaju saznanja o ishodima policijskih izvida ni o eventualnim prekršajnim ili kaznenim prijavama.
Sveučilišna radna skupina bilježi i da fakulteti, koji su zaprimili veći broj prijava, ocjenjuju kako postojeći etički i postupci zbog povrede radne discipline nisu prikladni za rješavanje problema spolnog uznemiravanja. Dapače, “internim pravilima nije jasno propisano što je spolno uznemiravanje te studenti i nastavnici nisu prikladno educirani o pojmu i postupcima u svezi spolnog uznemiravanja”, primjećuje Potočnjakova skupina u opsežnom izvješću.
Neki su fakulteti njegovu skupinu izvijestili o, kako pišu, “nespremnosti značajnog dijela prijavljenih da se suoče s neprikladnošću svojih postupaka te o pritiscima na povjerenstva koja su provodila postupke u smislu prijetnji tužbama, emocionalnim ucjenama, prijetnjom samoubojstvom i sl.”.
Manjkav Etički kodeks Sveučilišta
Sankcioniranje počinitelja spolnog uznemiravanja, sveučilišna skupina promatra kroz propise i najviše se zadržava na – za sustav temeljnom – Zakonu o znanstvenoj djelatnosti te postupcima stegovne i etičke odgovornosti. Stegovne postupke Potočnjakova skupina karakterizira krajnje zastarjelima. Primjerice, prema aktualnom Zakonu, sveučilišni profesor može stegovno odgovarati samo za ono djelo koje je u vrijeme počinjenja bilo predviđeno općim aktom ustanove.
Otvaraju i pitanje može li teški oblik spolnog uznemiravanja biti razlog za oduzimanje znanstvenog zvanja. Navode, međutim, kako su ti postupci nejasno uređeni i neučinkoviti pa ističu kako je u posljednjih desetak godina vođeno tek nekoliko postupaka oduzimanja znanstvenih zvanja i niti jedan nije okončan oduzimanjem profesorskog zvanja. Veliko je i pitanje neadekvatnosti aktualnog Etičkog kodeksa Sveučilišta u Zagrebu koji je, zapisuje Potočnjakova skupina, “zamišljen kao nepravni akt, a što je u suprotnosti s pravnom naravi pitanja koja uređuje”.
Dodatno, naglašavaju, definicija spolnog uznemiravanja zapisana u Etičkom kodeksu nije usuglašena s važećim zakonskim određenjem spolnog uznemiravanja iz Zakona o ravnopravnosti spolova i Zakona o suzbijanju diskriminacije. Primjerice, Etički kodeks u svojoj definiciji na dva mjesta ističe “ponavljanje” kao sastavni dio spolnog uznemiravanja, a navedeni zakoni ne daju takvo određenje. Etički kodeks ispušta i neverbalne oblike spolnog uznemiravanja (npr. neprikladno nadvijanje nad osobu, slanje poruka spolnog sadržaja, pokreti tijela spolnog značenja itd.).
‘Medijima predstaviti sustav suzbijanja spolne diskriminacije’
Na tom tragu Potočnjakova skupina predlaže ili izmjene i dopune ili donošenje novog Etičkog kodeksa u kojem bi se jasno definirali učinci odluka etičkih sveučilišnih tijela. Jedan je od prijedloga i donošenje oglednog pravilnika na razini sveučilišta o sprječavanju spolnog uznemiravanja u koji bi se, pri donošenju vlastitih, ugledali fakulteti. Na Sveučilištu bi, dodaju, trebali postojati jasni i jednostavni postupci prijavljivanja koji bi, preporučuju dalje, trebali biti brzi i spriječiti dodatnu viktimizaciju uznemiravanih.
Valjalo bi, nastavljaju, razmotriti i mogućnost utemeljenja stalne sveučilišne savjetodavne grupe za potporu uznemiravanima. Zazivaju i program edukacije studenata i nastavnika o spolnom uznemiravanju, godišnje prikupljanje podataka o uznemiravanju, kao i multidisciplinarno višegodišnje istraživanje spolnog uznemiravanja. “Smjer i sadržaj unapređenja sveučilišnog sustava suzbijanja spolne diskriminacije i drugih oblika neetičkog ponašanja trebalo bi predstaviti medijima i kvalitetno komunicirati okruženju”, zaključuje Potočnjakova skupina.
Nepoznati daljnji koraci nakon izvješća Potočnjakove skupine
Upitali smo rektora Borasa koji će biti daljnji koraci Sveučilišta u Zagrebu po pitanju prevencije i suzbijanja spolnog uznemiravanja i zlostavljanja na Sveučilištu nakon 12 preporuka koje je donijela radna skupina profesora Potočnjaka. Do zaključenja ovoga teksta, rektor nam na to pitanje nije poslao odgovor.
Podsjetimo kako se početkom ove godine Telegram intenzivno bavio temom spolnog uznemiravanja i zlostavljanja na fakultetima. Tada smo otkrili i mučan slučaj umirovljenog profesora Drage Roksandića s Filozofskog fakulteta kojega je, znajući za najmanje jednu prijavu protiv njega za spolno uznemiravanje, rektor Boras osobno predložio za počasno zvanje professor emeritus. Na njegov prijedlog, Senat je profesoru Roksandiću to zvanje i dodijelio.