Konačno. Pravni fakultet propisao zaštitu studentica od seksualnog uznemiravanja, pravilnik nude i ostalim faksevima
Pravilnik je izradila radna skupina na čelu s profesoricom Zlatom Đurđević, a usvojen je 23. veljače
Prigodno na Međunarodni dan žena, zagrebački Pravni fakultet predstavio je svoj Pravilnik o zaštiti studentica i studenata od seksualnog uznemiravanja i drugih oblika rodne diskriminacije. Važan je to dokument jer bi, nadaju se tako, njihov pravilnik mogao biti ogledni primjer za sve fakultete zagrebačkog sveučilišta, ali i šire od tog okvira. Posebna važnost ovog pravilnika ogleda se i u činjenici – bit ćemo blagi – tromosti uprave Sveučilišta u Zagrebu da učini bilo kakve iskorake ili tek pomake po pitanju seksualnog uznemiravanja i zlostavljanja svojih studentica.
Od Pravnog se fakulteta, jasno, i očekivalo da iznese ovakav dokument i podastre ga svim ostalim fakultetima na raspolaganje. Njegov je nacrt bio gotov još krajem lipnja 2021., a nakon toga je prolazio savjetovanja, da bi ga Fakultetsko vijeće usvojilo nedavno, 23. veljače. Radna skupina od ukupno 15 članica s 11 katedri, na čelu s profesoricom Zlatom Đurđević, zaslužna je za ovaj važan iskorak. “Iz sive zone prelazimo u zonu pravne regulacije, propisujemo pravni postupak i pravni lijek za žrtve”, kazala je Đurđević predstavljajući Pravilnik u Novinarskom domu.
Prijave mogu biti i anonimne
Njime se prvo detaljno definiraju seksualno uznemiravanje, njegovi pojavni oblici, rodna diskriminacija, seksizam, izravna/neizravna diskriminacija, uznemiravanje na osnovi roda, kao i segregacija, poticanje na rodnu diskriminaciju te viktimizacija. Pravilnik postavlja četiri cilja: izgraditi pozitivno okruženje za studente, izraziti jasnu poruku da je svaki oblik seksualnog uznemiravanja neprihvatljiv, uspostaviti mehanizme podrške studentima koji su bili izloženi nekom od zabranjenih ponašanja te ustanoviti jasne mehanizme procesuiranja pritužbi studenata.
Na fakultetu će biti imenovana četiri povjerenika za zaštitu studenata, od kojih najmanje dvije moraju biti žene. Njima se, po vlastitom izboru, zbog savjetovanja mogu obratiti studentice i studenti koji smatraju da su seksualno uznemiravani. Osim toga, studentice i studenti mogu neposredno podnijeti prijavu tročlanom Povjerenstvu za zaštitu studenata (ovdje minimalno dva člana moraju biti žene). Prijava, ključno za one koje se boje istupiti imenom i prezimenom, može biti anonimna i to uz pružanje dokaznog materijala za postupanje.
Povjerenstvo o slučaju odlučuje najkasnije u roku od 30 dana od dana kada im je dostavljena prijava. Ovo je povjerenstvo, pojasnila je profesorica Đurđević, neovisno od uprave fakulteta i dekana, a odluka koju povjerenstvo donese ide dekanu koji bi trebao izreći mjeru. Mjere, ovisno o težini počinjenog djela, variraju od pisanog upozorenja do izvanrednog otkaza ugovora o radu. Ako, pak, dekan, poduzme mjere koje su različite od onoga što je preporučilo povjerenstvo, dužan je to pisano obrazložiti.
Pravilnik za studentice u muškom rodu
Pravilnik kojim se od seksualnog uznemiravanja primarno štite studentice, pisan je u muškom rodu. Profesorica Đurđević ekstenzivno se na to osvrnula prilikom predstavljanja ovoga pravilnika. Kako je pojasnila, prvo se radna skupina nije usuglasila da pravilnik bude pisan u ženskom rodu, već su se složili da bude pisan i u ženskom i u muškom rodu. Međutim, došlo je do izmjene. “Jedina intervencija koja je načinjena od strane uprave fakulteta bila je ona o prebacivanju pravilnika u muški rod”, kazala je Đurđević referirajući se na upravu dekana Ivana Koprića.
Nakon toga, radna je skupina od uprave fakulteta tražila da se na glasanje fakultetskom vijeću stavi hoće li pravilnik zaista biti u muškom ili u oba roda; većinom glasova Fakultetsko vijeće priklonilo se muškom rodu, ispričala je Đurđević. Profesorica Gordana Marčetić objasnila je, pak, nužnost donošenja pravilnika za slučajeve seksualnog uznemiravanja, umjesto da se oni tretiraju po postojećem Etičkom kodeksu Sveučilišta.
Zašto je Etički kodeks ovdje manjkav?
“Etički kodeks odnosi se na širi krug ljudi, na sve na Sveučilištu, dok smo s pravilnikom htjeli da on bude specifičan, da adresira najranjiviju skupinu što se tiče seksualnog uznemiravanja”, kazala je Marčetić, ističući kako se nada da će njihov pravilnik biti ogledni primjer za sve sastavnice Sveučilišta u Zagrebu. Hoće li ih na to poticati tromi Rektorat, ostaje nejasno, no profesor Željko Potočnjak – kako je istaknuo – boljom opcijom smatra da fakulteti sami usvajaju i donose ovaj pravilnik, a ne centralno Rektorat.
Istaknimo kako su i Potočnjak i Marčetić bili i članovi radne skupine koju je još u ožujku na razini Sveučilišta imenovao rektor Damir Boras da donese preporuke kako se razračunati sa seksualnim uznemiravanjem. Skupina koju je Potočnjak i vodio, u rujnu 2021. donijela je 12 kvalitetnih preporuka za Sveučilište, a o odnosu Rektorata prema tom izvješću – o kojemu je Telegram ekstenzivno pisao – možda najbolje govori podatak da je izvješće Senatu Sveučilišta dano na znanje tri mjeseca nakon što je rektor zaprimio izvješće, tek u prosincu prošle godine.
ADU od veljače ima svoj pravilnik
“Senat nije raspravio to izvješće, već ga je samo primio na znanje”, kazao je Potočnjak na pitanje čini li Rektorat išta na polju prevencije i procesuiranja seksualnog uznemiravanja na Sveučilištu. Dodao je kako uz njihov pravilnik s Pravnog fakulteta – koji može biti ogledni primjer drugim fakultetima – sada postoje mogućnosti te da je “samo pitanje volje i snage onih koji odlučuju”.
Pravilnik Pravnog fakulteta, kojemu u cijelosti možete pristupiti ovdje, drugi je pravilnik takve vrste na Sveučilištu u Zagrebu. Ono se, početkom prošle godine, suočilo s poplavom prijava seksualnog uznemiravanja i zlostavljanja te činjenicom da se seksualno uznemiravanje zataškava na najvišim sveučilišnim razinama i tijelima.
Istaknimo i kako je prije Pravnog fakulteta, sredinom veljače svoj pravilnik donijela Akademija dramske umjetnosti koja se tijekom 2021. suočila s daleko najvećim brojem prijava i, u tadašnjem nesnalaženju, pružala ruku svima koji su tražili pomoć oko prijavljivanja ili procesuiranja slučajeva. Pravilnik Akademije stupio je na snagu 15. veljače i u cijelosti je dostupan ovdje.