Tko je HDZ-ovac koji nam organizira obranu od poplava. Kiše su za njega 'posve neočekivane', a za neizgrađene nasipe krivi su mu građani
Šef Hrvatskih voda Zoran Đuroković okušao se i na izborima. Neslavno je propao
Posljednjih nekoliko dana poplave ugrožavaju velike dijelove Hrvatske. Danas je posebno kritično u mjestima pokraj rijeka Une i Kupe, pa je tako Hrvatska Kostajnica pod vodom, a Karlovac sa strahom očekuje vrhunac vodenog vala. Kao i obično u takvim situacijama, najtraženiji sugovornik medija koji prate katastrofu je Zoran Đuroković, generalni direktor Hrvatskih voda, javnog poduzeća zaduženog za realizaciju projekata za zaštitu od poplava.
Treba priznati, Đuroković bez oklijevanja izlazi pred kamere i spremno objašnjava zbog čega ponovno plivaju gradovi i mjesta od Like do Hrvatskog zagorja. Problem je u tome što brojna obrazloženja šefa Hrvatskih voda zvuče neuvjerljivo, a neka su naprosto komična. Nezgodno je i to što ovo nije prva situacija u kojoj Đuroković na nezadovoljavajući način opravdava angažman tvrtke koju vodi u borbi protiv poplava.
Posve neočekivane oborine
Zoran Đuroković našao se izložen ozbiljnim kritikama javnosti kada je u rujnu prošle godine došlo do velikih poplava na karlovačkom području. Mediji su tada prozvali Hrvatske vode zbog loše procjene vodostaja Kupe, koja je nabujala znatno iznad predviđenih 750 cm. U maniri svojih kolega iz Hrvatskih cesta koje šokira kada zimi padne snijeg, Đuroković je objasnio kako ih je sve prevarila kiša koja je pala u rujnu.
U medijima je bila problematizirana i odluka da se izlijevanje rijeka pokuša zaustaviti eksperimentalnim barijerama. Đuroković je na to ustvrdio da se u početku činilo da je to dobro, ali se pokazalo da barijera nije izdržala. Dodao je kako štete zbog toga nema, “samo je prelivena cesta koja bi i ionako bila prelivena, da se nije pokušalo zaštititi”.
‘Naprosto nema nasipa’
Nekoliko dana kasnije Đuroković je gostovao u emisiji Novi dan N1 televizije, gdje je pokušao objasniti događaje i izjave zbog kojih je dospio na naslovnice. U trenutku kada je duže od šest godina vodio Hrvatske vode, Đuroković je lakonski objasnio kako je do poplava došlo zbog toga što – nema nasipa.
“Nije nama pukla linija obrane da su nasipi pukli, nego ih naprosto nema… Naravno, treba nadograđivati, vidite da nas klimatske prilike upućuju kako treba graditi više”, priznao je. Za probleme u gradnji nasipa Đuroković je okrivio stanovnike područja uz rijeke.
“Ne radimo dovoljno brzo jer ima puno otpora na terenu. Ljudi nerado prodaju svoje zemljište, a ima i mještana koji se protive gradnji jer smatraju da im gradnja zidova i nasipa narušava pogled prema rijekama. Ali kada dođe do opasnosti i šteta, svi zaborave na prethodna protivljenja kojima su nas usporili u dobivanju odgovarajućih dozvola”, požalio se šef Hrvatskih voda.
Gdje je nestao ‘lex Kupa’?
Telegramova Irena Frlan Gašparović problematizirala je taj istup Zorana Đurokovića, podsjetivši kako u Hrvatskoj postoji nešto što se naziva lex Kupa. Riječ je o zakonu donesenom u sklopu Sustava zaštite od poplava karlovačko-sisačkog područja, projekta na kojem se počelo raditi još 2015. godine, i koji je Vlada Andreja Plenkovića proglasila strateškim.
S obzirom na to da je vrijednost goleme investicije dosezala 1,7 milijardi kuna, odnosno oko 225 milijuna eura, jasno je kako su Hrvatske vode imale pristup sredstvima potrebnim da se financiraju troškovi zaštite od poplave, uključujući i otkup ili izvlaštenje čestica potrebnih kako bi se izgradilo nasipe. Usprkos dostupnom novcu i velikoj važnosti projekta, mnogi krajevi ostali su nezaštićeni, kako u rujnu 2022., tako i u svibnju 2023. godine.
Bolje i potop od nagrđenog pogleda
Obrazloženje za neuspješnu obranu od poplava slično onome koje je prije devet mjeseci imao u Karlovcu, Đuroković je jučer ponudio za katastrofu u Hrvatskoj Kostajnici. Rekao je da su zbog stalnih kiša, ali i zbog zauzetosti građevinske operative, usporeni radovi na izgradnji trajne obrane od poplave u tom gradu. Poručio je i da će sustav biti dovršen do kraja godine te objasnio da je taj projekt bio desetak godina u zastoju.
Đuroković je dodao kako je projekt modernog montažnog sustava koji bi trebao braniti Kostajnicu od poplava odblokiran prije pet godina i to, kako je naglasio, zahvaljujući Vladi. Konačno se, objasnio je, našlo rješenje s konzervatorima, jer se nikako nije smio “nagrditi pogled prema Uni”. Ono što je izostalo jest uvjerljivo objašnjenje zbog čega, pet godina nakon što je “odblokiran”, još nije izgrađen kostajnički sustav obrane od poplava.
HDZ ga želio u Saboru, birači nisu
Biografija Zorana Đurokovića kaže da je od 1989. godine zaposlen u Hrvatskim vodama. Na čelo te javne tvrtke došao je kao voditelj Glavnog centra obrane od poplava, čime se bavio od 2012. godine. Početkom ove godine plaća mu je iznosila 2783 eura neto. Osim sklonosti osebujnim istupima u medijima, najzanimljiviji podatak o Đurokoviću je činjenica da se neuspješno natjecao za ulazak u Hrvatski sabor.
Na parlamentarnim izborima 2020. godine Đuroković se našao na izbornoj listi HDZ-a u IV izbornoj jedinici. Nije polučio osobit uspjeh – njegovo ime zaokružilo je 549 glasača, što ga je ostavilo daleko od mjesta u Saboru. No, izborni neuspjeh očito nije ugrozio Đurokovićev položaj u Hrvatskim vodama, budući da mu je Vlada 2021. godine produžila mandat na čelu te tvrtke.
S obzirom na to, izgledno je da će hrvatska javnost i sljedeće jeseni imati priliku slušati opravdanja o iznenadnim kišama, tvrdoglavim konzervatorima i nezgodnoj naravi vlasnika zemljišta uz rijeke. Usput gledajući potop u Kostajnici, Karlovcu, Dvoru na Uni i ostalim mjestima i dalje nezaštićenim od poplava.