Tomaševićev zamjenik: 'Gradski proračun je pročešljan uzduž i poprijeko, dosta stvari je bilo skriveno'
Govoreći o proračunu komentirao je i mjeru roditelj-odgajatelj
Zamjenik zagrebačkog gradonačelnika Luka Korlaet izjavio je danas kako je novu zagrebačku vlast iznenadilo dosta stvari u proračunu nakon što su ga analizirali. “Pročešljan je proračun uzduž i poprijeko, zatražene su uštede od pročelnika Ureda, a s rebalansom proračuna idemo na rujansku sjednicu Skupštine, onda će javnost detaljno vidjeti kako stoje stvari. Dosta stvari je bilo skriveno i iznenadilo nas je”, rekao je Korlaet za N1.
Govoreći o proračunu dotaknuo se i jučerašnje sjednice Skupštine na kojoj je privremeno ukinuta mjera roditelj- odgajatelj. “To je ogroman udar na gradski proračun, s pet milijuna skočilo na 500 milijuna. To gradski proračun ne može otrpjeti u ovom stanju. Pokazalo s da mjera nije učinkovita kako je bila zamišljena… Ili ćemo redefinirati mjeru ili ukinuti, napravit ćemo sve da budemo na demografskoj, progresivnoj liniji”, rekao je te dodao kako se mjera vezana uz besplatne udžbenike neće dirati.
Pomak na obnovi spomenika kulture
Govoreći o obnovi Zagreba nakon potresa podsjetio je na ključne probleme koji usporavaju proces, a to su neriješeni imovinsko-pravni odnosi te neposjedovanje građevinskih dozvola. Kazao je kako su u Gradu ubrzali komunikaciju s Fondom i osigurali ljude kako bi proces u onim dijelovima u kojima može bio brži. Također je podsjetio da su gradski mobilni timovi obišli 13 četvrti i objekata s crvenim naljepnicama, te da sada rade na onim narančastima.
Govoreći o obnovi spomenika kulture, rekao je da će biti pomaka: “Gradski zavod za zaštitu spomenika kulture brže će izdavati stručna mišljenja, imamo novu v.d. pročelnice Marijanu Sironić koja će brzo djelovati. Problem kod obnove, posebno javnih zgrada primjerice škola, imamo ih 13 od kojih su četiri pojedinačno zaštićena kulturna dobra. Problem je pomiriti taj imperativ ojačanja na razinu tri i očuvanja vrijednih prostornih karakteristika. To nije jednostavno.”
I vlasnici stanova koji se nalaze u zgradama koje ulaze u kategoriju spomenika kulture, imaju veće troškove: “Konstrukcijska obnova nosi 50 do 60 posto cjelovite obnove, a ostatak se mora pokriti iz drugih sredstava.”
Probijanje rokova u obnovi?
Na pitanje može li sve proći kako treba da se ne dovedemo u situaciju da moramo vraćati europski novac, Korlaet kaže: “Europski novac odnosi se samo na javne zgrade, i to na vraćanje u stanje ispravnosti. Iz Fonda solidarnosti se pokrivaju troškovi ojačanja konstrukcije, to je kompliciran posao prijave. Sve preko toga se financira iz drugih Fondova, recimo oporavka i otpornosti. Privatne zgrade se financiraju iz Fonda za obnovu Damira Vanđelića. Čuli smo prijedloge da bi to trebalo promijeniti i da bi u Zagrebu kao i na Baniji država i lokalna samouprava trebale pokriti 100 posto.”
Rokovi su, prema njegovim riječima, različiti. “Kad govorimo o zgradama s kojima smo aplicirali na Fond solidarnosti, imaju obvezu roka 30. svibnja 2022. Nadamo se produžetku, Vlada i radi na prolongiranju tog roka barem na šest mjeseci, a imamo opravdani razlog – covid. Što se tiče cjelokupne obnove, Dubrovnik je imao potres 1979. i dan danas se još neki radovi rade, to nije utješno.”
Govoreći o građanima koji već godinu i pol dana žive u kontejnerima, Korlaet kaže da su locirali 76 praznih useljivih gradskih stanova koje će opremiti za te građane.