To su te čuvene hrvatske reforme: Vlada se hvali da radikalno reže birokraciju, sve što najavljuje već stoji u zakonu
Kako je obnova od potresa pokazala koliko su bila prazna obećanja o 'državi bez papira'
Premijer Andrej Plenković djelovao je dosta zadovoljno kada je na prošloj sjednici njegova Vlada donijela nadopunjeni program mjera za obnovu nakon potresa. „Država neće tražiti niti jedan dokument koji je već u njenom posjedu“, objasnio je premijer nakon što je ministar Darko Horvat prezentirao novosti u programu.
Kao jednu od njih, Horvat je izdvojio da se „propisuje obveza javnopravnih tijela i sudova da po službenoj dužnosti dostavljaju dokumentaciju i podatke kojima raspolažu tako da ih podnositelji zahtjeva ne moraju dostavljati“.
Što piše u programu
Slična je formulacija uvrštena i u sam program – da će resorno ministarstvo tražiti od drugih tijela državne uprave određene dokumente koje imaju u evidencijama, poput rodnog ili vjenčanog lista, povijesnog izvatka iz zemljišne knjige i slično, ako ih ne prilože oni koji podnose zahtjev.
Zašto je Vlada smatrala potrebnim naglasiti da država neće tražiti nijedan dokument koji već ima, kad je ta obaveza ne samo zakonski propisana, nego je upravo Plenkovićeva Vlada svojedobno svima nama, puno prije obnove, obećavala ‘državu bez papira’?
Obećanje stare Vlade
U travnju 2017. godine mediji su izviještavali da će, zahvaljujući novoj aplikaciji, državna uprava umjesto građana pribavljati određene dokumente, poput rodnog lista ili potvrde o životnom partnerstvu, jer ih je na to, posebnim zaključkom, obvezala Vlada. No, to je, po svemu sudeći, trebao biti tek početak.
U programu te Vlade, koju je također vodio Plenković, kao jedan od ciljeva bilo je navedeno da će Vlada „digitalizirati sve procese javne uprave kako bi proširili e-usluge građanima i poduzetnicima i tako osigurala brzu i kvalitetnu uslugu, bez prilaganja dokumentacije koja je već u posjetu nekog tijela javne uprave“.
‘Država bez papira’
Tadašnji ministar uprave Ivan Kovačić iz Mosta bio je još konkretniji. „Izradom ove aplikacije stvoreni su prvi preduvjeti za ono o čemu se zadnjih godina najviše priča u Republici Hrvatskoj, za državu bez papira“, kazao je na sjednici Vlade sredinom travnja, dva tjedna prije sad već čuvene Plenkovićeve rečenice upućene tajnici Vlade.
Vlada je, dakle, još u travnju 2017. godine donijela zaključak o pribavljanju pet vrsta podataka iz državnih matica po službenoj dužnosti. Ako je cilj bio država bez papira, ta se obveza, zasigurno, posljednjih godina mogla proširiti na puno veći opseg dokumenata.
Pa ipak, gotovo četiri godine kasnije Ministarstvo u programu mjera obnove kaže da će po službenoj dužnosti tražiti podatke kojima raspolažu druga tijela državne uprave. U Horvatovom resoru stoga smo pitali zašto su smatrali nužnim da to zapišu u ovom programu.
Neobično Vladino priznanje
Iz Ministarstva tumače da su htjeli naglasiti da će država, ako je potrebno, pribaviti određene dokumente (u programu mjera precizirano je točno koje), kako bi oni koji podnose zahtjev znali da ne moraju priložiti ‘papire’ koje državna uprava već ima. Smatraju da će na taj način građanima ipak olakšati i pojednostaviti proceduru.
Uostalom, još je prije četiri godine Vlada neočekivano otvoreno priznala da skupljanje dokumentacije po službenoj dužnosti naprosto zapinje. „Navedena obaveza postojala je i u ranijim zakonima“, napisali su tada, „no službenici su je nerado primjenjivali, a niti stranke na njezinoj primjeni nisu inzistirale jer njezina primjena ne bi dovodila do ubrzanja postupka“.